Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Sij 2020

Loša poduzetnička klima, manjak novca i iseljavanje usporili otvaranje novih tvrtki

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Adriano Milovan  

Loša poduzetnička klima, manjak novca i iseljavanje usporili otvaranje novih tvrtki

Loša poduzetnička klima i masovno iseljavanje sve se više odražavaju i na dinamiku otvaranja novih tvrtki u Hrvatskoj. Kako pokazuju podaci Fine, preko servisa Hitro.hr prošle je godine osnovano oko tisuću manje tvrtki i obrta nego u 2018. godini, što predstavljan pad od gotovo 15 posto.

Tijekom 2019. godine preko servisa Hitro.hr, pokazuju podaci Fine, osnovano je ukupno 5914 poslovnih subjekata. Godinu ranije preko istog je servisa osnovano 6822 tvrtki i obrta, dok je u 2017. godini broj osnovanih poslovnih subjekata preko tog servisa bio (sada nedostižnih) 7.081. Smanjenje je, dakle, bilo prisutno i u 2018. godini u usporedbi s 2017. godinom, no ono se u prošloj godini znatno ubrzalo.

Posebno velik pad bilježe obrti: dok ih je u 2017. godini preko servisa Hitro.hr osnovano 245, a u 2018. godini 128, lani ih je pokrenuto samo 48. U odnosu na 2018. godinu, lani ih je, dakle, osnovano čak 62,5 posto manje.

Pad u odnosu na 2018. godinu bilježi i osnivanje jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću (j. d. o. o.). Njih je u 2018. godini preko servisa Hitro.hr osnovano 4347, dok ih je lani osnovano 3498, ili gotovo petinu manje. S druge strane, u 2019. godini je neznatno porastao broj društava s ograničenom odgovornošću (d. o. o.): njih je u 2018. godini preko servisa Hitro.hr osnovano 2347, a lani 2368, što je oko jedan posto više.

Za pad broja tvrtki osnovanih preko servisa Hitro.hr u prošloj godini ekonomisti prst upiru u lošu poduzetničku klimu u Hrvatskoj, ali i u masovno iseljavanje, koje je dovelo do toga da u pojedinim hrvatskim općinama više ni nema poduzetnika. Uz to, upozoravaju da je u Hrvatskoj prevelik državni sektor, koji istiskuje privatnu inicijativu. U takvim okolnostima ništa, pa ni mogućnost brzog osnivanja tvrtki putem servisa Hitro.hr, ne može puno pomoći.

- Radi se o kombinaciji niza faktora, koji su u Hrvatskoj prisutni već više od dva desetljeća, a koje je dodatno pojačalo iseljavanje. Hrvatska ekonomija jednostavno nije poticajna za startupove - ističe Damir Novotny, ekonomski analitičar.

Naš sugovornik upozorava kako su u Hrvatskoj ograničene mogućnosti financiranja novih poduzetničkih ideja putem venture capital fondova, koji na Zapadu igraju veliku ulogu u prvim poduzetničkim koracima ljudi s idejama, no kojima nedostaje novac kako bi zaplovili poduzetničkim vodama. K tome, dodaje Novotny, i poticaji za samozapošljavanje koje država daje nezaposlenima ovdje su razmjerno mali. Drugim riječima, razvoju poduzetništva u Hrvatskoj velika je prepreka nedovoljno izgrađena infrastruktura, s posebnim naglaskom na financije, iako je i na tom planu u posljednje vrijeme primjetan određeni napredak.

No, možda i veću prepreku jačem razvoju poduzetništva u Hrvatskoj Novotny vidi u i dalje prevelikoj birokratiziranosti. Administrativne barijere u Hrvatskoj i dalje su, upozorava on, velike, a propisi su komplicirani i često se mijenjaju.

- Poduzetnička klima kod nas je i dalje loša. Dok je vani, kada je riječ o administriranju riječ, pravilo "vidimo se jednom godišnje", kod nas je uobičajeno da inspekcije dolaze u tvrtke čim one krenu s poslovanjem, a tu su i posjeti koje poduzetnici moraju obavljati raznim državnim institucijama - napominje Novotny.

Smatra da bi mlade ljude više trebalo usmjeravati u poduzetničke vode, kako im cilj ne bi bio da nakon završetka školovanja posao traže u javnom sektoru, već da se odluče na pokretanje vlastitog biznisa. Iako i na tom planu posljednjih godina ima promjena, one su još uvijek, zaključuju ekonomisti, nedovoljne. Dok se te promjene ne dogode, Hrvatsku će svijet i dalje percipirati kao zemlju u kojoj je privatnicima teško i skupo poslovati, a glavnu ulogu u ekonomskom životu igra država.


Komentari članka

Vezani članci

Od 15 zemalja najpogođenijih padom turizma Hrvatska je na trećem mjestu

02.07.2020.

Svjetski turizam mogao bi izgubiti više od 1.200 milijardi američkih dolara ili 1,5 posto globalnog BDP-a nakon gotovo četiri mjeseca prekida zbog koronavirusa, a među 15 zemlja svijeta čiji bi BDP mogao najviše 'trpjeti' zbog gubitaka turizma Hrvatska je

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

02.07.2020.

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Prib

Prije točno sedam godina ušli smo u EU: Gdje smo bili tada, a gdje smo sada?

02.07.2020.

Hrvatska je proteklih godina znatno smanjila i nezaposlenost, ali smanjenje broja nezaposlenih ponajprije je posljedica otvaranja tržišta rada drugih članica EU za hrvatske radnike. Posljednja članica koja otvara svoje tržište rada za naše radnike je Aust

U svibnju zabilježen pad zaposlenosti od 3,4 posto

30.06.2020.

Najavljene mjere od srpnja pritom uključuju i skraćivanje radnog tjedna i time povezanom subvencijom države do iznosa od 2.000 kuna neto po radniku, čija se provedba najavljuje do kraja godine.

Čekamo jesen i bolno otkrivenje - donosimo TRI SCENARIJA što nas očekuje

30.06.2020.

Svjesno ili nesvjesno, većina poduzetnika, obrtnika, korporacijskih menadžera, priprema svoje poslovanje za jesen koja donosi neizvjesnost. Nisu samo u pitanju gospodarske djelatnosti koje se moraju prilagoditi korona-krizi, situacija je vrlo komplicirana

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1075 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 694 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 384 članka imaju tag hnb
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 386 članka imaju tag vlada
  36. 238 članka imaju tag koronavirus
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici