Mladi su u pokretanju posla samouvjereni, ali inertni

Visoka percepcija o uočenim prilikama (64 posto) topi se u namjerama (28 posto) do pokretanja poslovnog pothvata (13 posto), što je obrazac koji se pojavljuje ne samo 2023. nego i prijašnjih godina

Unatoč uvriježenomu mišljenju da hrvatsko gospodarstvo ovisi o turizmu i da je nedovoljno inovativno, a i koče ga birokracija, visoki porezi, nedovoljno radnika te ulaganja, Hrvatima ne manjka motivacije za ulazak u svijet poduzetništva, bar ako je vjerovati najnovijim rezultatima Global Entrepreneurship Monitora (GEM). Prema tom istraživanju, preklani je 13,2 posto odrasloga hrvatskog stanovništva sudjelovalo u ranim fazama pokretanja poslovnih pothvata (startupovima), što je iznad prosjeka Europske unije (9,3 posto), i Hrvatska se svrstala na peto mjesto prema inovativnosti proizvoda i tehnologija među zemljama EU-a uključenima u istraživanje.

Novopokrenuti pothvati sve više ciljaju na konkurentska tržišta visokog intenziteta, a to pak potiče na širenje poslovanja i otvaranje međunarodnih tržišta. Istraživanje isto tako pokazuje da su se među Hrvatima u odnosu na 2021. povećale percepcija o poduzetničkim prilikama (64 posto) i namjera pokretanja biznisa (28 posto). Tri četvrtine ispitanika samopouzdano je i vjeruje u vlastitu osposobljenost za poduzetništvo. Ta je sastavnica stabilno visoka i prema njoj je Hrvatska na prvome mjestu među osamnaest zemalja EU-a koje su sudjelovale u GEM-u. Nisu li takvi, nadasve neočekivani, rezultati istraživanja dovoljan razlog da povjerujemo kako će novi naraštaji poduzetnika biti uspješnije od prethodnih?

Nerealizirane prilike
Slavica Singer, voditeljica istraživačkog tima sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, odnosno tamošnjeg Ekonomskog fakulteta, objašnjava da se visoka percepcija o uočenim prilikama (64 posto) topi u namjerama (28 posto) do pokretanja poslovnog pothvata (13 posto), što je ‘obrazac koji se pojavljuje ne samo 2023. nego i prijašnjih godina‘. Također ističe da novi naraštaji ipak nisu spremniji za pokretanje vlastitih poduzetničkih inicijativa, a objašnjava i zašto.

– Mlađi ispitanici, od 18 do 24 godine, slabije prepoznaju prilike od starijih, onih od 25 do 34 godine, prema namjerama su izjednačeni, ali u pokretanju poslovnog pothvata prisutniji su stariji mladi, od 25 do 34 godine. Kad se usporede podaci iz 2023. u odnosu na 2021. za obje skupine mladih, vidi se da ne pokazuju veći interes za pokretanje poslovnog pothvata. Njihov udjel u pokretanju poslovnog pothvata 2021. bio je 50 posto od svih pokrenutih poslovnih pothvata, a preklani 42 posto. Samopouzdanje u vlastitu osposobljenost među mladima je izraženije nego u prosjeku cijele ispitivane populacije: tako misli 64 posto mladih od 18 do 24 godine i čak 79 posto starijih mladih, onih od 24 do 35 godina. To otvara pitanje zašto postoji tolika samouvjerenost u vlastite sposobnosti koja se onda ne prepoznaje u intenzitetu pokretanja poslovnog pothvata. Osim nedovoljne kritičnosti, nepoticajna poduzetnička okolina najveća je zapreka realizaciji prepoznate poslovne prilike – navodi Singer.

Birokracija koči razvoj
Hrvati, dakle, uočavaju tržišne prilike, imaju ideje i namjeru pokrenuti nešto svoje, ne nedostaje im ni vjere u sebe, ali malo ih se naposljetku odluči na akciju. U dvadeset dvije godine GEM-ove provedbe u Hrvatskoj Singer svjedoči da je birokracija uvijek ograničavala kvalitetu poduzetništva. Zato smatra da poduzetnički ekosustav u Hrvatskoj i dalje djeluje ograničavajuće, a ne poticajno. Naime, Hrvatska je s ocjenom od 3,44 od 10 ispod razine koja bi se mogla nazvati poticajnom za poduzetnike.

– Istraživanje GEM prati devet sastavnica okoline, od pristupa financijskim resursima preko vladinih politika i programa do transfera istraživanja u poslovni sektor, obrazovanja i kulturnih te društvenih vrijednosti. Prema ocjenama stručnjaka, samo tržišna dinamika i fizička infrastruktura ne djeluju ograničavajuće, osobito su ograničavajuće i najdugovječnije sastavnice vladine politike prema porezima i regulativnom okviru u kojem se ostvaruje poduzetnička aktivnost, obrazovanje za poduzetničke kompetencije – upravo zato iznenađuje velika samouvjerenost u vlastitu osposobljenost – te nepostojanje efikasnog mehanizma suradnje između istraživačkog i poslovnog sektora. Specifična zapreka za mlade jest dostupnost financijskih resursa jer su mladi bez poslovne povijesti visokorizični klijenti, zbog čega su potrebne specifične jamstvene sheme, što se djelomično ostvaruje u raznim programima u sklopu Hrvatske banke za obnovu i razvoj, HAMAG-BICRO-a i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – objašnjava Singer.