Ljetni hit na tržištu: Kako lubenica pokreće globalnu trgovinu

S dolaskom ljeta, lubenica postaje neizostavan dio prehrane diljem svijeta i više od osvježavajuće poslastice.

Ovo voće, podrijetlom iz Afrike, danas se uzgaja na svim kontinentima, a njezina globalna proizvodnja nadmašuje 100 milijuna tona godišnje.

No, iza slatkog crvenog mesa krije se prava industrija s milijardama eura vrijednim izvoznim i uvoznim tokovima.

Kina dominira svijetom lubenica
Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), svjetska proizvodnja lubenica u 2023. godini iznosila je rekordnih 104,9 milijuna tona. Kina je apsolutni lider s udjelom većim od 60 % (oko 63,8 mil. t). Slijede Indija, Turska, Alžir, Brazil i Rusija. Među europskim zemljama, Španjolska, Italija i Grčka najznačajniji su proizvođači.

Na svjetskom tržištu najveći izvoznik lubenica po volumenu u 2023. bio je Meksiko (727 milijuna kilograma), dok je Španjolska vodeća po vrijednosti izvoza (526 milijuna dolara). Među najvećim uvoznicima dominiraju Sjedinjene Američke Države i Europska unija, koje godišnje uvoze milijarde kilograma ovog voća.

Iako se koristi kao voće, botanički pripada skupini bobičastog voća poznatog kao "pepos", unutar porodice tikvenjača (Cucurbitaceae). Dakle, povrće u botaničkom smislu, ali voće u kulinarskom i trgovačkom.

Najveća na svijetu, prema Guinnessovoj knjizi rekorda, težila je 350,5 funti (159 kg) Uzgojio ju je Chris Kent iz Seviervillea, Tennessee, SAD, a verificirana je 4. listopada 2013. Sorta je bila Carolina Cross.

Ipak, hobi-uzgajivači diljem svijeta svake godine pokušavaju srušiti taj rekord, no za sada bezuspješno.

Stručnjaci savjetuju kako odabrati slatku lubenicu. Treba tražiti žućkastu mrlju na kori (znak zrelosti), dubok, šuplji zvuk pri kuckanju prstima, suha stabljika znači da je plod dozrio na polju.

Bogata likopenom, vitaminima C i A...
S 92 % udjela vode, idealna je za ljetnu hidrataciju. Bogata je likopenom (antioksidans), vitaminima C i A, te aminokiselinom citrulinom koja poboljšava cirkulaciju i smanjuje upale.

Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2024. godini u Hrvatskoj je proizvedeno ukupno 29.343 tona, od čega je 210 t bilo pretežno za vlastite potrebe, dok je ostatak bio namijenjen tržištu.