Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Kol 2020

Microsoftov CTO Ratko Mutavdžić: Hrvatska mora početi jače eksperimentirati s novim trendovima

Izvor: www.lider.media · Autor: Nikolina Oršulić  

Microsoftov CTO Ratko Mutavdžić: Hrvatska mora početi jače eksperimentirati s novim trendovima

Ratko Mutavdžić, Microsoftov direktor za tehnologiju za Srednju i Istočnu Europu, tumači da Hrvatska treba pokušati uloviti vlak i uvesti vize za digitalne nomade jer prepoznajući da populacija putujućih radnika raste to već čini niz zemalja. Sada ih se već može zvati konkurencijom budući da će mladi ljudi, pa čak i cijeli radni timovi, birati za udaljeni rad zemlje u kojima imaju reguliran status, kaže taj ugledni hrvatski IT-jevac ocjenjujući kako Hrvatska svakako opisom odgovara budućim 'it' destinacijama i samo se treba još malo potruditi kako bi realizirala potencijal. Popričali smo s njime malo više o toj temi.

Zašto podupirete uvođenje viza za digitalne nomade u Hrvatskoj?
Svijet je drugačiji nego što je bio prošlog stoljeća i mijenja se svaki dan. Modeli rada, zapošljavanja, privremenog zapošljavanja u nekim industrijama danas su posve drugačiji i zemlja koja se ne prilagođava – zaostaje. Šteta je ne prepoznati trendove kreativnih i digitalnih, uslužnih industrija, koje imaju jaču fluktuaciju djelatnika ili privremeno, slobodno zaposlenih te ih uključiti na ispravan način u razvoj potencijala države. Tu je i pitanje potrebe za inovativnim modelima. Hrvatska mora početi jače eksperimentirati s novim trendovima i vidjeti na koji način oni imaju smisla za nas. Logično je da će neki uspjeti, a neki ne, ali njihovo prihvaćanje ili odbacivanje mora biti zasnovano na razumijevanju i iskustvu. Utjecaj na ekonomiju neće biti vjerojatno velik, ali će biti zanimljiv. Estonija predviđa oko 1800 digitalnih viza godišnje.

Kasnimo li već s time?
Nikada nije kasno, ali već imamo niz zemalja koje su se odlučile za takvu vizu. Sada ih već možemo nazvati konkurencija jer će mladi ljudi (pa čak i cijeli radni timovi) odlučiti raditi udaljeno u nekoj zemlji u kojoj imaju reguliran status. Mislim da će sljedeće biti upravo zemlje koje imaju ugodnu i čistu radnu okolinu (more, klima, održiva okolina, šume…) u kojoj je i Hrvatska, a oni će odlučivati gdje provesti sljedećih nekoliko mjeseci u kombinaciji rada i uživanja.

Kakav bi multiplikativni učinak na ekonomiju takve vize mogle imati?
Prilično veliki, pogotovo zato što je Hrvatska turistička zemlja. Mladi ljudi mogu povremeno raditi iz Hrvatske, uživati i trošiti u njoj i biti sigurni da su ovdje dobrodošli i prihvaćeni. Tim više što digitalni nomadi danas rade zanimljive i kreativne poslove, dobro su plaćeni i imaju potrebu uživati u životu, radeći povremeno s raznih lokacija. To su uglavnom mladi ljudi, društveni, spremni iskoristiti mogućnosti koju im destinacija pruža.

Smatrate li da bi kopiranje estonskog modela bilo dobro ili biste ipak neke kriterije za dobivanje vize izmijenili?
Estonski model je dobar početak i sadrži osnovne kriterije koji vjerojatno vrijede za svaku zemlju. Za nas je bitno da takvu vizu ne prilagođavamo našem kompleksnom birokratskom sustavu, već da je pojednostavimo što više. No, bilo bi dobro otići i korak dalje i razmisliti i o pogodnostima, kombinirati jednostavnu vizu i 'tehnološki' turizam, razvojne centre, sudjelovanje u startup i drugim zajednicama, zajednički rad – dakle osmisliti naš oblik konkurentnosti u odnosu na druge zemlje.

Radite u velikoj kompaniji gdje je digitalizacija na visokom stupnju, ima li naznaka da će se radna mjesta i u takvim tvrtkama još više 'nomadizirati' sada kada je rad na daljinu dobio novi uzgon?
U našoj industriji se to već događa neko vrijeme, industrija je postala visoko mobilna. Tehnološki mi imamo takve mogućnosti nekoliko godina i recentna događanja su ukazala na to što se sve može napraviti s tehnologijama, ali radno poslovni model nije bilo moguće promijeniti do kraja upravo zbog ograničenog radnog sustava koji se temelji na idejama prošlog stoljeća kada su ljudi radili od početka do kraja svog radnog vijeka u jednoj ili dvije tvornice, vjerojatno na istoj lokaciji. Uz ovakav pristup potpuno je svejedno odakle ljudi rade i kako kreiraju svoje rezultate – dok države imaju posredne koristi od razvoja zajednice i industrija.


Komentari članka

Vezani članci

Algebra predstavila novu metodu informatičke edukacije SMART

09.07.2009.

U prostorijama Informatičkog učilišta Algebra u Zagrebu, direktorica Microsofta Hrvatska Venesa Schütz i čelni ...

Suvereni cloud moguć je samo ako ste Kinez ili Amerikanac

01.06.2026.

Nije moguće upravljati potpuno suverenim cloudom izvan Kine ili SAD-a, smatra Douglas Toombs, potpredsjednik analitičara u Gartneru

Fonoa osigurala 110 milijuna dolara i preuzela PwC-ov porezni softver

29.05.2026.

Hrvatska porezna platforma za globalne tvrtke nastavlja rast investicijom serije C, a klijenti su im neke od najvećih svjetskih platformi poput Ubera, Netflixa, Canve i Booking.com.

Google gasi internet kakav smo poznavali

26.05.2026.

Najveća preinaka Googlea u 25 godina briše organski promet i prijeti svakom poslu koji je živio od Googleovih klikova

Kaos podataka koji košta: Domaći startup spojio ono što država nije

26.05.2026.

Arhium u nekoliko sekundi spaja katastar, GUP, potresne zone i vrijednost zemljišta za investitore i agencije

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk