Mario Gracin preselio se iz Zagreba na Hvar radi regenerativnih vrtova

Uz to što dizajnira, uređuje i održava regenerativne vrtove na Hvaru, Mario pokušava i educirati nove generacije. Kako kompostirati, kako privući oprašivače, neke su od tema radionica koje provodi.

Kad Hvarom prođe kombi ukrašen pčelama starosjedioci već znaju da Mario Gracin i djelatnici iz tvrtke Soil opet idu do nekog regenerativnog vrta koji ili održavaju ili će ga tek urediti. Nekima su, kaže Mario, njihove metode i dalje čudne, ali sve je više onih koje zanima pristup s fokusom na obnovljivost i očuvanje prirodnog ekološkog sustava.

"Oduvijek sam se htio baviti ekološkom poljoprivredom, a to sam i završio na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Kako mi je majka porijeklom s Hvara odlučio sam ovdje započeti s radom. Prvo sam se zaposlio u Maslina resortu kao glavni vrtlar, a zatim sam s kolegicom Andreom Maladom osnovao Soil“, priča nam Mario svoj poslovni put od 2019. godine.

Sadnja autohtonog bilja
Iskustvo rada na organskom vrtu za potrebe ugostiteljskog objekta Mario je kasnije primijenio u osnivanju vlastite tvrtke.

"Cilj je bio baviti se baš regenerativnim uređenjem okoliša, jer smatramo da naš utjecaj ne smije biti negativan niti takav da ostavi stvari onakvima kakve jesu. Naše djelovanje treba dati neku promjenu na bolje za ekološki sustav, lokalnu zajednicu i čovjeka", objašnjava životnu filozofiju hvarski agronom.

To bi u praktičnoj primjeni značilo sadnju autohtonog bilja, malčiranje, obogaćivanje tla mikorizom i biološkim ugljenom te gustu sadnju kako bi biljke štitile jedna drugu. Gracin pokušava spriječiti bolesti provođenjem mehaničkih mjera ili sprječavanjem štetnika na vrijeme.

"Orezujemo, malčiramo, prihranjujemo, a eventualne bolesti pokušavamo riješiti neemovim uljem, nematodama i dijatomejskom zemljom. Cilj je sačuvati zdravlje tla kako bi i stablo ili bilo koja biljka bili zdravi i otporni na sušu i bolesti", kaže.

Iako je do sada najviše surađivao sa strancima koji i sami imaju neko znanje o održivosti, kaže kako i domaći ljudi polako shvaćaju zašto je početak svega kvalitetno tlo i kako ga sačuvati. U vremenima suša koje se pogotovo osjete na najsunčanijem otoku zdravo tlo trebalo bi biti prioritet svima, smatra Gracin.

"Koristimo što god možemo, od sječke, kore, do kvalitetnog komposta, zelene gnojidbe. Uvijek razmišljamo i kako će to estetski izgledati, pa dosta koristimo i trave koje nisu autohtone, ali su otporne i daju neku posebnost vrtu. Ipak su to okućnice ugostiteljskih objekata i vila" reći će.

Umjesto engleskog divlji travnjak
Iako je i navodnjavanje važan dio uspješnog vrta, ono ipak ne može do kraja spasiti biljke tijekom najvećih vrućina.

"Naši vrtovi izgledaju zeleno u odnosu na druge. Mi ih stalno obilazimo, ali činjenica je da tlo bogato organskom tvari treba manje vode i bolje se može zaštititi. Mi, recimo, za živicu koristimo tršlju i planiku, koje su autohtone i otporne biljke. Gustom ili grupiranom sadnjom lakše se zadržava vlaga u tlu, a i tlo je otpornije na eroziju.", ističe Gracin.

Gustom ili grupiranom sadnjom lakše se zadržava vlaga u tlu, a i tlo je otpornije na eroziju.