Mirovine: daš više, dobiješ manje

U trenutku kada su se osiguranici odlučivali za novi sustav, nitko nije mogao očekivati da će se onima koji su ostali u starom sustavu 2007. godine dati dodatak na mirovinu na koji oni koji su ušli u drugi stup trenutačno nemaju pravo, premda su u starom sustavu možda radili i dulje od njih. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva nije prihvatilo Hanfin prijedlog zakona o obveznim i mirovinskim fondovima koji je nedavno izazvao oštre reakcije kako Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, tako i stručne javnosti. “S pozicije ustavnosti, Hanfin je prijedlog iznimno sporan u dijelu u kojem predlaže da osiguranici postanu suvlasnici fondova. To je otprilike kao da su predložili da štediše u bankama mogu postati suvlasnici banaka”, rekao je, među ostalim, državni tajnik za rad Krešimir Rožman, nakon prošlotjednog sastanka Povjerenstva koje treba pripremiti mirovinsku reformu.

Povjerenstvo u kojem se nalaze predstavnici mirovinskih fondova, Hanfe, Regosa, Ministarstva financija, HUP-a i sindikata, opet će se sastati za dva tjedna, a članovi do tada trebaju pripremiti prijedloge za rješavanje problema malih mirovina osiguranika koji su u drugi stup ušli dobrovoljno, pa im je mirovina zbog oduzetog prava na dodatak (Zakon iz 2007.) te kratkog roka štednje u drugom mirovinskom stupu bitno manja nego da su ostali u prvom stupu. Ministarstvo je već bilo pripremilo izmjene Zakona kojim bi se pravo na dodatak proširilo i na te umirovljenike, no na način kako se to bilo zamislilo, ne bi se prikupilo dovoljno novca. MINGORP je, naime, bio predložio fondovima da sufinanciraju Regos sa 10 kuna po osiguraniku, te da se sredstva koja se sada koriste za financiranje Regosa usmjere na dodatak. Fondovima je taj prijedlog bio prihvatljiv, no kada se sve izračunalo, shvatilo se da to ne bi osiguralo dovoljno sredstava. Druga je mogućnost da se osiguranicima odobri povratak u prvi stup.

“O svemu tome, ali i o modelu izračuna naknada za upravljanje imovinom osiguranika koje naplaćuju mirovinska društva, kao i o mogućim predstavnicima osiguranika u nadzornim odborima fondova - raspravljat ćemo na sljedećem sastanku”, kazao je Rožman, i dodao kako je svima cilj da se pronađu što kvalitetnija rješenja, posebice u dijelu ispravljanja nepravde prema onim osiguranicima koji zbog Zakona o naknadi primaju manju mirovinu. Odgovarujući pak na pitanje hoće li se i kada će se napokon povećati izdvajanja za drugi stup (sada su pet posto, a reformom iz 2004. bilo je predviđeno da se ona svake godine povećaju za jedan posto dok ne dosegnu 10 posto), Rožman je kazao kako odgovor na to pitanje mora dati Ministarstvo financija.

Izdvajanja ista, osiguranici na gubitku
Za tu se svrhu u proračunu mora osigurati oko milijardu kuna godišnje. Bivši ministar financija Ivan Šuker, kako je poznato, radeći proračun za ovu godinu, to nije predvidio, jednako kao ni sve godine ranije. Hoće li se taj novac predvidjeti za sljedeću godinu, vidjet će se, ali da je potrebno povećanje, već godinama ističu i mirovinski fondovi i stručnjaci koji su osmislili trostupanjski mirovinski sustav. Jedan od njih je i Zoran Anušić, viši ekonomist u uredu Svjetske banke u Zagrebu. “U svakom slučaju trebalo bi što hitnije podići stopu izdvajanja za drugi stup”, rekao je Anušić, a odgovarajući na pitanje bi li mirovine bile drukčije da se od početka išlo na povećanje izdvajanja, naglasio je kako bi najmlađe generacije svakako bile na dobitku. Oni koji su sada najviše zakinuti (koji su u drugi stup ušli između 40 i 50 godina starosti), također bi dobili više, ali opet ne toliko da nadomjeste dodatak od 27 posto koji su izgubili 2007. godine. “Zbog tih šest-sedam godina nepodizanja stope, mirovina iz drugog stupa bit će otprilike za šestinu niža”, procijenio je.

U trenutku, objasnio je dalje, kada su se osiguranici odlučivali za novi sustav, nitko nije mogao očekivati da će se onima koji su ostali u starom sustavu 2007. godine dati dodatak na mirovinu na koji oni koji su ušli u drugi stup trenutačno nemaju pravo premda su u starom sustavu možda radili i dulje od njih. Nadalje, formula za osnovnu mirovinu smanjuje mirovinu iz solidarnosti za polovinu jer je podrazumijevala da će doprinos za drugi stup narasti na 10 posto. Razlike su nastale ponajviše iz ova dva razloga. Davanjem dodatka i onim osiguranicima koji su u drugom stupu, proporcionalno stažu, te korekcijom osnovne mirovine prema proporciji stope za drugi stup, otklonile bi se razlike za većinu osiguranika u oba stupa. To bi međutim proizvelo značajan trošak koji bi s vremenom doveo do daljnjeg pogoršanja fiskalne održivosti mirovinskog sustava i zahtijevao pronalaženje fiskalnih ušteda kroz komplementarne promjene mirovinskog sustava.

Mirovinci: Teško okruženje za normalan rad
U Udruženju mirovinskih fondova ovaj put nisu bili voljni komentirati cijeli slučaj. Kako su rekli, sve su objasnili u svom nedavnom priopćenju, u kojem su, podsjetimo, Hanfin zakon ocijenili protuustavnim i suprotnim međunarodnim ugovorima i sporazumima te domaćim pozitivnim pravnim propisima. Pripremaju vlastiti prijedlog izmjena za Povjerenstvo, a do tada ne žele iznositi detalje. Ipak, kako smo neslužbeno saznali, zadovoljni su što je MINGORP odbacio Hanfin prijedlog, ali i pomalo ogorčeni jer se o njihovom radu već godinama uglavnom krivo izvještava i predmet su raznoraznih nesuvislih rasprava kada to politici odgovara. Tako se, podsjeća naš izvor, za vrijeme bivšeg premijera Ive Sanadera predlagalo da se svi osiguranici vrate u prvi stup osiguranja.

Često se nestručno raspravlja i o uspješnosti njihovog poslovanja. Primjerice, rijetko se spominje da su od početka poslovanja ostvarili prinos od 5,4 posto, a kad se u to uračuna i inflacija od 2,3 posto, prinos je opet veći nego što je on bio prvobitno zamišljen kako bi reforma bila uspješna (dva posto). Nadalje, premda ih Hanfa optužuje za suprotno, oni i dalje imaju najniže naknade u okruženju za ulaganje u dionice (osam posto). Također, već godinama predlažu i potportfelje (mlađi bi članovi mogli birati hoće li štedjeti u rizičnijem ili konzervativnijem fondu), kao i mnogo toga drugog što bi pridonijelo uspješnijem radu fondova, no na njihove prijedloge nema pravog odgovora. Naš je sugovornik podsjetio i da su fondovi u više navrata reagirali na Zakon iz 2007., kojim su njihovi osiguranici oštećeni, ali ni ti se prigovori nisu uvažavali. Nadaju se ipak da bi sada sve moglo biti riješeno te da će imati stabilnije okruženje za rad.