Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Lis 2017

Mara Čuljak: Šokac je najbolji naš češnjak!

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: P.Žarković  

Mara Čuljak: Šokac je najbolji naš češnjak!

Savjetodavna služba i Grad Slatina organizirali su za poljoprivrednike predstavljanje udruge proizvođača češnjaka iz Cerića kao primjer dobre prakse u proizvodnji te korisne i tražene povrtne kulture. Predsjednica Udruge Češnjak i upraviteljica istoimene zadruge, inž. agronomije Mara Čuljak, objasnila je pripreme za sadnju, kao i tijek proizvodnje i skladištenje češnjaka, sve do njegova plasiranja na tržište.

– Ideja je da na našem području okupimo sve zainteresirane buduće proizvođače češnjaka, da ih grupiramo u okviru naše zadruge Kokoš hrvatica i da u suradnji s cerićkom udrugom i zadrugom plasiramo taj proizvod na tržište - kaže viša savjetnica u slatinskoj Savjetodavnoj službi Tihana Bišćan.

– Naši bi proizvođači tako imali osiguran plasman i naplatu, i to bi onda bila zaokružena priča - kaže Bišćan, objasnivši da će zadruga Kokoš hrvatica vjerojatno promijeniti naziv kako bi njezini članovi mogli i s drugim proizvodima izići na tržište.

Kad je Udruga Češnjak osnovana, 2013., na području Vukovarsko-srijemske županije bila je druga takva udruga u Hrvatskoj. Okuplja dvjesto gospodarstava na području cijele države i bavi se organizacijom proizvodnje češnjaka i zelenoga graha, a zadruga je osnovana u siječnju ove godine radi mogućnosti trženja tih proizvoda.

– Radionica je organizirana da bi budući proizvođači češnjaka saznali što je potrebno odraditi da bi mogli krenuti u proizvodnju - kaže predsjednica Čuljak.

- Dvije godine prije sadnje mora se znati što i kako treba odraditi. Treba znati da u proizvodnji češnjaka nema konkurencije, dakle proizvođači jedni drugima nisu konkurencija, a cijenu eventualno može srušiti nelojalna konkurencija, koja proizvodi zdravstveno neispravni češnjak - napominje.

Prema cerićkim iskustvima, proizvodnja češnjaka vrlo je isplativa, jer jedna četveročlana obitelj s jednim i pol do dva hektara može iznimno dobro živjeti. Uz vlastiti sadni materijal, svi troškovi po sezoni iznose od 15.000 do 20.000 kuna, a dobit je veća od 60.000 po hektaru.

– Jedan je kolega izračunao da su mu ove sezone za posao od trenutka rastavljanja češnjaka za sadnju do trenutka kad ga je pošišao i pripremio za prodaju samo 32 dana bila radna. Hrvatske potrebe, kao i potrebe ostalih članica EU, strašno su velike, pa se češnjak uvozi i iluzorno je očekivati da ćemo zaustaviti uvoz češnjaka jer, unatoč ona 32 dana, nemamo domaćeg proizvoda. Kod nas ne postoje udruge koje bi organizirale takvu vrstu proizvodnje. Mi smo prvi i jedini koji se bave organizacijom i udruživanjem proizvođača češnjaka - dodaje.

Prema riječima Mare Čuljak, među vrstama češnjaka (ozimi cerićki, šokac, slavonski ozimi i istarski crveni), najbolji su šokac i ozimi cerićki. Cerićki izdrži do Nove godine, maksimalno do sredine siječnja, on je pravi kulenar, prilagođen podneblju i potrebi za koju je namijenjen. Šokac je više konzumni, industrijski, može se dugo skladištiti, ima mnogo suhe tvari i izuzetno dobar kemijski sastav. Slavoncima je šokac najbolji.

Ne raditi stihijski

Mara Čuljak ističe da je od svega najvažnije voditi računa o proizvodnji, da nastane zdravstveno ispravan proizvod, da se proizvodi s dopuštenim sredstvima i da se ništa ne radi stihijski. “Od osnutka Hrvatske 90 posto stvari u poljoprivredi odrađivalo se stihijski: kad su krenuli lješnjaci, svi su bili u nasadima lješnjaka, kad su krenule farme krava, svi su postali farmeri i mljekari. Osim toga, većina proizvođača vidi samo ukupnu dobit na kraju, a zaboravlja na troškove i zaboravlja na mogućnost utjecaja vremenskih prilika na krajnji rezultat. Poljoprivrednu proizvodnju treba pomno isplanirati, vodeći računa o svim rizicima”, upozorava


Komentari članka

Vezani članci

U četvrtak istječe rok za podnošenje zahtjeva za tip operacije 6.3.1.

12.12.2018.

APPRRR podsjeća da je podnošenje Zahtjeva za potporu u okviru Natječaja za provedbu tipa operacije 6.3.1. "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“ moguće do 13. prosinca

Usvojen Zakon o poljoprivredi, Tolušić: 20 godina se politika u ovom sektoru nije vodila na pravi način

12.12.2018.

Poljoprivreda se definira kao strateška grana gospodarstva u Hrvatskoj te je kao takva sastavni dio razvojnih strategija kako bi se ostvario održivi razvoj poljoprivrede te njezina gospodarska, ekološka i društvena uloga kao i ciljevi i okvir za njezinu p

Tolušić odobrio 13,3 milijuna eura za 184 OPG-a

11.12.2018.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić potpisao je u ponedjeljak ugovore o financiranju projekata obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) na potpomognutim područjima, ukupne vrijednosti 13,3 milijuna kuna, a obuhvaćeno je f

Nove su tehnologije ključ opstanka agrara

04.12.2018.

Moramo težiti okretanju k novim tehnologijama jer jedino tako možemo ukorak sa svjetskim trendovima

Lički krumpir, kupus i luk s 900 metara nadmorske visine

29.11.2018.

Mlada tvrtka Vrankić j.d.o.o. nastala je prije četiri godine, no već sada je uspješna u proizvodnji ličkog krumpira, kupusa i luka. Poslovanje su si olakšali i prijavom na mjeru 3 Programa ruralnog razvoja.

Tag cloud

  1. 1834 članka imaju tag hrvatska
  2. 1861 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1189 članka imaju tag izvoz
  5. 788 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 972 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 661 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 799 članka imaju tag investicije
  10. 934 članka imaju tag EU
  11. 867 članka imaju tag svijet
  12. 843 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 751 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 451 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 337 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 242 članka imaju tag potpore
  27. 371 članka imaju tag hnb
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 338 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast