Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Kol 2009

Mladi imaju znanje i moć za promjene

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Ivan Đikić  

Mladi imaju znanje i moć za promjene

Zamislite malu državu na jugu Europe s talentiranim ljudima, prirodnim ljepotama i bogatstvima, u kojoj vlada društvo pravednosti, demokracije, slobode govora, u kojoj se vrednuje stručnost, rad i znanje, te prakticira solidarnost među građanima i briga prema oboljelima i nemoćnima.

Građani te zemlje svjesni su vlastitih vrijednosti, ponose se svojom kulturom i običajima, potiču mlade na izazove, daju im slobodu, uče ih radu i korištenju svojih talenata. A uza sve to, poštuju se razlike među ljudima i zajednički se brinu o prirodi i okolišu.

Iako ovaj opis više sliči stvarnosti pojedinih skandinavskih zemalja, to može biti i slika Hrvatske u budućnosti. Usprkos svim problemima i ratnim stradanjima, Hrvatska je imala povijesnu priliku koju je, na žalost, propustila, u stvaranju takvog društva od svog osamostaljenja do danas.

Brojni izgovori
Jedan dio razloga može se racionalizirati nedostatkom kolektivne snage i samosvijesti te teškim povijesnim okolnostima u uspostavljanju državnog poretka. Međutim, daleko najveći dio krivnje leži u potpunom nedostatku odgovornosti, uz očit manjak znanja i stručnosti onih koji su preuzeli vodeće pozicije u Hrvatskoj. Izgovori za brojne krive odluke i pogreške svode se uglavnom na prebacivanje krivnje na druge osobe, bivši sustav ili vanjske/međunarodne čimbenike.

Usto, društvo je postalo imuno na javno iznesene primjere krađe, korupcije, nepotizma i nepravde. Mlade generacije na tim primjerima uče da su pojedinci u kriminalnom miljeu zaštićeni zakonom, velikim dijelom zbog korupcije u pravosudnom sustavu. U isto vrijeme, svojim bahatim nastupima i arogancijom novostvorena “krema” društva nameće stav da je brzo bogaćenje, pozicije, moć i promoviranje po medijima dovoljno za stjecanje “elitnog” društvenog statusa.

Ta opasna iluzija ima poguban utjecaj na mlade, a njezino dugogodišnje trajanje dovodi do marginalizacije i izolacije vrijednih, pametnih i kvalitetnih stručnjaka i radnika koji su svojim radom i odricanjem izgradili Hrvatsku te stvorili vrijednosti po kojima Hrvatska i jest priznata u svijetu. Svjetska financijska kriza u potpunosti je razotkrila ove društvene i političke anomalije u Hrvatskoj te jasno upozorila da se ovakvim neodgovornim ponašanjem ne može dalje voditi zemlja. Usprkos očitim problemima, mislim da Hrvatska može uspješno prebroditi sadašnju krizu te u isto vrijeme profitirati uvodeći radikalne i nužne promjene.

Vladu ponajprije čeka ozbiljan posao u borbi s gospodarskom krizom, kriminalom i nagomilanim dugovima. Brze i nužne promjene, poput smanjivanja administracije, kontrole rada i odgovornosti političara, strogo provođenje zakona te ulaganja u kvalitetne i produktivne projekte mogu polučiti dobre rezultate i biti poticaj za mobilizaciju kvalitetnih ljudi te pokretanje širih društvenih promjena.

Manjak znanja
Okupljanje stručnjaka raznih profila iz Hrvatske i inozemstva i njihovo aktivno uključivanje u rješavanje krize nužno je jer je očito da u državnoj administraciji manjka znanje, iskustvo i praktični rezultati. Posebno su važne nove generacije školovanih kadrova koji su voljni uložiti svoje karijere u razvoj Hrvatske. Najveći potencijal Hrvatske i jest u mladim, talentiranim i obrazovanim stručnjacima koji donose nove standarde i radne navike.

Na žalost, dosadašnja praksa bila je da najkvalitetniji stručnjaci, studenti i učenici u pravilu odlaze u inozemstvo, gdje nastavljaju uspješne poslovne, akademske ili umjetničke karijere. Njihov poslovni angažman i/ili povratak u Hrvatsku nužan je za brzi prijenos novih tehnologija, kulture profesionalnog ophođenja, radnih standarda i odgovornosti. Međutim, sami angažmani stručnjaka neće osigurati dugoročne promjene u Hrvatskoj.

Njih može osigurati samo rigorozna primjena zakonskih okvira koji će biti u skladu s praksom kvalitetnih demokratskih društava. Takve promjene mogu se najefikasije i najbrže uvesti ulaskom Hrvatske u EU, stoga to i dalje treba biti prioritet ne samo vodstva države nego i njenih građana koji su željni stvaranja uređenijeg društva. Neozbiljni su savjeti za odgađanjem ili odustajanjem od pregovora s EU. Statistički podaci o stanju u Hrvatskoj u usporedbi sa Švicarskom ili Norveškom koje nisu članice EU pokazuju da su takvi savjeti nestručni. EU je, unatoč svojim objektivnim slabostima, dosad najuspješniji projekt koji je ostvaren u Europi u posljednjem stoljeću.

Počnite odmah
Građani Hrvatske svojim povijesnim, kulturnim, vjerskim, umjetničkim, sportskim i obrazovnim vrijednostima zaslužuju svoje mjesto u takvoj asocijaciji europskih naroda. Završit ću ovaj osvrt procjenom da za izlazak iz krize i stvaranje novog društvenog poretka u Hrvatskoj treba dosta vremena, novih znanja i angažmana građana Hrvatske. No također je jasno da promjene treba početi odmah, jer već sutra može biti prekasno.

Živeći u Švedskoj i Njemačkoj posljednjih 12 godina, naučio sam od kolikog je značenja uloga svjesnog i savjesnog pojedinaca u društvenim projektima i javnom djelovanju. Uspjeh Hrvatske naposljetku će ovisiti ne samo o sposobnosti i časnosti njezinog vodstva nego i o motivaciji i aktivnom radu svih njezinih građana, koji su to vodstvo izabrali i koji upravo zato imaju odgovornost kontrolirati, korigirati ga i mijenjati. Ovaj članak je stoga poziv na buđenje građanima Hrvatske da preuzmu svoju vlastitu odgovornost i aktivniju ulogu u promjenama koje dolaze.


Komentari članka

Vezani članci

Daytona postala 3. hrvatski jednorog uz investiciju od 60 milijuna dolara

21.10.2026.

Rundu ponovno predvodi FirstMark, koji je u veljači vodio i seriju A od 24 milijuna dolara, a čak 50-ak milijuna došlo je od postojećih investitora. Ukupno je Daytona dosad prikupila oko 91 milijun dolara. Uz tu procijenjenu vrijednost, tvrtka je postala

Cijene nekretnina i dalje rastu, ali priuštivost pada

16.10.2026.

Cijene nekretnina u Hrvatskoj i dalje rastu, prosječna cijena kvadrata viša je od 3000 eura, potražnja ostaje snažna, a priuštivost stanovanja slabi dok je ključno rješenje povećanje ponude stanova. To pokazuje novo izdanje Nekretninskog pulsa, koje su pr

Sporazum EU-a i Kine: Ograničenje uvoza hibrida u zamjenu za stabilnost tržišta i rijetke minerale

14.10.2026.

Nakon naglog skoka uvoza kineskih plug-in hibrida, Bruxelles i Peking dogovorili su godišnju kvotu od 350.000 vozila te uvođenje minimalnih prodajnih cijena kako bi izbjegli novi trgovinski rat

Pada broj nezaposlenih, HZZ objavio u kojim djelatnostima se zapošljava najviše ljudi

14.10.2026.

Krajem rujna ove godine u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je evidentirano 62.595 nezaposlenih osoba, što je za 11.964 osobe ili 16 posto manje nego u rujnu lani, pokazuju HZZ-ovi podaci objavljeni u ponedjeljak.

Najamnine u Hrvatskoj porasle 40% u godinu dana. U EU je gore samo u Rumunjskoj

13.10.2026.

CIJENE najma stanova osjetno su porasle diljem Europe, a u posljednjem razdoblju najviše su pogođene Rumunjska i Hrvatska. U analizi koju je objavio Euronews istraženi su godišnji rast najamnina i specifični razlozi za takva kretanja u te dvije zemlje. Na

Tag cloud

  1. 2922 članka imaju tag turizam
  2. 2747 članka imaju tag hrvatska
  3. 1537 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1840 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1595 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2020 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1331 članka imaju tag trgovina
  11. 1380 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1090 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1102 članka imaju tag menadžment
  15. 716 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 702 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 386 članka imaju tag kompanije
  22. 801 članka imaju tag maloprodaja
  23. 567 članka imaju tag poticaji
  24. 532 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 465 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 441 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 458 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 348 članka imaju tag hgk