Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Ruj 2009

Male brodice konkurentne su i na inozemnim tržištima

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivan Smirčić  

Male brodice konkurentne su i na inozemnim tržištima

Prema vrijednosti proizvedenih plovila u Hrvatskoj prošle godine, najuspješniji mali brodograditelji bili su Elan motorni brodovi, Prinz Adriatic iz Oroslavja, AD brodovi, Pičuljan te zadarski SAS Vektor, no to su ujedno i tvrtke najviše pogođene krizom. Po broju, pak, proizvedenih brodica najveći su Reful Marine, Škver Kuštera, Diokom novi (u kategoriji plovila do šest metara), a Grašo, Manikela i Reful Marine za plovila od šest do osam metara.

Prema riječima Marija Polle, tajnika Udruženja male brodogradnje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, posljednjih desetak godina u Hrvatskoj je osnovano više od 30 tvrtki koje se bave proizvodnjom brodica.

Interes na tržištu postoji za sve kategorije plovila, no ostaje pitanje kupovne moći, ističe Polla, te dodaje kako kriza najteže pogađa proizvođače plovila srednje kategorije koji su za bogate neatraktivni, a za siromašne preskupi. Ponudom pretežito malih brodica hrvatska mala brodogradnja ima proizvod kojim može konkurirati, a uz to ima i brodogradilišta koja se, uz određene uvjete, mogu uključiti u proizvodnju megajahti, napominje Polla.

S obzirom na znatna ulaganja u opremu za zaštitu okoliša kao i potrebu racionalizacije proizvodnje, budućnost hrvatske male brodogradnje Polla vidi u koncentriranju prerade plastike (lijevanje trupova) u nekoliko specijaliziranih pogona. Današnji proizvođači bi se u tom slučaju bavili opremanjem brodica. Naime, proizvođači bi mogli unificirati pojedine dijelove opreme i na taj način utjecati na porast proizvodnje, odnosno smanjenje cijena opreme, čime bi povećali vlastitu konkurentnost.

Polla ne vjeruje da će u budućnosti inozemni investitori otvarati nove pogone male brodogradnje u Hrvatskoj, jer iako je stopa nezaposlenosti visoka, do radne snage se teško dolazi jer nema obrazovnih programa za zanimanja potrebna u brodogradnji pa poslodavac mora sam obrazovati radnike. Osim toga, propisi, odnosno ekološki uvjeti koje pogon mora zadovoljiti su stroži nego u Europi i zahtijevaju veća ulaganja u opremu za ventilaciju i pročišćavanje zraka, pa su investitori i s te strane demotivirani, ističe Polla.

Podsjeća da u Hrvatskoj ima sve više radnih i industrijskih zona u kojima se ulaganja potiču na razne načine tako da pogon nije teško podignuti. Za sada su krizu dobro podnosile tvrtke koje ne proizvode samo plovila, nego i druge proizvode ili u djelatnosti imaju drugih izvora prihoda no takvih je mali broj, kaže Polla.

Prema njegovim riječima, recept koji bi pomogao industriji uopće, pa i maloj brodogradnji, je poticanje proizvodnje za izvoz. Tu na prvo mjesto stavlja naknadu izvoznicima za kronično precijenjeni tečaj kune kao opću mjeru namijenjenu izvoznicima. Malim brodograditeljima bi pomoglo ukidanje carine na uvoz opreme koja se ugrađuje na plovila za sport i razonodu. Prema sadašnjim propisima, takav tretman ima oprema koja se ugrađuje na plovila duža od 12 metara.

Također bi valjalo razmišljati o obnovi čarterske flote uz poticaje ministarstva mora i ministarstva gospodarstva po receptu kojim se potiče obnova ribarske i turističke flote, ističe Polla. Nemali doprinos oživljavanju tržišta predstavljala bi i gradnja novih vezova jer mnogi potencijalni kupci odustaju od kupnje jer ne znaju gdje vezati brodicu, kaže Polla.

