Maslinovo ulje proizvodi 160 uljara, gradi ih se još

U Hrvatskoj je trenutno 160 mini uljara koje prerađuju masline i proizvode maslinovo ulje, iako se taj broj, kako ističu iz Ministarstva poljoprivrede, mijenja. Najveći broj uljara nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji u kojoj je i najviše stabala maslina.

"Hrvatska vlastitom proizvodnjom maslinova ulja pokriva oko 50 posto potreba, a oko 50 posto ulja uvozimo. U Hrvatskoj je potrošnja maslinova ulja niska. Prema anketnim pokazateljima, potrošnja maslinova ulja prosječno je oko 1,5 litara po članu kućanstva i ako tome pribrojimo potrošnju u ugostiteljstvu, ukupna potrošnja maslinova ulja je oko dvije litre godišnje, što je malo u usporedbi s Grčkom, gdje je potrošnja po članu kućanstva 20 litara; Španjolskom, gdje je 11 litara; Italijom, gdje je 11 litara; te Portugalom gdje je 8,2 litre. Postoje velike regionalne razlike u potrošnji maslinova ulja. Primjerice, u primorskom dijelu Hrvatske ta je potrošnja na razini mediteranskog prosjeka, a u kontinentalnoj Hrvatskoj je zanemariva. Potrošnja maslinova ulja u posljednje se vrijeme povećava, što je zasigurno rezultat veće popularizacije i poboljšane kakvoće tog ulja. Vrijednost masline kao mediteranske voćne vrste, hranjiva i ljekovita vrijednost ploda masline i maslinova ulja te tradicija uzgoja masline u nas razlog su za podizanje novih maslinika i obnovu i revitalizaciju starih", naveli su iz Ministarstva poljoprivrede.

Tržište
Iz Ministarstva dodaju: "Kada je riječ o ukupnom broju mini uljara, u odnosu prema maslinarskom sektoru njih nema previše, a koliko je uljara potrebno na nekom području proizlazi iz potreba proizvođača maslina, maslinara, s obzirom na to da je masline bitno preraditi u relativno kratkom vremenu kako ne bi gubile na kvaliteti. Osim toga, kako proizvodnjom domaćeg maslinova ulja pokrivamo samo 50 posto potreba, sve ulje proizvedeno u našim uljarama ima mjesta na tržištu te se ne nameće problem prekapacitiranosti. Ukupne potrebe godišnje potrošnje maslinova ulja u Hrvatskoj kreću se oko sedam milijuna litara.

Inače, iz Ministarstva poljoprivrede ističu i da hrvatsko maslinarstvo i uljarstvo ima perspektivu.

"Potrebno je povećavati površine pod maslinicima i za prvi korak pokušati doći do situacije da proizvodnja pokriva hrvatske potrebe, a to znači da ima prostora za povećanje proizvodnje za 100 posto i vraćanje položaja na domaćem tržištu. Hrvatsko maslinovo ulje iz godine u godinu sve je prepoznatljivije i traženije, a na tržištu postiže dobru cijenu", zaključuju iz Ministarstva poljoprivrede. U prilog tomu ide i nedavno potpisivanje 22 ugovora za ulaganja u objekte za proizvodnju ulja iz EU fonda, tj. Programa ruralnog razvoja ukupne vrijednost potpora projektima od 26,7 milijuna kuna (ukupna vrijednost ulaganja je 56,2 milijuna kuna). Inače, ugovori su rezultat 3. natječaja "Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima iz Programa ruralnog razvoja RH" vrijednog 75 milijuna kuna koji je, za razliku od prethodna dva, bio namijenjen isključivo za ulaganja u objekte za proizvodnju ulja od maslina, buča i voća. Iz Hrvatske gospodarske komore navode da proizvodnja maslinova ulja u 2018. iznosi 3600 tona.

Nove prilike
Što se tiče mini pogona za proizvodnju maslinova ulja, u HGK-u naglašavaju da male uljare trebaju biti prilagođene opremom i tehnologijom za proizvodnju ulja najvišeg razreda kvalitete, uz brzu preradu maslina.

"Ovdje možemo povući paralelu s malim vinarijama i proizvodnjom vina u manjim serijama od grožđa iz pretežito vlastite proizvodnje ili proizvodnje iz ograničenog, lokalnog, područja. Takva ulja iz mini uljara mogu zrcaliti posebne značajke sorti i mikrolokacija na kojima se maslina uzgaja. Unatoč velikim konkurentskim pritiscima (Španjolska, Italija), perspektiva je dobra za unaprjeđivanje uljarstva u Hrvatskoj. Podneblje, širok sortiment maslina, različiti profili ulja, rastuća domaća potražnja i turistička potrošnja, promjene preferencije potrošača u pravcu zdrave prehrane - sve upućuje na to da sektor proizvodnje maslinova ulja ima lijepu perspektivu. Ulaganja u preradbene kapacitete za dobivanje ulja su poželjna. Hrvatska ima šansu u proizvodima veće vrijednosti i višeg stupnja prerade, gdje uz maslinovo ulje možemo svrstati i ostala vrijedna ulja kao što su primjerice ulja dobivena od orašastih plodova - lješnjaka, oraha, badema te industrijskih biljaka - buče, konoplje i lana", zaključuju iz HGK-a.

Zdenka Rupčić