Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Svi 2015

Lutrija će rasti digitalizacijom, ni porez na klađenje neće nam smanjiti dobit

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Bernard Ivezić  

Lutrija će rasti digitalizacijom, ni porez na klađenje neće nam smanjiti dobit

Predsjednik Uprave Hrvatske lutrije, o planovima s online kasinom, konkurenciji, stanju na tržištu igara na sreću, poslovnim rezultatima, restrukturiranju i planovima

Prvi hrvatski online kasino imao je u prvih deset dana više od 2000 igrača, otkriva Danijel Ferić, predsjednik Uprave Hrvatske lutrije, koja s iCasinom cilja na više od 300 tisuća igrača do 2017.

U intervjuu za Poslovni dnevnik govori o planovima u novom, online segmentu poslovanja, stanju u biznisu s igrama na sreću, konkurenciji, rezultatima restrukturiranja.

Zašto ste otvorili online kasino kad u njemu mogu igrati samo igrači iz Hrvatske? Zar nije internet dobra prilika za izvoz?
Točno, ali određeni segmenti, poput ovog, vjerojatno neće biti dio jedinstvenog digitalnog tržišta. Zakon o igrama na sreću nije bio dio pravne stečevine EU. Svaka članica na svom području regulira to područje te, bez obzira na to bile lutrije privatne ili državne, dobit od njih ide u državni proračun zemlje članice. Posebno velike članice EU nemaju ni interes za usklađivanjem. Zato ni Hrvatska lutrija ne može izvoziti svoje usluge. No, to ne znači da, kao i druge lutrije u EU, nemamo problema s nelegalnom konkurencijom.

Gdje onda vidite financijski interes?
Najveći dio tržišta klađenja su sportske kladionice. No, tu su još loto klađenje, virtualne igre klađenja, odnosno klađenje na konje, pse itd. To tržište u Hrvatskoj je vrijedno, odnosno igrači godišnje uplate šest milijardi kuna, a isplata je oko pet milijardi kuna dobitaka. Više od 40 posto uplata obavi se putem interneta i mobitela. Kad govorimo o kasinu, govorimo o tržištu kasina i automata, koje godišnje na godišnjoj razini napravi podjednak prihod. Sav taj prihod generira se isključivo kroz zemaljske objekte, što znači da ima mnogo prostora za rast s online kasinom. Rast Hrvatske lutrije ovisi o mjeri u kojoj ćemo digitalizirati svoje poslovanje, proizvode i usluge te time popratiti prirodnu migraciju igrača na interaktivne kanale s naglaskom na mobilne platforme. U tom smo pogledu već jedna od najjačih tvrtki u e-poslovanju u Hrvatskoj, s ukupnim udjelom e-usluga u ukupnom poslovanju od gotovo 25 posto.

No, već postoji niz online kasina.
Da, najveće kockarske oaze na internetu su Gibraltar, Manovi otoci i Malta. To su destinacije gdje svi smještaju svoje servere kako bi izbjegli plaćanje poreza. Na hrvatskom tržištu oni su ilegalni priređivači. Vjerujem da Hrvatskoj nije u interesu da se porezi ne plaćaju.

Koliko su ilegalni priređivači problem vašem iCasinu?
Zapravo i nisu jer smo u očima igrača potpuno konkurentni. K tome, ilegalna kasina se ne mogu oglašavati, a regulator tržišta je Porezna uprava. Ljudi, usto, prepoznaju da se u icasinu legalano igra. Veći je to problem kladionicama, jer je od 1. siječnja uvođenjem plaćanja poreza na sve dobitke došlo do velikog odljeva igrača. Na internetskom tržištu prepunom nelegalnih priređivača igara klađenja i kasino igara želimo napraviti uočljivu razliku. Zato u kampanji ističemo slogan "prvi u Hrvatskoj legalno".

Kakvi su prvi rezultati iCasina? Jete li zadovoljni?
U prvih deset dana imali smo više od 2000 igrača. O prihodima ne bih jer je to poslovna tajna. Očekujemo konkurenciju u tom segmentu poslovanja pa neka i oni ulože napore.

Plaši li vas konkurencija?
Ne. Dapače, pozdravljamo je jer nas ona tjera da budemo što bolji. Pogledajte tržište i vidjet ćete da imamo konkurenciju u klađenju, kasinima i automatima. Izuzetak su jedino lutrijske igre, u kojima Hrvatska lutrija ima isključivo pravo priređivanja, što je uređeno Zakonom o igrama na sreću. Hrvatsko tržište jako je liberalizirano i ne bojimo se konkurencije. Danas je u Hrvatskoj 65 koncesionara, priređivača igara klađenja, igara na sreću u automat klubovima i kasinima. Zbog liberalizacije je Hrvatska lutrija u samom svjetskom vrhu kompetitivnosti. A Njemačka, primjerice, najsnažnije gospodarstvo Unije, ne dopušta organizaciju igara na sreću putem interneta.

Hrvatska je turistička zemlja. No, sinonim za kasino na moru je Monte Carlo. Zašto to nije Dubrovnik?
U Monaku su samo tri kasina. Velika, ali samo tri. Njihov imidž toliko je dobar da se čini da ih je više, a nije. Najveća svjetska meka za kasina je Macao u Aziji. Čak i Las Vegas prema njemu izgleda skromno. Velika je razlika između europskih i drugih kasina.

Gdje se u Hrvatskoj nalazi najviše kasina?
U Istri i Zagrebu. No, Istra nije poznata po kocki. U Istri se takvi sadržaji traže zbog Talijana. Kod njih je to restriktivno regulirano pa dolaze k nama. Vjerujem da će i u buduće kod nas primaran biti turizam, a kasina tek nadopuna te ponude. Ne obrnuto. To više što su kod nas kasina desetkovana zbog krize.

