Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Lis 2017

Mara Čuljak: Šokac je najbolji naš češnjak!

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: P.Žarković  

Mara Čuljak: Šokac je najbolji naš češnjak!

Savjetodavna služba i Grad Slatina organizirali su za poljoprivrednike predstavljanje udruge proizvođača češnjaka iz Cerića kao primjer dobre prakse u proizvodnji te korisne i tražene povrtne kulture. Predsjednica Udruge Češnjak i upraviteljica istoimene zadruge, inž. agronomije Mara Čuljak, objasnila je pripreme za sadnju, kao i tijek proizvodnje i skladištenje češnjaka, sve do njegova plasiranja na tržište.

– Ideja je da na našem području okupimo sve zainteresirane buduće proizvođače češnjaka, da ih grupiramo u okviru naše zadruge Kokoš hrvatica i da u suradnji s cerićkom udrugom i zadrugom plasiramo taj proizvod na tržište - kaže viša savjetnica u slatinskoj Savjetodavnoj službi Tihana Bišćan.

– Naši bi proizvođači tako imali osiguran plasman i naplatu, i to bi onda bila zaokružena priča - kaže Bišćan, objasnivši da će zadruga Kokoš hrvatica vjerojatno promijeniti naziv kako bi njezini članovi mogli i s drugim proizvodima izići na tržište.

Kad je Udruga Češnjak osnovana, 2013., na području Vukovarsko-srijemske županije bila je druga takva udruga u Hrvatskoj. Okuplja dvjesto gospodarstava na području cijele države i bavi se organizacijom proizvodnje češnjaka i zelenoga graha, a zadruga je osnovana u siječnju ove godine radi mogućnosti trženja tih proizvoda.

– Radionica je organizirana da bi budući proizvođači češnjaka saznali što je potrebno odraditi da bi mogli krenuti u proizvodnju - kaže predsjednica Čuljak.

- Dvije godine prije sadnje mora se znati što i kako treba odraditi. Treba znati da u proizvodnji češnjaka nema konkurencije, dakle proizvođači jedni drugima nisu konkurencija, a cijenu eventualno može srušiti nelojalna konkurencija, koja proizvodi zdravstveno neispravni češnjak - napominje.

Prema cerićkim iskustvima, proizvodnja češnjaka vrlo je isplativa, jer jedna četveročlana obitelj s jednim i pol do dva hektara može iznimno dobro živjeti. Uz vlastiti sadni materijal, svi troškovi po sezoni iznose od 15.000 do 20.000 kuna, a dobit je veća od 60.000 po hektaru.

– Jedan je kolega izračunao da su mu ove sezone za posao od trenutka rastavljanja češnjaka za sadnju do trenutka kad ga je pošišao i pripremio za prodaju samo 32 dana bila radna. Hrvatske potrebe, kao i potrebe ostalih članica EU, strašno su velike, pa se češnjak uvozi i iluzorno je očekivati da ćemo zaustaviti uvoz češnjaka jer, unatoč ona 32 dana, nemamo domaćeg proizvoda. Kod nas ne postoje udruge koje bi organizirale takvu vrstu proizvodnje. Mi smo prvi i jedini koji se bave organizacijom i udruživanjem proizvođača češnjaka - dodaje.

Prema riječima Mare Čuljak, među vrstama češnjaka (ozimi cerićki, šokac, slavonski ozimi i istarski crveni), najbolji su šokac i ozimi cerićki. Cerićki izdrži do Nove godine, maksimalno do sredine siječnja, on je pravi kulenar, prilagođen podneblju i potrebi za koju je namijenjen. Šokac je više konzumni, industrijski, može se dugo skladištiti, ima mnogo suhe tvari i izuzetno dobar kemijski sastav. Slavoncima je šokac najbolji.

Ne raditi stihijski

Mara Čuljak ističe da je od svega najvažnije voditi računa o proizvodnji, da nastane zdravstveno ispravan proizvod, da se proizvodi s dopuštenim sredstvima i da se ništa ne radi stihijski. “Od osnutka Hrvatske 90 posto stvari u poljoprivredi odrađivalo se stihijski: kad su krenuli lješnjaci, svi su bili u nasadima lješnjaka, kad su krenule farme krava, svi su postali farmeri i mljekari. Osim toga, većina proizvođača vidi samo ukupnu dobit na kraju, a zaboravlja na troškove i zaboravlja na mogućnost utjecaja vremenskih prilika na krajnji rezultat. Poljoprivrednu proizvodnju treba pomno isplanirati, vodeći računa o svim rizicima”, upozorava


Komentari članka

Vezani članci

Poljoprivrednici na piku kupaca prevaranata

18.01.2018.

Nedavno su na koprivničkom području završila tri spora u kojima su poljoprivredni proizvođači tužili tvrtke koje su ih prevarile.

Iz želje da riješi kćeri anemiju nastali Zrinkini domaći sirupi

17.01.2018.

Sve je počelo slučajno. Zrinka Rupert tražila je način kako izliječiti kćerkinu anemiju. Danas proizvodi domaće sirupe od ljekovitog bilja i voća.

Lani na –17 kilogram salate bio je i 30, a sada na +6 - 15 kuna

16.01.2018.

Da je zima lani u ovo doba pokazala zube, osim po velikom skoku cijenu, bilo je vidljivo upravo po brojnim plastenicima - koje je uništila, pa se pokazala i sva slabašnost zaštitne infrastrukture naših povrtlara, financijski nemoćnih da više ulože u objek

Ekološka lavanda na obroncima Moslovačke gore

15.01.2018.

Planiramo proširiti djelatnost i na prirodnu kozmetiku. Naš najveći uspjeh je što kupci prepoznaju kvalitetu proizvoda i cijenu koja je prihvatljiva za naše uvjete

Kalemljenje rajčice za veći prinos

09.01.2018.

Prosječan prinos kalemljenjem može se povećati i do 45%, a često se kod nekalemljenog rasada javlja propadanje biljaka i preko 30%.

Tag cloud

  1. 1722 članka imaju tag hrvatska
  2. 1740 članka imaju tag turizam
  3. 1478 članka imaju tag financije
  4. 1133 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 916 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 724 članka imaju tag investicije
  10. 896 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 749 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 383 članka imaju tag obrazovanje
  25. 334 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 271 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija