»Loši« će krediti ove godine doseći svoj vrhunac

Premda je duboka recesija utjecala na rezultate bankarskog sustava u Hrvatskoj, on je u ovu godinu ušao stabilan i visoko kapitaliziran. Kao i većinu bankarskih sustava u zemljama srednje i istočne Europe, ove će godine umjerene stope rasta kredita karakterizirati i hrvatski bankarski sustav, što je ponajprije odraz trenutačnih gospodarskih prilika u zemlji, odnosno slabe potražnje za kreditima.

Osim toga, očekuje se i da će udio loših potraživanja u ukupnim kreditima ove godine doseći svoj vrhunac. Istaknuto je to u analizi UniCredit grupe za srednju i istočnu Europu s osvrtom na Hrvatsku, koja je predstavljena na Godišnjoj skupštini EBRD-a.
Kriza je jasno pokazala da je dosadašnji model gospodarskog rasta temeljen na domaćoj potražnji i vanjskom zaduživanju iscrpio svoje mogućnosti, navodi se u analizi. Stoga je, smatraju analitičari, evidentno da će u budućnosti izvoz morati odigrati važniju ulogu u generiranju gospodarskog rasta. Da bi se to ostvarilo, potrebno je ukloniti prepreke gospodarskom rastu provođenjem strukturnih reformi da bi privatni sektor postao glavni pokretač razvoja ekonomije. Istodobno, kao što je grčki slučaj ove godine pokazao, bit će vrlo važno smanjiti fiskalni deficit. Analitičari kao prednost Hrvatske u takvom okružju ističu snažan i stabilan bankarski sektor koji može pratiti financiranje reformi i povećanje potražnje za kreditima kako se gospodarstvo bude oporavljalo.

Što se tiče zemalja srednje i istočne Europe, među koje se ubraja i Hrvatska, nakon završetka globalne krize, gospodarstva u tim zemljama pomalo pokazuju znakove oporavka, smatraju analitičari i dodaju da se očekivanja gospodarskog rasta znatno razlikuju od zemlje do zemlje. Neke se zemlje oporavljaju brže, dok su druge ranjivije u uvjetima tržišnih turbulencija, no sve su i dalje znatno ispod svog dugoročnog potencijalnog rasta. Iako bankarstvo u srednjoj i istočnoj Europi još ima dobre mogućnosti, nakon krize su brojne okolnosti na tržištu promijenjene. »Prema našim očekivanjima, potencijala za daljnji razvoj i širenje u bankarskom sektoru i dalje biti, ali će rast kredita i depozita pritom biti umjereniji«, zaključila je Debora Revoltella, voditeljica strateških analiza Grupe UniCredit za srednju i istočnu Europu, pozivajući se na posljednje objavljene prognoze Grupe o kretanjima u bankarskom sektoru. U uvjetima slabijeg rasta gospodarstva rast volumena kredita i depozita u srednjoj i istočnoj Europi bit će sporiji nego prije krize, ali i dalje znatno iznad stopa rasta razvijenijih tržišta, ističe Revoltella. Dodaje da je predvodnik oporavka trenutačno korporativni sektor gospodarstva jer je prvi koji izlazi iz krize, te je tako glavni generator budućeg rasta. Objašnjava da će se, u okolnostima u kojima još dominiraju visoka nezaposlenost i niska potrošnja, kućanstva razvijati sporije.

Potrebno je, smatra Revoltella, prvo dočekati oporavak potražnje prije nego što dođe do stvarnog ubrzanja kreditiranja, a dobra je vijest da je slabljenje kvalitete kreditnih portfelja pri kraju, te se već vide znaci stabiliziranja loših kreditnih plasmana, pa vjeruje da će se trend početi preokretati još ove godine. Ključno je pitanje za oko 2450 banaka koje posluju u bankarskom sektoru srednje i istočne Europe, s ukupnom imovinom većom od 2100 milijardi eura, kako ponovo pokrenuti kreditiranje. Pritom napominje da bi potražnja, a ne ponuda kredita trebala biti pokretač izlaska iz krize. Objašnjava da bi u primjeni restriktivne fiskalne politike države trebale pronaći načina za stimuliranje potražnje. Jedna od mogućnosti za postizanje tog cilja je potpuno korištenje novca iz europskih fondova uz jasnu usredotočenost na poboljšanje konkurentnosti i unaprjeđenje poslovnog okružja. Ako bi se iskoristili potpuno, fondovi Europske unije potencijalno bi povećali nominalni rast BDP-a u regiji ove godine za dodatnih jedan do dva postotnih bodova, što bi bio dojmljiv rezultat u sadašnjim okolnostima, objasnila je Revoltella.Federico Ghizzoni, direktor UniCreditova odjela za poslovanje banaka u srednjoj i istočnoj Europi, rekao je da je, unatoč krizi, bankarski sustav u toj regiji uspio zadržati otpornost i profitabilnost pokazujući sposobnost za velik budući rast.

Predstavljajući ciljeve banke, Ghizzoni je naglasio povoljnu poziciju UniCredita, rekavši kako su u ovu godinu ušli visoko kapitalizirani, s dvije milijarde eura dodatnoga kapitala raspoloživog za rast u regiji putem Bank Austria, te dodao da imaju vrlo likvidne banke spremne za ponovni početak kreditiranja i dobru poziciju u zemljama u regiji u kojima je Grupa prisutna. Budući razvoj gospodarskih prilika srednje i istočne Europi vrlo je raznolik. Rusija, Turska i Rumunjska evidentno su tržišta koja su vrlo atraktivna, ali i rizična. Tržišta u ostalim zemljama srednje i istočne Europe su atraktivna s relativno niskim rizikom. Kriza je najteže pogodila Ukrajinu, Kazahstan i baltičke zemlje, pa je za njih neizbježan prelazak na uravnoteženiji model rasta, smatraju analitičari Unicredita.