Zaključuje da strana tržišta pokazuju interes za hrvatska plovila računajući na kvalitetu koja ne zaostaje za svjetskom i niže cijene od domicilnih, no to iziskuje proizvodnju određenog broja probnih brodica odnosno angažiranje znatnih obrtnih sredstava kojima tvrtke ne raspolažu, odnosno ishodovanje kreditnih sredstava do kojih se dolazi teško ili nikako.

Mala brodogradnja u krizi od lani

Europska mala brodogradnja zapala je u krizu već sredinom prošle godine, a rezultirala je smanjenjem proizvodnje, otpuštanjem radnika i zatvaranjem pogona, a izlaz iz krize će se vjerojatno vidjeti uskoro, već na Salonu nautike u Genovi, te još više u siječnju iduće godine u Düsseldorfu.

Samo šest proizvođača brodica u stranom vlasništvu

Osim velikih brodogradilišta, u Hrvatskoj djeluje i 35 malih brodogradilišta i 103 proizvođača brodica. Velika većina tih brodogradilišta i proizvođača brodica osnovana je domaćim kapitalom, a vlasnici su hrvatski državljani. Samo šest tvrtki koje se bave proizvodnjom brodica osnovano je stranim kapitalom, od čega tri slovenskim, jedna belgijskim, jedna nizozemskim i jedna ruskim kapitalom. Tih šest tvrtki zapošljavalo je 320 od ukupno 2550 radnika zaposlenih u maloj brodogradnji u Hrvatskoj.

Lani proizvedeno 1200 plovila

Prema anketi koju je provelo Udruženje male brodogradnje, u 2008. godini proizvedeno je oko 1200 plovila, od čega 750 (60 posto) dugih do šest metara, a 200 (16 posto) od šest do osam metara. Samo dvadesetak proizvođača proizvodi plovila duža od osam metara, a 11 ih je prisutno s brodicama dužima od 12 metara.


Komentari članka

Vezani članci

'Vegeta je najviše uspjela zahvaljujući turizmu, to je put i za ostale naše proizvode'

23.11.2017.

Domaći kvalitetni proizvodi moraju postati ključ prepoznatljivosti hrvatskog turizma, koji kao i izvozna grana može pridonijeti boljoj konkurentnosti i prihodima proizvođača

Zlatna kuna: Maistra iz Rovinja najbolja među velikim tvrtkama, nagrada za promicanje gospodarstva Mati Rimcu

14.11.2017.

U kategoriji najbolje tvrke srednje veličine Zlatnu kunu dobila je tvrtka Pet minuta, dok je kao najbolja mala tvrtka proglašena Bruketa&Žinić&Grey

Lider invest 2017: Proglašene najbolje proizvodne investicije u Hrvatskoj

30.10.2017.

Oni koji u Hrvatskoj kreću u proizvodne investicije su poput desetobojaca, moraju se savladati lokalni otpori, sva papirologija, a tek onda dolazi i briga o tržištu na koje se dolazi. Dojam je da nema proizvodnih investicija, međutim, ima ih, ali do prija

Poslu u Izraelu nadaju se 53 naše tvrtke, proizvode - imaju

05.10.2017.

Šestan-Bush razvija kacigu s partnerom iz Izraela, a nadaju se da će tamo plasirati i vlastite proizvode.

HRVATSKA 74. NA LISTI KONKURENTNOSTI, IZMEĐU ARMENIJE I ALBANIJE Posebno zabrinjava pad inovativnosti domaćeg gospodarstva

02.10.2017.

Švicarska, kao najkonkurentnija zemlja na svijetu, zadržala je vodstvo na ljestvici i ove godine, a slijede SAD i Singapur. Od zemalja s kojima se uspoređujemo, napredak u odnosu na prošlu godinu bilježe Slovenija, Slovačka, Bugarska i Mađarska

Tag cloud

  1. 1723 članka imaju tag hrvatska
  2. 1741 članka imaju tag turizam
  3. 1479 članka imaju tag financije
  4. 1135 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 916 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 725 članka imaju tag investicije
  10. 896 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 750 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 466 članka imaju tag krediti
  19. 452 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 336 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 383 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 272 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija