Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Ou 2019

Marija Zuber: Koje su obveze poslodavca u slučaju rada u mirovini?

Izvor: lider.media · Autor: Marija Zuber  

Marija Zuber: Koje su obveze poslodavca u slučaju rada u mirovini?

Do 2018. samo su korisnici starosnih mirovina ostvarenih prema općim mirovinskim propisima mogli raditi do polovine punog radnog vremena i primati punu mirovinu. Od 1. siječnja 2019. to je omogućeno i korisnicima starosnih mirovina za dugogodišnjeg osiguranika i korisnicima prijevremenih mirovina. Osim toga, mogućnost rada proširena je na korisnike koji su pravo na mirovinu ostvarili prema posebnom zakonu kojim su uređena mirovinska prava vojske, policije i ovlaštenih službenih osoba. Oni čak mogu birati između rada do polovine radnog vremena uz isplatu pune mirovine ili rada s punim radnim vremenom uz isplatu polovine mirovine.

Zapošljavanje i radno vrijeme

Od 1. siječnja na snazi je i Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata prema kojem se korisnici braniteljskih mirovina kod kojih je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti uzrokovan sudjelovanjem u obrani suvereniteta Hrvatske mogu zaposliti u trajanju manjem od 3,5 sata na dan i primati punu invalidsku mirovinu.

Poslodavac može zaposliti umirovljenika koji je kod njega bio u radnom odnosu prije ostvarivanja prava na mirovinu ili korisnika mirovine koji kod njega nije ranije radio. Može ga zaposliti na poslovima na kojima je radio prije umirovljenja ili na nekim drugim poslovima. Životna dob umirovljenika nije formalna prepreka. Ako postoji obostrani interes i potreba radnika i poslodavca, nema propisane gornje granice životne dobi za rad u radnom odnosu.

Ako poslodavac namjerava zaposliti umirovljenika na poslovima za koje je propisana obveza prethodnog utvrđivanje zdravstvene sposobnosti, mora ga uputiti ovlaštenom liječniku. Može ga zaposliti i na radnom mjestu na kojemu se priznaje uvećani staž, ali ako radi s nepunim radnim vremenom umirovljenik neće imati pravo na uvećani staž i poslodavac nema obvezu plaćanja dodatnog mirovinskog doprinosa.

Poslodavac je dužan s umirovljenikom sklopiti pisani ugovor o radu u kojem treba definirati trajanje radnog odnosa, tjedno radno vrijeme, plaću i druga prava. Da ne bi izgubio mirovinu, za većinu korisnika radno vrijeme ne smije biti dulje od polovine punog radnog vremena, što je u pravilu najviše 20 sati na tjedan. Zaposlenje može biti na neodređeno ili na određeno vrijeme. Poslodavac je obvezan prijaviti umirovljenika nadležnim tijelima socijalnog osiguranja. Kad poslodavac namjerava zadržati radnika koji namjerava ostvariti mirovinu i nastaviti raditi s nepunim radnim vremenom, ne treba ga odjavljivati i ponovno prijavljivati, nego samo dostavljanjem propisanog obrasca obavijestiti HZMO o promjeni tjednog radnog vremena.

Zaposleni umirovljenik može raditi jedan, dva ili više radnih dana, jednako ili nejednako po danima, tjednima i mjesecima, ali i za njega poslodavac mora vodi evidenciju radnog vremena.

Plaća i naknada plaće

Visina plaće se ugovara, ali ne može biti manja od razmjernog dijela minimalne plaće. Ako radi s polovinom radnog vremena, plaća ne može biti manja od 1875 kn na mjesec bruto, ako radi četvrtinu radnog vremena ne može biti manja od 937,50 kn bruto itd. Zaposleni umirovljenik ima pravo na uvećanje plaće za rad nedjeljom i blagdanom, za noćni rad i sve druge dodatke na plaću kao ostali radnici. Ako radi prekovremeno, to mu se mora platiti uvećano. U prekovremenom radu može raditi najviše do 180 sati na godinu.

Za prva 42 dana bolovanja zaposlenoga korisnika mirovine naknada plaće tereti poslodavca, ali kad navrši 65 godina života, više nema pravo na naknadu plaće na teret HZZO-a, nego mu poslodavac mora isplaćivati naknadu plaće na svoj teret sve do ozdravljenja ili dok traje radni odnosIma pravo na godišnji odmor i dane plaćenog dopusta u jednakom trajanju kao radnici zaposleni s punim radnim vremenom. Naknadu plaće za godišnji odmor i za dane plaćenog dopusta ostvaruje samo za dane/sate koje bi radio, da ne koristi ta prava. U slučaju bolesti, ima pravo na naknadu plaće za bolovanje. Za prva 42 dana bolovanja naknada plaće tereti poslodavca, a od 43. dana tereti HZZO. No kad navrši 65 godina života, zaposleni korisnik mirovine više nema pravo na naknadu plaće na teret HZZO-a, nego mu poslodavac mora isplaćivati naknadu plaće na svoj teret sve do ozdravljenja ili dok traje radni odnos.
Doprinosi i porez na dohodak

Plaća zaposlenoga korisnika mirovine podliježe plaćanju svih doprinosa iz plaće i na plaću po stopama koje se primjenjuju za osobe u radnom odnosu. Pri obračunavanju poreza na dohodak poslodavac može poreznu osnovicu umanjiti za osobni odbitak samo ako mu je umirovljenik predao poreznu karticu PK. Ako je porezna kartica kod isplatitelja mirovine, poslodavac ne smije iskoristiti osobni odbitak. Radnik/umirovljenik sam odlučuje kojem će isplatitelju predati poreznu karticu, a može podijeliti mjesečni osobni odbitak i njime se koristiti tijekom godine kod oba isplatitelja, kod svakoga u iznosu kako je odlučio i kako je upisano u PK karticu.

Zaposleni korisnik mirovine ostvaruje najmanje dva izvora dohotka: plaću i mirovinu. Ovi se dohoci smatraju godišnjim dohotkom za koje Porezna uprava u posebnom postupku provodi godišnji obračun poreza na dohodak, uz primjenu godišnje porezne tarife.


Komentari članka

Vezani članci

Cappelli od sutra najavio povećane kvote za strane radnike, otkrio i koliko

19.06.2019.

Upitan kada će doći do ukidanja kvota, Cappelli je odgovorio da to ide s prijedlogom novog zakona, odnosno od iduće godine. "Za sljedeću godinu, na vrijeme", rekao je ministar turizma.

Zaposlenicima isplatili 1200 kuna regresa i 1000 kuna dodatne nagrade

13.06.2019.

EKO MEĐIMURJE je krajem svibnja održalo već tradicionalni team building za svoje zaposlenike, na kojem smo se rekreirali uz nogomet i odbojku, a zabavljali uz kuhanje i roštilj. Bilo je to druženje koje je potvrdilo da su zaposlenici EKO MEĐIMURJA odličan

U ludbreškoj tvrtki 170 radnika ima 'njemačke' plaće do 3000 eura uz beneficirani staž, ali ni to ne privlači dovoljno mladih

28.05.2019.

Trebalo bi napraviti da svaka veća firma ima učionicu u kojoj će majstori učiti pripravnike, a plaćalo bi ih i Ministarstvo obrazovanja.

Bez obzira koliko ste kvalificirani, jedna pogreška u razgovoru za posao može presuditi

20.05.2019.

Zhuo naglašava da, iako vam iskustvo i jedinstveni setovi vještina mogu pomoći da dobijete intervju na Facebooku, za nju ona nisu glavni prioritet jer su “mnogi ljudi još uvijek u fazi učenja i to je sjajno. To je u redu.".

Poražavajući rezultati istraživanja: Kompanije nemaju pojma o zapošljavanju

14.05.2019.

Istraživanja i analize pokazuju da su moderne kompanije loše u zapošljavanju novih osoba jer niti koriste odgovarajuće procese niti prate dovodi li njihova politika zapošljavanja odgovarajuće kadrove u njihovo okruženje

Tag cloud

  1. 1917 članka imaju tag hrvatska
  2. 1934 članka imaju tag turizam
  3. 1534 članka imaju tag financije
  4. 1226 članka imaju tag izvoz
  5. 833 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 959 članka imaju tag trgovina
  8. 830 članka imaju tag investicije
  9. 943 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 959 članka imaju tag EU
  12. 887 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 537 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 577 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 498 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 390 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 297 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija