Mala brodogradnja sve ugroženija

Dok se već punih godinu država maksimalno fokusirala na restrukturiranje velikih, državnih brodograđevnih industrija, uz čiju je provedbu vezano i zatvaranje poglavlja 8. o tržišnom natjecanju u pregovorima s EU, mala brodogradnja sve je ugroženija. Kriza sve više pojačava pad narudžbi u nautičkom sektoru, a ponajviše upravo u sektoru male brodogradnje, zbog čega su mnogi proizvođači bili prisiljeni zatvoriti svoje pogone.

Ta je djelatnost od 2001. do krize koja je naše gospodarstvo zahvatila prije dvije godine ostvarivala uspon i očekivala perspektivu kao malo koja druga industrija u Hrvatskoj. Stope rasta u tom razdoblju bile su na razinama od 10 do 30 posto godišnje, kaže predsjednik Udruženja male brodogradnje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Boris Vukušić. Danas, nakon samo dvije godine, mali brodograditelji jedva preživljavaju. U službenoj ih je evidenciji ostalo ukupno 81, a na početku krize bilo ih je više od 100. Osim što je dio njih u međuvremenu ugašen, mnogo je onih koji samo održavaju hladan pogon, i to, kaže Vukušić, čak od 30 do 40 posto njih. Gleda li se broj zaposlenih kod malih brodograditelja, i on bilježi snažan rez, sa 1600 sveo se na 900 radnika. Negativan trend prenio se i na djelatnosti vezane uz malu brodogradnju, od projektantskih ureda do proizvođača opreme za brodice. Najveću aktivnost, kako kažu mali brodograditelji, za sada ima nekoliko jačih tvrtki poput SAS Vectora, Pičuljana, Grebena, MG Mehanike i Koturića, koje su uspjele dobiti posao gradnje plovila za potrebe Ministarstva unutarnjih poslova. Većina, međutim, trpi slabu potražnju za brodicama. Vlada je u razdoblju otkada je izbila kriza ipak poduzela određene korake kako bi pomogla opstanak te djelatnosti. Prvi put je krajem prošle godine za sektor male brodogradnje iz državnog proračuna izdvojila sredstva potpore za održavanje konkurentnosti i inovativnosti male brodogradnje.

Odobren je ukupan iznos potpora od četiri milijuna kuna, a namijenjen je bio za nabavu opreme i strojeva, kupnju prava na patente, licencije, tehnološko znanje ili stručno znanje koje nije zaštićeno patentom. Iako nikad prije nije bilo programa poticaja ili subvencija namijenjenog upravo za male brodograditelje, ni spomenuti program Vlade, odnosno Ministarstva gospodarstva, nije na kraju olakšao muke tom poduzetničkom segmentu, već, štoviše, stvorio im je nove glavobolje. "Za potporu od oko 100.000 kuna morao sam državi dati jamstvo na 200.000 kuna, što je ukupan iznos investicije, uz obvezu da do kraja lipnja ove godine opravdam sredstva u iznosu od 200 posto, što je potpuno neizvedivo", kaže nam jedan od poduzetnika iz ove branše, koji je dobio potporu Ministarstva gospodarstva, no sada strepi da će mu država uzeti novac, odnosno aktivirati jamstvo jer do zadanog roka neće moći postići zadani uvjet i nada se da će se na razini države korigirati takav kriterij u odobravanju potpore jer u suprotnome samo će rezultirati protivno svrsi ozdravljenja male brodogradnje.

U veljači su dodana opterećenja za plovila ublažena, no kako zbog krize prevladava strah od ulaganja u kupnju brodova, to proizvođačima u ovom dijelu nautičke proizvodnje ne pomaže puno u prevladaju teških dana. Nesigurnost u postavljanju uvjeta gradnje brodica - činjenica da su jedne godine trošarine 30 posto, druge ih nema pa su opet nametnute - sasvim sigurno neće pomoći hrvatskim malim brodograditeljima u privlačenju inozemnih kupaca, koji će očito biti ključni za prevladavanje krize kroz koju ta djelatnost u Hrvatskoj prolazi. Sami brodograditelji nadaju se da će upravo kriza biti prilika kao što je uostalom bio slučaj i s Francuskom, Italijom, Velikom Britanijom i Poljskom da se toj djelatnosti s državne razine počne pridavati veća važnost i pomoć u jačanju konkurentnosti. Na upit koliko će nakon oporavka gospodarstva trebati malim brodograditeljima da se vrate na predrecesijske pozicije, Vukušić ističe kako će mala brodogradnja nakon toga stagnirati i čekati svoje bolje dane još tri do pet godina dok se ne vrati samopouzdanje investitora.