Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Lis 2017

Mara Čuljak: Šokac je najbolji naš češnjak!

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: P.Žarković  

Mara Čuljak: Šokac je najbolji naš češnjak!

Savjetodavna služba i Grad Slatina organizirali su za poljoprivrednike predstavljanje udruge proizvođača češnjaka iz Cerića kao primjer dobre prakse u proizvodnji te korisne i tražene povrtne kulture. Predsjednica Udruge Češnjak i upraviteljica istoimene zadruge, inž. agronomije Mara Čuljak, objasnila je pripreme za sadnju, kao i tijek proizvodnje i skladištenje češnjaka, sve do njegova plasiranja na tržište.

– Ideja je da na našem području okupimo sve zainteresirane buduće proizvođače češnjaka, da ih grupiramo u okviru naše zadruge Kokoš hrvatica i da u suradnji s cerićkom udrugom i zadrugom plasiramo taj proizvod na tržište - kaže viša savjetnica u slatinskoj Savjetodavnoj službi Tihana Bišćan.

– Naši bi proizvođači tako imali osiguran plasman i naplatu, i to bi onda bila zaokružena priča - kaže Bišćan, objasnivši da će zadruga Kokoš hrvatica vjerojatno promijeniti naziv kako bi njezini članovi mogli i s drugim proizvodima izići na tržište.

Kad je Udruga Češnjak osnovana, 2013., na području Vukovarsko-srijemske županije bila je druga takva udruga u Hrvatskoj. Okuplja dvjesto gospodarstava na području cijele države i bavi se organizacijom proizvodnje češnjaka i zelenoga graha, a zadruga je osnovana u siječnju ove godine radi mogućnosti trženja tih proizvoda.

– Radionica je organizirana da bi budući proizvođači češnjaka saznali što je potrebno odraditi da bi mogli krenuti u proizvodnju - kaže predsjednica Čuljak.

- Dvije godine prije sadnje mora se znati što i kako treba odraditi. Treba znati da u proizvodnji češnjaka nema konkurencije, dakle proizvođači jedni drugima nisu konkurencija, a cijenu eventualno može srušiti nelojalna konkurencija, koja proizvodi zdravstveno neispravni češnjak - napominje.

Prema cerićkim iskustvima, proizvodnja češnjaka vrlo je isplativa, jer jedna četveročlana obitelj s jednim i pol do dva hektara može iznimno dobro živjeti. Uz vlastiti sadni materijal, svi troškovi po sezoni iznose od 15.000 do 20.000 kuna, a dobit je veća od 60.000 po hektaru.

– Jedan je kolega izračunao da su mu ove sezone za posao od trenutka rastavljanja češnjaka za sadnju do trenutka kad ga je pošišao i pripremio za prodaju samo 32 dana bila radna. Hrvatske potrebe, kao i potrebe ostalih članica EU, strašno su velike, pa se češnjak uvozi i iluzorno je očekivati da ćemo zaustaviti uvoz češnjaka jer, unatoč ona 32 dana, nemamo domaćeg proizvoda. Kod nas ne postoje udruge koje bi organizirale takvu vrstu proizvodnje. Mi smo prvi i jedini koji se bave organizacijom i udruživanjem proizvođača češnjaka - dodaje.

Prema riječima Mare Čuljak, među vrstama češnjaka (ozimi cerićki, šokac, slavonski ozimi i istarski crveni), najbolji su šokac i ozimi cerićki. Cerićki izdrži do Nove godine, maksimalno do sredine siječnja, on je pravi kulenar, prilagođen podneblju i potrebi za koju je namijenjen. Šokac je više konzumni, industrijski, može se dugo skladištiti, ima mnogo suhe tvari i izuzetno dobar kemijski sastav. Slavoncima je šokac najbolji.

Ne raditi stihijski

Mara Čuljak ističe da je od svega najvažnije voditi računa o proizvodnji, da nastane zdravstveno ispravan proizvod, da se proizvodi s dopuštenim sredstvima i da se ništa ne radi stihijski. “Od osnutka Hrvatske 90 posto stvari u poljoprivredi odrađivalo se stihijski: kad su krenuli lješnjaci, svi su bili u nasadima lješnjaka, kad su krenule farme krava, svi su postali farmeri i mljekari. Osim toga, većina proizvođača vidi samo ukupnu dobit na kraju, a zaboravlja na troškove i zaboravlja na mogućnost utjecaja vremenskih prilika na krajnji rezultat. Poljoprivrednu proizvodnju treba pomno isplanirati, vodeći računa o svim rizicima”, upozorava


Komentari članka

Vezani članci

Potrošački patriotizam ili zašto Poljaci radije kupuju domaće proizvode

19.06.2018.

Čak je 60% ispitanika odgovorilo da preferiraju kupnju povrća i voća iz Poljske, čak i ako su skuplji od onih stranih.

Ostao bez posla i odlučio obrađivati 120 ha u eko proizvodnji

12.06.2018.

Po uzoru na svog oca, zakoraknuo sam u poljoprivredu kad sam nakon 20 godina rada u PIK-u ostao bez posla. Poučen iskustvom, smatram da se može uspjeti, ali uz jako puno upornosti, rada i odricanja. Troškovi same proizvodnje su veliki, a cijene kultura ma

Uvjeti za jagode bili su optimalni, OPG Ivana Nedoklana upravo u njima vidi potencijal

11.06.2018.

Okušao se, kaže, u mnogim kulturama, a pronašao se u jagodi, češnjaku i kukuruzu šećercu. Ivan Nedoklan u planu ima i širenje proizvodnje.

Robot za uništavanje korova smanjuje upotrebu herbicida za 20 puta

11.06.2018.

Robot uz pomoć umjetne inteligencije i solarnog pogona može se samostalno kretati kroz polje, detektirati korov i onda ga ciljano, s manjom upotrebom herbicida tretirati i tako smanjiti ukupnu upotrebu herbicida za čak 20 puta

U Hrvatskoj lani pala proizvodnja goveda, koza, kravljeg mlijeka i jaja

04.06.2018.

U Hrvatskoj je prošle godine zabilježen pad proizvodnje goveda, koza, kravljeg mlijeka i jaja, dok je povećan prirast svinja i ovaca, proizvodnja ovčjeg i kozjeg mlijeka i vune

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 942 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 819 članka imaju tag ict
  13. 803 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 386 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 282 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija