Mercator će već u prosincu raditi s fiskalnim blagajnama

Dok je Vlada u četvrtak odobravala konačnu verziju Zakona o fiskalizaciji, koji će poslati u saborsku proceduru, na terenu su se i najveći trgovci i informatičke tvrtke fokusirali na prosinac, kada će početi masovno uvođenje fiskalnih blagajni. Kako doznaje Poslovni dnevnik, jedan od dvaju najvećih trgovca, Mercator, početkom prosinca krenut će s projektom uvođenja fiksalnih blagajni. Zasad nema informacija koga su angažirali za taj posao. No, Lea Marcijuš, voditeljica odnosa s javnošću Mercatora, kaže da dodatna investicija za fiskalizaciju neće bi velika jer je riječ o softverskoj nadogradnji."Do početka prosinca postojeće blagajne nadogradit ćemo potrebnim funkcijama kako bismo spremni dočekali 1. siječnja, kada odredba stupa na snagu", kaže Marcijuš.

Iz Konzuma do zaključenja broja nismo dobili komentar. Marko Erić, pak, direktor zagrebačke IT tvrtke Infokom, čiji su klijenti Amadeus, Trgonom i Heruc, ističe kako će 1. prosinca svojim klijentima besplatno nadograditi postojeće na fiskalne blagajne. "Infokom prema ugovoru o održavanju mora uskladiti IT sustave korisnika sa zakonskim promjenama, pa će tako naši ERP korisnici morati platiti jedino 300 kuna Fini za digitalni certifikat", kaže Erić. On hvali Linićev zakonski prijedlog, bolji je, kaže, od onih u BiH i Crnoj Gori. "Tamo su se morali kupiti posebni fiskalni printeri s GSM modulima za barem 700 eura, u nas je dovoljna softverska nadogradnja", kaže Erić. Željko Tandarić, tehnički direktor tvrtke Omega Software, koja je razvila vlastito rješenje za fiskalne blagajne, kaže da je fiskalizacija dio tvrtki potaknula na sređivanje poslovanja. "Posljednjih šest mjeseci potražnja za ERP rješenjima povećava se unatoč lošem gospodarskom stanju", kaže Tandarić. Uvođenjem fiskalnih blagajni koje će biti povezane s Poreznom upravom Vlada nastoji, ističe ministar financija Slavko Linić, stati na kraj praksi gotovo svih koji rade s gotovinom a iskazuju male promete i dohotke. Linić navodi da promet gotovinom iznosi tek 15 posto ukupna prometa, što je malo vjerojatno, kao i da dnevni dohoci u kafićima iznose 95 kuna, u trgovini 85, a kod taksista 65 kuna. Novim se zakonom ograničava i gotovinsko plaćanje iznad 5000 kuna, a za one koji ne uvedu sustav ili krše pravila predviđene su kazne od 5 do 500 tisuća kuna. Fiskalizacija, uvjeravaju u Vladi, neće biti gotovo nikakav troškovni teret za poduzetnike, državu će stajati 13 milijuna u prvoj, te po 15 milijuna kuna u iduće dvije godine, a donijet će više reda i prihod veći od 600 milijuna kuna.

Konačni zakon je korigiran, pa se preciziraju djelatnosti izuzete od obveze jer promet mjere drukčije. Posrijedi su naplata cestarina, osiguranja ili participacija u bolnicama. Za područja nepokrivena internetom, uz potvrdu HAKOM-a, omogućit će se vođenje postupka za male obveznike. Odvjetnicima nije udovoljeno, pa će i oni od 1. travnja uvesti fiskalne blagajne. No, neće dostavljati imena klijenta, već samo iznos usluge.