Male banke očekuju preuzimanja i spajanja

Predviđanja govore da se srednjoročno, dakle kroz nekoliko godina, u Hrvatskoj može očekivati konsolidacija na domaćem bankarskom tržištu budući da je na domaćem tržištu prevelik broj banaka, posebice onih malih koje imaju minimalni udio u ukupnoj aktivi bankarskog sustava. Privremeni nerevidirani podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da je lani pet malih banaka poslovalo s gubitkom, dok su nasuprot toj činjenici velike banke poslovale profitabilno, pa su tako dvije najveće banke (Privredna banka i Zagrebačka banka) ostvarile ukupno 2,6 milijardi kuna bruto dobiti. Najveći gubitak, i to 48 milijuna kuna, imala je Banka Kovanica (udio u ukupnoj aktivi 0,34 posto), slijedi Croatia banka s 41,7 milijuna kuna (udio u ukupnoj aktivi 0,48 posto) te Nava banka s 13,3 milijuna kuna (udio u aktivi 0,08 posto). Gubitak je još imala i Primorska banka u iznosu od 6,9 milijuna kuna (0,05 posto udio u ukupnoj aktivi) te A štedna banka malog poduzetništva s 8 milijuna kuna. Procjene tako govore da bi proces konsolidacije mogao biti najizraženiji upravo u segmentu manjih banaka.

Makroekonomski analitičar Erste banke Alen Kovač podsjeća da nepovoljno gospodarsko okruženje predstavlja dodatan uteg na poslovanje malih banaka. S druge strane, snažni konkurenti na bankarskom tržištu i u idućem će razdoblju utjecati na poslovanje upravo tih banaka. U tom kontekstu ne može se isključiti daljnja konsolidacija u bankarskom sustavu, smatra Kovač. »Konsolidacija tržišta nakon krize donosi nestanak onih organizacija koje se nisu uspješno prilagodile promjeni uvjeta poslovanja, a ta opća tendencija neće zaobići ni banke koje posluju na hrvatskom financijskom tržištu«, ističe Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisen banke. »U posljednje dvije godine uvjeti poslovanja banaka značajno su lošiji u odnosu na razdoblje sredinom protekle dekade. Stoga je za dio manjih banaka koje se nisu uspjele nametnuti u određenoj tržišnoj niši upitna mogućnost za ostvarivanje pozitivnog rezultata poslovanja u predstojećim godinama«, napominje Starčević.

Budući da je upitan opstanak banaka osnovanih privatnim kapitalom, njihovi će vlasnici pokušati preusmjeriti kapital u unosnije vrste ulaganja, odnosno pokušat će prodati svoj vlasnički udjel u bankama s nedovoljnom perspektivom poslovanja. »U kraćem roku izgledno je preuzimanje onih banaka čiji vlasnici ne mogu ili ne žele jačati kapital banke i usmjeravati novac u razvoj tehnološke podrške poslovanju umjesto u rast plasmana. Njihov izlazak iz vlasništva može pratiti ulazak strateškog ulagača ili spajanje s kapitalno ili tehnološki jačom bankom«, ističe Starčević. Zaključuje da će se dugoročno jačati specijalizacija malih banaka kako bi se optimizirali troškovi podrške poslovanju, stoga očekuje prijenos dijela poslovanja kod kojeg je izražena ekonomija obujma na veće banke.

Glavni ekonomist SG Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da manji srednjoročni potencijal za povećanje kreditne aktivnosti, veći rizik te manja profitabilnost ukazuju na to da je pred domaćim bankarskim sustavom izraženiji proces konsolidacije. Ipak, taj se proces neće finalizirati tijekom ove godine, nego će najvjerojatnije potrajati dvije do tri godine. U prilog tomu govore i podaci da je u prva tri tromjesečja 2010. godine povećan broj malih banaka koje posluju s gubitkom. »Određene procjene ukazuju da bi se broj banaka u srednjoročnom razdoblju mogao smanjiti na razinu od dvadesetak«, dodaje Šantić. Zaključuje da se za sada očekuje da bi proces konsolidacije mogao biti najizraženiji upravo u segmentu manjih banaka, odnosno banaka s tržišnim udjelom u ukupnoj aktivi manjim od jedan posto.