Je li gotovo restrukturiranje poslovanja Hrvatske lutrije?
Prva faza jest. Kad sam došao u studenome 2012. godine, pokrenuli sam analizu stanja. Lutrija je tada poslovala s gubitkom od 18,5 milijuna kuna. Zatekli smo i brojne štetne ugovore. Trebalo je okrenuti te trendove. Reducirali smo troškove i radili na podizanju prihoda. Lani smo poslovali s dobiti od 22 milijuna kuna. Četvrtina prihoda Lutrije sada dolazi preko interneta. Zadržali smo broj radnika. Imali smo ih 1400, a sad nakon restrukturiranja ih imamo 1350, s tim da dalje zapošljavamo. Imamo gotovo dvostruko veće plaće od konkurencije. Kod nas je prosjek 5600 kuna, a kod konkurencije 3300 kuna. Konačno, izdvojili smo neke poslove poput čišćenja. Nas su u tome podržali i socijalni partneri i projekt je uspio.

Što očekujete u ovoj godini?
Bit će na razini prošle godine. Imali smo veća očekivanja, ali od 1. siječnja uveden je porez na sve dobitke za igre klađenja. Dio igrača u kladionicama je zbog toga otišao kod internetske konkurencije. Nije problem u njihovu broju. No, problem je što su to igrači koji igraju s najvećim ulozima i zbog toga nam je promet u tom području pao 25 posto. Dobit će nakon racionalizacije ostati ista kao lani.

Prva ste državna tvrtka koja je ušla u suradnju s nekim domaćim startupom ScoreAlarmom. Hoće li te suradnje biti još?
Internet nam je najbržerastući dio poslovanja i zainteresirani smo za nove suradnje. Sa ScoreAlarmom imamo partnerstvo u području klađenja i u tijeku je nadogradnja funkcionalnosti te aplikacije. Svaka niša ima svoje potrebe i tu ima prostora za suradnju. Napravili smo i vlastitu aplikaciju HL Mobile za lutrijske igre.

Pri otvaranju iCasina zaposlili ste dvije velike strane kompanije za proizvodnju računalnih igara i drugog sličnog softvera. Zašto ne hrvatske?
Iz jednostavnog razloga: nije nam se javio niti jedan domaći proizvođač koji bi jamčio ovu razinu kvalitete igara i sigurnosti transakcija. Rado bism o surađivali s nekim iz Hrvatske. No, nije dovoljno samo napraviti igru, ona mora biti prilagođena zakonodavnom okviru i integrirana u naš IT sustav. Moram napomenuti da u svijetu postoji samo nekoliko velikih kompanija koje jamče visoke standarde koje zahtijevamo.
Platili danak jakoj konkurenciji i krizi

Kakva je situacija u kasino biznisu?

Kasina su bila primarno usmjerena na strane goste. No, svjetska kriza smanjila je njihovu kupovnu moć. Kod nas je pak konkurencija u tom području nevjerojatna. Primjerice, imate Italiju s 60 milijuna stanovnika i ukupno četiri kasina, Mađarsku s jednim kasinom na 10 milijuna stanovnika te konačno Hrvatsku s 4,5 milijuna stanovnika i 15 kasina. Prije dvije godine zato je zatvoren u hotelu Kristal najveći kasino u Hrvatskoj. Lani je zatvoren jedan od najstarijih kasina u Hrvatskoj, onaj u Grand Hotelu Opatija. Isto tako veliki i stari kasino Parentium izgubio je licenciju. Dogodio se i pad kasino gostiju zbog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Talijani i Rusi bili su najjači igrači, a Rusi sad trebaju vize.


Komentari članka

Vezani članci

BBC: Ove turističke destinacije su kao Hrvatska, ali jeftinije

21.04.2026.

BBC je izdvojio nekoliko lokacija koje sve više dobivaju na popularnosti, a namijenjenih Britancima koji traže povoljniju i pomalo drugačiju destinaciju za ljeto.

Rat, kriza, inflacija – ništa nas ne odvraća od odmora, većina će ljetovati u Hrvatskoj

21.04.2026.

Čak 93 posto hrvatskih građana planira bar jedno putovanje u ovoj godini, a pritom čak 74 posto ispitanika planira provesti ljetni odmor unutar zemlje, što je na razini prošlogodišnjih rezultata.

Čak 74% građana planira ljetovanje u Hrvatskoj, prosječna potrošnja raste na 1.404 eura

20.04.2026.

Interes građana za ljetovanje u Hrvatskoj ostaje stabilan: čak 74% ispitanika planira provesti ljetni odmor unutar zemlje što je na razini prošlogodišnjih rezultata. Istovremeno, raste planirana potrošnja: građani će za ljetovanje u prosjeku izdvojiti 1.4

MojPosao objavio iznos prosječne plaće s dodacima u prvom kvartalu 2026.

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

DZS potvrdio lošu prognozu: Inflacija u Hrvatskoj ubrzala rast

17.04.2026.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u ožujku 4,8 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je inflacija osjetnije ubrzala na godišnjoj razini.

Tag cloud

  1. 2850 članka imaju tag turizam
  2. 2706 članka imaju tag hrvatska
  3. 1808 članka imaju tag svijet
  4. 1486 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1564 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1651 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1333 članka imaju tag industrija
  11. 1244 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1074 članka imaju tag menadžment
  14. 1182 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 685 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 691 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 529 članka imaju tag obrazovanje
  30. 438 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 360 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke