Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Ruj 2022

Ljeta u Dalmaciji simbol su sive zone, svi zarađuju na principu ‘snađi se, druže‘: ujutro su na poslu, a popodne u fušu ‘mlate’ metlom, pune vrećice lavandom, taksiraju...

Izvor: slobodnadalmacija.hr · Autor: Tanja Šimundić Bendić  

Ljeta u Dalmaciji simbol su sive zone, svi zarađuju na principu ‘snađi se, druže‘: ujutro su na poslu, a popodne u fušu ‘mlate’ metlom, pune vrećice lavandom, taksiraju...

Zanimljivim pitanjem nas je zaintrigirao vlasnik jednog splitskog ugostiteljskog objekta. Upitao nas je jesmo li primijetili kako već nekoliko zadnjih ljeta, od kada su horde turista "napale" grad pod Marjanom, podosta ljudi osvane na bolovanju.

Ok, kaže on nama, ima njih koji doista opravdano odu zbog niza zdravstvenih razloga, i takvi, veli nam, nisu sporni. Ali problem je s lažnima koji ovamo otvore nesposobnost za rad, a onda masovno u srpnju i kolovozu odlaze u trku za dodatnom zaradom. Kada se ljetna burza rada otvori naraste luda pomama za čistačicama, spremačicama apartmana, soba, vila, jahti, kafića, restorana, jagma za dobavljačima, kuharima, pomoćnim ugostiteljskim osobljem, tihom radnom snagom poturenom pod gomilom restorantskih tanjura.

Sakriveni da ih nitko od kolega s redovnog posla ne vidi, jer oni su za njih na bolovanju, ova masovka tiho i tajno plete li plete, pojačava kunicama kućni proračun. Neki su ljetos i uhvaćeni u spornoj raboti, iskočili su odmah u žižu javnosti, no njihovi slučajevi još nisu, veli, u neupućenoj javnosti stvorili percepciju da je to tek vrh ledenjaka.

‘KRVAVI DINAR‘
– Svi bi danas tili zaradit koju kunu više, i svi danas traže još jedan posal jer je život postao težak, preskup. Ima toliko puno ljudi koji čim završe svoj pravi posal trče popodne i navečer radit drugi. Par sati, par sati. A ima i ovih lažnjaka koji se prave bolesni od uklještenja živca, a onda u fušu svaki dan letaju s metlom, satima peru tanjure i teće. Ljudi masovno traže dodatnu zaradu. Svako malo mi na vrata lokala neko zakuca tražeći posal barem na tri ure. Od škverana pa nadalje. Preko poznatih se za dodatni rad raspituju i ljudi iz državne uprave, vojske, iz svih zanimanja i branši. Pitaju ima li šta slobodno za radit, bilo šta. Prat će tanjure, gulit kumpir, radit na roštilju, čistit podove, zahode, šta god triba samo da dodatno zarade. Puno je takvog svita, nevolja ih je natirala da se snalaze, da rade sve više i više. Siva zona je postala naša realnost – veli nam jedan splitski ugostitelj.

Ovako, popričali smo s mnogima, ali nitko ne želi s imenom i prezimenom u novine i na portal. Riječ je o poslovima koje rade bez računa, s lovom na ruke, a sve kako bi pojačali kućni budžet. Takvih je danas u Dalmaciji koliko hoćeš.

Ana je iz okolice Splita. Žena je u srednjim godinama, supruga, majka već veće djece. Ujutro radi u privatnoj firmi, oko tri sata dođe kući, pojede ono što za obitelj skuha dan ranije. Presvuče se, kako kaže, u staru robu, sidne u auto i ajmo đaci u čišćenje apartmana, vila, gdje joj poslodavac odredi. Na crno naravno, bez računa, s angažmanom za cijelu sezonu. Lovu dobiva na ruke nakon obavljenog čišćenja. Ovo lito se veli, naznojila kao nikada do sada, vani pakal, u apartmanima pakal. Ima "klime", ali nije je baš preporučljivo paliti jer vlasniku radiš trošak struje. Vlasnik to ne voli. Struja je poskupila ludo. Kada je ugusto, čisti u paru s prijateljicom, ona tada najradije bira zahod. Tu je najmirnija, a i godi joj hladnoća keramike.

– Ko da mi je drago toliko šporkice svaki dan izapirat šta ostave za sobom. A šporkih otisaka na pločicama, u kadi, kamenca u tušu, dlaka, smeća, neuredne da ne kažem posrane školjke, jada. Znaš kako me navečer bole ruke, leđa, noge. Mišići upaljeni, sve se zgrči. Voda dok radim samo iz mene lije, dođe ti da se baciš u onaj bazen, gledaš njega, gleda on tebe. Kući se vraćan oko predvečer, navečer. 80 kuna na sat. Vikendom radim po cili dan. Je li zaradim? Jesan, ali i smršavim jedno pet kila po sezoni – govori nam ona.

NAKIT, UKRASI, BAUŠTELA
U sezoni se nudi posla kao u priči, toliko da onaj tko kaže da ne može zaraditi koju kunu – laže ko pas. Jer gdje se god okreneš svi nešto traže. I svi dodatno rade. Čuvaju dicu dok su mame na frizuri. Čuvaju starije. Peku kolače za pireve, rođendane, krštenja. Dođu izmjeriti šećer bolesnima. Rade spizu onima koji ne mogu vani. Pišu recenzije po internetu, prevode, čiste, peru, peglaju lancune za turizam ili onima kojima se to samima ne da raditi. Okopavaju vrtle, dižu suhozide, nalivaju vikendima teracu, stavljaju knauf, popravljaju auta, motore, rade na baušteli... Peru čaše u kafićima, vozaju taksije, popravljaju i čiste laptope, uče dicu jezike, školarcima daju repeticije iz matematike, kemije, fizike, dostavljaju pizze, spize... Ljudi kao mravi rade dodatne smjene.

– A ko to ne radi danas još jedan posal? Danas da bi čovik preživija mora radit još jedan posal, a ja sam u traženju i trećeg. Ujutro sam u državnoj firmi, popodne pisuckam za jedan portal, nije velika lova, ali s ovim šta sam dobila do sada platila sam dva skupa liječnička pregleda kod privatnika. Da san čekala u bolnici ne bi došla na red jedno godinu dana. Već godinama ispravljam maturalne i diplomske radove pa i tu nešto zaradim, ali to je jadna, nikakva lova. A lova mi treba, sada štedim za novo auto, mislim polovno auto, a kad ga kupim, ostavljat ću sa strane za penziju. Jer s mojim "pravim" poslom, imat ću nikakvu penziju. Zato radim drugi, a tražim i treći posal. Pa koliko izdržim – veli nam Katija.

Cijela brigada žena i muškaraca proračun pojačava, kredite otplaćuje, režije plaća lovom dobivenom od proizvodnje i prodaje nakita, dekoracija, sapuna, vrećica lavande, ukrasa, plišanaca, suvenira, ručno izrađenog namještaja.... Na udaru su, vele nam, jer ako te na djelu u sivilu uhvati inspekcija, a veliki broj radi bez papira i objavljuje, reklamira se preko društvenih mreža, jadna ti majka.

Jedan nam sugovornik kaže kako dodatnu lovu zaradi kao predsjednik kućnog savjeta. Jest da je na njegovim leđima odgovornost za sve, od vode u podrumu, navale žohara ili puknute žarulje na katu, no s druge strane od para koje dobije na mjesečnoj bazi plati godišnji tehnički pregled, kada treba gume na autu, i ostane za ono što mu iskrsne putem. I ne radi samo to.

PLAĆAM RAČUNE PENZIONERIMA
– Radim i usluge u domaćinstvu dodatno, znači pokupim sve račune od starijih u zgradi, svaki mi za to da 30 kuna, nije im puno, a meni 300 kuna. Odem na poštu platim sve te račune, vratim im odreske. I svi zadovoljni. Osim onih koji iza mene čekaju u redu. To je dodatni posal, a nije težak. A vidi šta je kod moje prijateljice. Ona ima doma stariju bolesnu mater. I kada ima situaciju da zbog posla ne može bit s njom, onda plati ženi sto kuna, to se kaže po dolasku, da joj promini pelene, istušira je, pogleda šećer i dade već pripremljenu večeru. To je isto dodatna zarada – kaže nam on.

Ima i onih koji će za dodatni izvor novca šetati pse, otići u veliku spizu ljudima koji su nemoćni za hodanje, ili žive u zgradama na višim katovima bez lifta. Ali ima i onih koje će napisati post pod instagramski profil firme ili restorana.

Kako smo po ovoj temi počeli kopati uvidjeli smo kako svatko poznaje nekoga tko uz svoj pravi posao radi još jedan dodatni. Ivan iz Trilja nam nabraja kako mu prijatelj u slobodno vrijeme stavlja pločice, drugi ima kombi pa prevozi sve – od namještaja do kumpira, prijateljice mu čiste jahte...

– Evo, te žene imaju lipe poslove, ali džaba kad imaš kredite, obveze. Ma znaš li koliko ih radi catering za lokale, ma ko to drugi radi nego oni, pripremaju i slažu sendviče, siku sir i salamu, jaja. Meni je fascinantno to kako su ljudi snalažljivi – poentira Triljanin.


Komentari članka

Vezani članci

Znakovit početak lipnja: Brojni Nijemci, Talijani i Poljaci za kraći odmor biraju Hrvatsku

03.06.2026.

Ova turistička godina definitivno nije bez izazova, a osim geopolitičke situacije i inflacije, na ruku ne ide ni raspored blagdana koji su nešto ranije u odnosu na lani, kažu turistički djelatnici

Tomislav od kiteboardinga želi napraviti pravu turističku senzaciju u Hrvatskoj. Objasnio nam je kako - Uplift

02.06.2026.

Kada Tomislav Krčelić govori o kiteboardingu, iz svake rečenice jasno je da ne govori samo o sportu. Za njega je to način života, prostor slobode i izlaska iz zone komfora, ali i vrlo konkretan turistički potencijal koji Hrvatskoj može donijeti novi tip g

Bavarci preplavili Istru - na poluotoku ih se odmara 90 tisuća

01.06.2026.

U dijelu njemačkih pokrajina traju dvotjedni školski praznici pa su Nijemci, osobito Bavarci, preplavili Istru. Od oko 130 tisuća turista, na poluotoku ih je gotovo 90 tisuća. Napunili su hotele, dio privatnog smještaja i kampove

Hotel Keight podiže ljeto u Opatiji na novu razinu: Rooftop koncept s pogledom na Kvarner među 1% najboljih hotela globalne Hilton mreže

29.05.2026.

Iznad opatijskih krovova, uz pogled na Kvarner, Hotel Keight ovog ljeta otvara novo poglavlje svoje lifestyle priče. Rooftop hotel, jedini takve vrste u Opatiji i široj okolici, postao je posljednjih godinu dana jedno od najtraženijih mjesta za večernja d

Šolta spojila tradiciju, gastronomiju i održivi razvoj kroz Festival meda i ulja

25.05.2026.

Središnja događanja održana su u Grohotama, gdje su Dom kulture i park bili ispunjeni posjetiteljima željnima autentičnih otočnih okusa i edukativnih sadržaja

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk