Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Svi 2019

Misterija kreditnog rejtinga: zašto je Moody’s Hrvatsku zadržao u smeću?

Izvor: prviplan.hr · Autor: Edita Vlahović Žuvela  

Misterija kreditnog rejtinga: zašto je Moody’s Hrvatsku zadržao u smeću?

Bonitetna kuća Moody’s nije slijedila Standard&Poor’s (S&P) i digla rejting Hrvatske na investicijsku razinu. Kreditni rejting Hrvatske je zadržao na špekulativnoj razini ‘Ba2’, dva razreda ispod investicijskog rejtinga, ali je prognozu iz stabilne poboljšala u pozitivnu. Rejting agencija Standard & Poor’s je, podsjetimo, krajem ožujka nakon šest godina vratila rejting Hrvatske u investicijsku kategoriju, ‘BBB-/A+’, dok agencija Fitch hrvatski rejting i dalje drži u kategoriji špekulativnog, podinvesticijskog s ocjenom BB+, također s pozitivnim izgledima.

Fitchova ocjena nešto je bolja od najnovije Moody’sove, jedan razred ispod investicijskog rejtinga. Ocjene Moody’sa i Fitcha znače da obje bonitetne kuće procjenjuju da još uvijek ispunjavanje svih dugoročnih obveza u slučaju Hrvatske nije sigurno.

Financijska tržišta ne dijele mišljenje agencija
Hrvatska je krajem 2012. izgubila investicijski rejting, do 2016. još je dva puta bio srušen – od članica EU-a samo Hrvatska i Grčka spadaju u špekulativni, tzv. ‘junk’ razred. Dizanje kreditnog rejtinga od strane S&P-a u ožujku ove godine u investicijski razred doživljeno je kao znak da će i ostale agencije slijediti tu ocjenu.

Domaći ekonomisti već duže vrijeme tumače da bonitetne kuće neopravdano dugo drže hrvatski rejting u smeću te da njihove procjene financijska tržišta ne uzimaju u obzir. Prinos na desetogodišnje obveznice kreće se, naime, na oko 1,8 posto, što je povijesni minimum. Hrvatska se zadužuje jeftinije nego ikad, daleko jeftinije od Grčke, pa čak i od nekih zemalja koje imaju investicijski rejting.

Druga grupa argumenata odnosi se na makroekonomske i gospodarske pokazatelje: Krajem 2018. hrvatski je BDP bio gotovo 13 posto veći u odnosu na 2012., kada je kreditni rejting bio srušen u razred ‘smeća’. Produktivnost rada također je snažno porasla i rasla je po stopama višim od stopa gospodarskog rasta.

Osnovni problem: Malen potencijal gospodarskog rasta
Nadalje, najveće promjene dogodile su se u javnim financijama. Proračun opće države već dvije godine je u suficitu (2012. deficit je bio 5,3 posto BDP-a, godinu dana ranije rekordnih 7,9 posto BDP-a). Udio javnog duga u BDP-u s rekordnih 84 posto iz 2014. oboren je krajem prošle godine na 75 posto i ima tendenciju daljnjeg pada. A Hrvatska još uvijek ne zaslužuje bolji kreditni rejting, tvrdi Moody’s! Zašto?

Hrvatsko gospodarstvo je maleno, njegov potencijal za rast je relativno malen u usporedbi s onime sličnih zemalja, a rast podliježe oscilacijama. Nestabilan je i suočen s brojnim izazovima, tumače u Moody’su. Procjenjuju da će prosječni hrvatski rast u idućim godinama iznositi 2,4 posto, što je daleko manje od potencijala rasta konkurentnih tranzicijskih država.

Ističu i nisku razinu bruto ulaganja, koja je po njima u uskoj vezi s “povijesno niskom razinom javnih ulaganja”, slabu apsorpciju fondova Europske unije (koja bi se u iduće dvije godine ipak trebala poboljšati).

Turizam je, po Moody’s-ovoj ocjeni, bio ključan element oporavka hrvatskog gospodarstva i dalje bi trebao podržavati rast, usprkos mogućem slabljenju vanjske potražnje. Osim što ističu doprinos turizma i osobne potrošnje gospodarskom rastu, Moody’s u svojoj analizi u ukazuje na slabost vanjskotrgovinske razmjene – saldo je negativan zbog većeg uvoza od izvoza.

Rizična ovisnost o osobnoj potrošnji i turizmu
Moody’s je de facto ponovio ocjene bonitetne kuće Fitch iz prosinca 2018.: Hrvatska i dalje ima slabi potencijal za gospodarski rast, javni dug usprkos smanjenju je i dalje visoki te previše izložen vanjskim utjecajima. Manji dolazak turista ili jača kriza u zemljama s kojima najviše trgujemo, poput Njemačke i Italije, lako mogu pogoditi krhki gospodarski rast koji se temelji prije svega na rastu osobne potrošnje.

Osobna potrošnja čini čak 57 posto BDP-a i pridonosi rastu gospodarstva više od javne potrošnje, izvoza i investicija. Osobnu potrošnju potiču i doznake iz inozemstva koje su lani premašile dvije milijarde eura, dvostruko više nego što su iznosile strana ulaganja. Kada se tome pribroje i prošlogodišnjih rekordnih deset milijardi eura prihoda od stranih turista, malo je prostora (volje) za promjenom strukture gospodarstva.


Komentari članka

Vezani članci

Porezni prihodi u svibnju na polovini prošlogodišnjih

28.05.2020.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u srijedu da su s jučerašnjim danom porezni prihodi u svibnju bili na polovini prošlogodišnjih, dok je vrijednost fiskaliziranih računa oko 18 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdo

Izazovna jesen - Ekonomska bijeda gotovo je zajamčena

21.05.2020.

Mnogima se vjerojatno u nekom trenutku tijekom koronakrize drastično promijenila percepcija onih ‘nedovoljnih‘ 2,5 posto gospodarskog rasta prije nego je najveći show na svijetu počeo, a kako odmiču proljetni mjeseci ta se misao sve više vraća.

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

18.05.2020.

"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proiz

Velika analiza: Koliko je hrvatski javni sektor zapravo (ne)efikasan?

18.05.2020.

Hrvatska nažalost spada u države EU u kojima javne službe ne tretiraju sve građane jednako. Moglo bi se reći da su na papiru svi jednaki, ali postoje oni "nejednakiji". Tako su javne službe u Hrvatskoj jako pristrane i neprofesionalne. Po razini nepristra

Bečki institut: Hrvatska će proći najgore od svih zemalja srednje i istočne Europe

16.05.2020.

Analitičare posebno brine mogućnost da se na jesen ponovno vratimo u karantenu. Lovrinčevićeve računice, primjerice, pokazuju da je Hrvatsku svaki dan karantene koštao do stotinjak milijuna eura. Također, dodaje, dosadašnje iskustvo pokazuje da gotovo ni

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2049 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 868 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 707 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 992 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 357 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 304 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija