Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Kol 2020

Luka Crnković: Očekujem dobar prinos suncokreta, ali cijena mu već godinama pada

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Tomislav Milanović  

Luka Crnković: Očekujem dobar prinos suncokreta, ali cijena mu već godinama pada

Suncokret je najznačajnija uljarica za proizvodnju jestivog ulja u Hrvatskoj. Broj biljaka po hektaru i način sjetve ovise o hibridu i uvjetima uzgoja. Hibridi dulje vegetacije su u pravilu viši i robusniji i siju se rjeđe, a niži i raniji sitnijih su glavica i siju se gušće.

Jedna od modernijih tehnologija proizvodnje temelji se na gušćoj sjetvi. Sije se s razmakom u redu 18,5 cm, a biljka ima manje glave.

"To se radi zbog vjetra i ostalih vremenskih nepogoda, kako bi bolje podnosio polijeganje. Ako suncokret s velikom glavom sadimo rjeđe vjetar ga izvali. Prošle godine sam i ja tako sadio i metoda se pokazala učinkovitom. Malo sam se brinuo jer kako kažem glave budu manje, ali bude ih puno pa tako i prinos bude dobar“, pojašnjava Luka Crnković, proizvođač suncokreta iz Požege.

Nada se prinosu od oko 4 t/ha
Svake godine na različitim površinama u Turniću kraj Požege, sadi ovu uljaricu, jer kako kaže, plodored je u ovoj proizvodnji najdjelotvornija mjera za suzbijanje bolesti i štetnika.

"Po mom iskustvu, najbolje je da svaku četvrtu godinu suncokret dođe na istu površinu, ali ne treba saditi uljaricu poslije uljarice. Nikako ne bi trebao ići poslije soje ili repice“, ističe.

Vremenski uvjeti ove godine bili su povoljni, jer oborine su došle kada je to bilo potrebno, a suho razdoblje bilo je za vrijeme sjetve, što je također poželjno. "Može se reći da je dobio kiše kada mu je trebalo. U cvatnji je bilo dovoljno oborina, nije bilo leda i oluje, ovaj dio je bio baš pošteđen. Pri sjetvi tlo mora biti dobro zagnojeno i rahlo, a sadi se na dubini od 5 cm“, pojašnjava Luka.

Prosječni prinos suncokreta po toni u Hrvatskoj, varira iz godine u godinu, obično je Lijepa naša po tome pri vrhu zemalja u Europskoj uniji, a kreće se oko dvije i pol tone po hektaru. No Crnković i ove godine očekuje natprosječan prinos. "Nadam se da će prinos biti oko četiri tone po hektaru. Tako je bilo i prošle godine i za sada izgleda dobro. On sad treba sunca i topline kako bi sazrio i da ga nikakav led i vjetar ne polome.“

Žetva će kasniti?
Najčešće greške u zaštiti protiv bolesti su upotreba krivog sredstva za određenu sortu, a većih problema sa štetnicima Luka nije imao.

"Na suncokretu zna biti raznih uši, ali mi nismo s tim imali problema, za sada herbicidi i fungicidi djeluju dobro. Ako se na vrijeme to odradi sve kako treba, bude u redu. Može se pogriješiti s herbicidima, jer jedna vrsta ne podnosi jedne herbicide, a druga pak druge. Ako se ne vodi briga koje hibride špricate s kojim sredstvom, suncokret se zna osušiti“, naglašava ovaj ratar.

Ove godine vegetacija brojnih kultura kasni s razvojem, stoga će i žetva suncokreta biti pomaknuta par tjedana. "Godišnje, do sada, otkupna cijena je samo padala. Prije šest ili sedam godina, kada sam ja počeo saditi, cijena je bila tri i pol kune po kilogramu suhog zrna, do 9% vlage, a prošle godine je bila 1,9 kuna.

Isto tako jako kasno saznamo koja je cijena u pitanju. Kada uspoređujemo sa pšenicom, uzgoj suncokreta je isplativiji, ali je manje isplativ od soje primjerice. Cijena kilograma konstantno pada i ako se taj trend nastavi prestat ćemo ga sijati“, otkriva sugovornik.

Prošle godine sve prva klasa
Kod procjene je li prva ili druga klasa gleda se postotak ulja u zrnu. Ključan broj je 43%, a što je manja uljnost također je i cijena po kilogramu niža. Prva klasa uljnosti je 43%, a kako kaže Crnković prošle godine je kod njih bila čak 46,8%.

Zbog lijepih, izraženo žutih velikih cvjetova, u početku se suncokret uzgajao kao ukrasna biljka, no, 1840. godine prvi je puta dobiveno i ulje, a danas se njegove sjemenke koriste u brojnim industrijskim granama.


Komentari članka

Vezani članci

Prvi u svijetu odobrili sjetvu GMO pšenice otporne na sušu

15.10.2020.

Transgena pšenica HB4 tvrtke Bioceres otporna je na sušu i podnosi herbicid natrijev glufosinat, kombinaciju za koju tvrtka kaže da može pomoći u povećanju prinosa u godinama bez oborina. Argentinski farmeri žestoko kritiziraju ovu odluku.

Cijena soje 20 do 30 lipa viša nego prošle godine, urod nešto lošiji

01.10.2020.

Relativno nepovoljnu situaciju kada je riječ o urodu, mogla bi malo poboljšati otkupna cijena soje koja je porasla, kaže ratar Ivan Kmetić. U kratkom vremenu Hrvatska je udvostručila površine pod sojom, koja je postala atraktivnom za proizvodnju i vrlo tr

Ivan Han: Monokultura nije preporučljiva ni kod jedne ozime žitarice

01.10.2020.

Pred ratarima je novi ciklus uzgoja ozimih ratarskih kultura, pivarskog i stočnog ječma, pšenice, zobi, a njihovu sjetvu potrebno je planirati nakon žetve ranijih hibrida kukuruza.

Podzemno navodnjavanje donosi stopostotno veći prinos

02.09.2020.

Virovitičko-podravska županija prva je u Hrvatskoj uvela poseban sustav podzemnog navodnjavanja, koji može donijeti i do sto posto veće prinose

DZS: Povećana proizvodnja pšenice, ječma i uljane repice

02.09.2020.

Prvu procjenu proizvodnje za najvažnije usjeve u 2020. godini, objavio je Državni zavod za statistiku.

Tag cloud

  1. 2055 članka imaju tag hrvatska
  2. 2137 članka imaju tag turizam
  3. 1597 članka imaju tag financije
  4. 1331 članka imaju tag izvoz
  5. 1112 članka imaju tag svijet
  6. 884 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1040 članka imaju tag trgovina
  8. 776 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1065 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 880 članka imaju tag investicije
  11. 977 članka imaju tag ict
  12. 1016 članka imaju tag EU
  13. 713 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 910 članka imaju tag industrija
  15. 794 članka imaju tag menadžment
  16. 937 članka imaju tag kriza
  17. 629 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 523 članka imaju tag tehnologija
  22. 317 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 288 članka imaju tag potpore
  25. 374 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 365 članka imaju tag eu fondovi
  27. 414 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 394 članka imaju tag porezi
  29. 338 članka imaju tag opg
  30. 369 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 321 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 388 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 307 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici