Medeja Lončar (Siemens Hrvatska): Ne sjećam se da sam imala toliko kompleksnih problema odjednom

Brzo je Medeji Lončar prošlo dvadeset godina u Siemensu, od kojih petnaest na čelu Siemensa Slovenija, pet na čelu Siemensa Hrvatska, a godinu dana i Siemensa Srbija, pa tako proteklih godinu dana, osim na stalnoj relaciji Ljubljana – Zagreb, zbog posla putuje i u Beograd.

U tome gustom rasporedu posjetili smo je u Siemensovu hrvatskom uredu, gdje nam je opisala kako je tvrtka tijekom proteklih izazovnih pet godina unatoč internoj reorganizaciji, poremećajima u opskrbnim lancima, inflaciji i rastu cijena energenata uspjela postići nikad bolje poslovne rezultate.

Unatoč mnogim nečekivanim izazovima s kojima se suočila u posljednjih nekoliko godina Lončar smatra da su je okolnosti poput pandemije i tvrtkine krize naučile važnoj vještini – otpornosti – kao i tome da moramo naučiti živjeti u vremenima neizvjesnosti.

Koje biste poslovne uspjehe u ovih pet izazovnih godina izdvojili kao najvažnije?
– I tih dvadeset i ovih pet posljednjih godina u Siemensu Hrvatska brzo mi je proletjelo. Prve godine tek sam se upoznavala s tržištem, a onda je već došla pandemija koronavirusa koja je znatno utjecala na naše poslovanje, posebice u posljednjih nekoliko godina. I zato su neki od najvažnijih uspjeha koje bih izdvojila dobri rezultati unatoč izazovima COVID-a.

Tvrtka se uspješno transformirala, zahvaljujući čemu smo se dodatno usredotočili u poslovanju pa posljednjih godina stalno rastemo i jačamo. Tijekom pandemije dokazali smo da smo fleksibilni, preko noći smo uspjeli organizirati rad od kuće. Sada se to pretvorilo u hibridni način rada koji primjenjujemo u cijelom Siemensu.

Osim rada na daljinu, što vam je još za Siemensovo poslovanje u to vrijeme bio izazov?
– Prvi je izazov upravo u to vrijeme bio završetak dugog razdoblja strateške reorganizacije poduzeća, koje je počelo 2015., kad je Siemens odvojio društvo Healthcare i pripojio ga Siemens Healthineersu, te od tada više nije aktivan u zdravstvu, a završava izdvajanjem tvrtkina energetskog društva u Siemens Energy. Time je kompanija Siemens dobila novi zamah, fokusirali smo se na dva ključna područja: pametnu infrastrukturu i digitalnu industriju. To je za nas značilo nove tržišne izazove, kao i internu prilagodbu procesa, odjela itd.

Kasniji izazov su bile isporuke. Kad je prošla pandemija, počeo je rat u Ukrajini i iskrsnuli su novi izazovi u lancima isporuka. To je jako utjecalo na naš posao jer su se isporuke produljivale od nekoliko dana, što je bio standard, do čak godine dana na nekim područjima. S tim se naši partneri i kupci nikada prije nisu susreli, pa ni mi, a sve zbog manjka čipova. Ali nismo bili jedini. Cijela industrija čipova u tom je trenutku bila pod pritiskom. Kao prodajna organizacija u protekle smo se dvije godine jako puno bavili optimizacijom i time kako podržati svoje kupce.

Kakva je sada situacija?
– Zasad se malo poboljšala, ali još nismo u onoj staroj pretpandemijskoj situaciji, mnogo je izazova u rokovima isporuka, koordinaciji s kupcima, partnerima. To je dodatni pritisak na sve nas, a pogotovo je to teško planirati u proizvodnji uza sve ostale izazove poput visokih cijena energije, inflacije, rasta cijena.

Ne sjećam se da sam u svojoj karijeri imala toliko kompleksnih problema odjednom i sve se to spojilo u tih nekoliko godina koliko sam u Siemensu Hrvatska. Mogu reći da je to jedno od najdinamičnijih razdoblja u mom poslovnom životu, s izazovima koje nikad prije nismo imali. Sada smo se već naviknuli na to da moramo biti spremni na sve i dovoljno otporni.

Kako je ta situacija utjecala na Siemensove poslovne rezultate tijekom godina?
– Moram reći da je reorganizacija bila dobro osmišljena strategija. Siemens je odlučio da će svoj temeljni dio fokusirati na digitalizaciju, zato smo sada jedna od deset najvećih softverskih tvrtki. Prošle su godine rezultati bili nikad bolji jer nam je fokus na digitalizaciju donio brzinu u poslovanju i veću fleksibilnost. Od jednog tankera napravili smo više brzih čamaca, što se pokazalo kao jako dobra odluka.

Naš fokus nije samo interna digitalizacija – pomažemo svojim kupcima u digitalnoj transformaciji, ali i u održivoj. Taj fokus na digitalizaciju tijekom pandemije korone, a trenutačno je fokus i na održivosti zbog visokih cijena energenata, pomaže i Siemensu, koji je na vrijeme prepoznao te trendove. To rezultira dobrim poslovnim rezultatima.

Prema vašem iskustvu u tri države, kakve prilike za digitalnu industriju, odnosno industriju 4.0, vidite u Hrvatskoj?
– U najvažnijim hrvatskim gospodarskim granama imamo još mnogo prilika i prostora za povećanje stupnja digitalizacije. Međutim, najbolje tvrtke koje se natječu na internacionalnim tržištima to su već prepoznale i rade na tome. Za usporedbu, u Sloveniji je snažnija diskretna industrija, poput automobilske. U Srbiji se industrija povećava velikom brzinom zbog intenzivnih stranih ulaganja u posljednjih nekoliko godina. Slovenija i Srbija uspješnije su u tom diskretnom dijelu industrije, a Hrvatska je vrlo jaka u procesnoj industriji.

U Hrvatskoj imamo i jak globalni inženjerski tim od šezdesetak ljudi u procesnoj industriji koji radi na međunarodnim projektima po cijelom svijetu, Global Engineering Center (GEC), te Research & Development (R&D), što nemamo ni u Srbiji ni u Sloveniji. Kad gledam sve tri zemlje, nisu jednake, svaka ima svoje specifičnosti, ali kompatibilne su po tome i sastavljaju cijelu sliku Siemensa koju on ima u većim zemljama. Sve tri imaju snažan potencijal za daljnji razvoj u tom području.

Strahuje li od nadolazeće recesije, imaju li u Siemensu problema s nedostatkom inženjerskog kadra, ali i koji su daljnji Siemensovi planovi za sva tri tržišta – hrvatsko, slovensko i srpsko, pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.