Medicinski turizam nova hrvatska šansa

U recesiji koja obilježava ovo razdoblje, Hrvatska ima izvanrednu šansu da, tražeći tržišne niše za izlaz jednim dijelom iz turističkih kriznih oscilacija, pokrene vlastitu sustavniju, organiziraniju i dinamičniju inicijativu za uključivanje u svjetski medicinski turizam. Riječ je o tržištu, koje će u odnosu na sadašnjih 60 milijardi dolara već 2010. doseći 100 milijardi dolara te brojku od gotovo 50 milijuna putovanja godišnje, rastući zbog starenja svjetske populacije prema godišnjoj stopi od 20 do 25 posto.

Medicinski turizam se kao sveobuhvatni pojam koristi za cjelovit spektar aktivnosti - od wellnessa i spa tretmana do svih vrsta kozmetičkih i najsloženijih zdravstvenih operacija, uključivši primjerice i transplantacije srca.

Tako u strukturi sadašnjeg ukupnog obujma medicinskog turizma 41 posto otpada na stomatološke usluge, 40 posto na ortopediju, kardiologiju, kardiokirurgiju i neurokirurgiju, a 19 posto na estetsku kirurgiju. Primjera radi, samo su Amerikanci potrošili 2007. godine 17 milijardi dolara na zdravstvene usluge izvan SAD-a.

Interes osiguravatelja
Medicinski turizam popraćen je i nizom dinamičnih paralelnih procesa kao što su povezivanje službene medicine s tradicionalnim tehnikama i metodama liječenja, daljnje jačanje i razvoj multinacionalnih bolnica (korporacija) kao pružatelja usluga, koje vođene troškovnom efikasnošću ulažu u razvoj usluga u zemljama trećeg svijeta te pojava sve većeg broja korisnika s novih bogatih tržišta, poput Rusije i arapskih zemalja, kojima cijena nije limitirajući faktor, što neizbježno vodi prema specijalizaciji u "ekskluzivnosti".

Budući da se uočava mogućnost da čak i vlade pojedinih država dio svojih zdravstvenih proračuna potroše u trećim zemljama, može se očekivati još intenzivnije uključivanje osiguravajućih društava u ponudu medicinskog turizma, uz napomenu da su ograničavajući faktori rizik kontinuirane njege i rizik odgovornosti za nestručno liječenje.

Dvije prednosti
Hrvatski značajni potencijali ogledaju se u dvije ključne polazne prednosti - vrhunskom medicinskom kadru i destinacijskoj atraktivnosti. No, ocjenjuje se da značajniji razvoj nije moguć bez trajnije i ciljno usmjerene podrške nadležnih institucija, posebice Ministarstva zdravstva i Ministarstva turizma, čiji je angažman potreban u uklanjanju niza normativnih barijera i olakšavanju ulaska u investicije ovog tipa poduzetnicima. Naime, vlada uvjerenje da smo još uvijek nedostatno tržišno i poslovno elastični te da prostora za poboljšanje ima. Ključni moment za dovođenje ovog selektivnog oblika turizma iz faze improvizacije i spontanosti na razinu posebne gospodarske grane je razvijanje i održavanje kvalitetne i sustavne suradnje sa specijaliziranim svjetskim agencijama za medicinski turizam i razvijanje ciljane komunikacijske strategije prema potencijalnim korisničkim nišama. Uspije li se u tom odvažnom naporu, otvara se prostor za povećanje cjelogodišnjeg korištenja turističkih receptivnih kapaciteta, odnosno veću sveukupnu prihodovnost turizma na pojedinim područjima u Hrvatskoj.