Litva ušla u eurozonu

Litavska vlast i dalje je optimistična u pogledu zajedničke valute, iako se nastavlja kriza u eurozoni. Smatraju da će im ovaj potez dati stabilnost u turbulentnom geopolitičkom okružju izazvanom krizom u Ukrajini. Čvršća integracija s EU-om najbolji je sigurnosni jamac, smatraju u Vilniusu

Litva je u četvrtak postala dio eurozone, kao njezina 19. članica i posljednja od triju baltičkih zemalja. Estonija je uvela euro prije četiri, a Latvija je u eurozoni od 1. siječnja prošle godine.

Litva je u srpnju dobila zeleno svjetlo svih europskih institucija za uvođenje eura pošto je utvrđeno da je ispunila mastriške kriterije u pogledu javnog duga, proračunskog deficita, niske stope inflacije, dugoročnih kamata i stabilnosti tečaja.

Unatoč krizi u eurozoni, litavska vlast i dalje je optimistična u pogledu zajedničke valute, smatrajući da će joj to dati stabilnost u turbulentnom geopolitičkom okružju, odnosno ruskom pokazivanju mišića. Čvršća integracija s EU-om najbolji je sigurnosni jamac, smatraju u Vilniusu.

Po Mastriškom ugovoru iz 1992. sve su zemlje EU-a obavezne s vremenom ući u eurozonu osim Velike Britanije i Danske koje su se putem pregovora dogovorile o izuzeću. Neke zemlje, međutim, poput Poljske i Švedske namjerno izbjegavaju ispuniti tehničke uvjete za pristup eurozoni kako bi zadržale nacionalnu valutu. A to može biti prednost u vremenima kriza jer država može devalvirati svoju valutu ako joj ekonomija upadne u probleme. S eurom to nije moguće.

Litavska vlada, međutim, smatra da je, unatoč možebitno smanjenoj fleksibilnosti ekonomske politike s eurom, ipak bolje ući u eurozonu. Kao i ostale dvije baltičke zemlje, Litva koristi svaku mogućnost da produbi institucionalne veze s EU-om kako bi se Rusija odvratila od bilo kakvog pokušaja da ponovno stekne utjecaj u toj regiji. Ujedno, pošto su Estonija i Latvija već u eurozoni, litavski ulazak potaknut će dublje ekonomske odnose među njima. I treće, ulaskom u eurozonu potiču se i strana ulaganja.

"Članstvo u eurozoni znači stabilnost. Ne samo ekonomsku, nego i političku", rekla je litavska predsjednica Dalia Grybauskaite.

"Drago nam je zbog ulaska u eurozonu, ne samo kao jamca ekonomske stabilnosti, već i kao potencijala za daljnji održivi razvoj ekonomije. Euro donosi nova radna mjesta, rast osobnih prihoda i jačanje konkurentnosti u zemlji. To je i dodatni korak našoj nacionalnoj sigurnosti s obzirom na geopolitičku situaciju koja se formirala blizu naših granica", rekao je litavski premijer Algirdas Butkevičius, koji je ranije najavio ostavku ako mu zemlja ne ispuni kriterije i ne kvalificira se za eurozonu s 1. siječnjem 2015. "Litva je teško radila, svojski se trudila i uspješno položila ispit".

Litva je planirala prihvatiti euro još 2007., ali nije uspjela na vrijeme obuzdati inflaciju.

Litavsko gospodarstvo je raslo 3,4 posto u 2013. i očekuje se sličan rezultat za ovu godinu. Proračunski manjak u 2013. bio je tri, a na kraju 2014. trebao bi biti 2,5 posto. Javni dug je 40 posto BDP-a.
Litavske poduzetnike i građane more uobičajene brige prije ulaska u eurozonu. Strahuje se od povećanja cijena. Iako bi ih mogao utješiti latvijski scenarij, gdje se pokazalo da je rast cijena bio malen i ograničen, dok znaci rastuće konkurentnosti i nižih troškova transakcija ukazuju na pozitivne dugoročne učinke, i dalje se trećina Litavaca protivi dolasku eura. Dužnosnici smatraju da će se to promijeniti kad euro uđe u optjecaj.

Litavska središnja banka nedavno je izdala posebnu srebrnu komemorativnu kovanicu kojom se oprašta od litasa, koji je kao litavska valuta bio u upotrebi od 1922. do kraja Drugog svjetskog rata kada ga je zamijenio sovjetski rubalj, i zatim ponovno od 1993. do stare godine 2014.

Izvan eurozone tako će od 1. siječnja ostati već spomenute Britanija i Danska, koje to nisu obavezne učiniti, niti planiraju, Švedska i Poljska, koje to evidentno izbjegavaju, Mađarska i Češka koje su ambivalentne te Hrvatska, Bugarska i Rumunjska koje još ne ispunjavaju kriterije.

Za ulazak u eurozonu razmatraju se sljedeći kriteriji: inflacija (ne smije biti viša od 1,5 posto od stope inflacije u tri zemlje članice s najnižom inflacijom), proračunski deficit (treba biti ispod tri posto BDP-a), javni dug (mora biti ispod 60 posto BDP-a), dugoročne kamate (ne smiju biti više od dva posto iznad stope koje imaju tri zemlje članice s najnižim kamatama) i stabilnost tečaja (sudjelovanje u Europskom tečajnom mehanizmu).