Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Velj 2019

Moramo se udružiti, država može poticati, ali ne i prodavati mandarine

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Renata Dragović  

Moramo se udružiti, država može poticati, ali ne i prodavati mandarine

OPG Mataga Ivan je malo poljoprivredno gospodarstvo na području Grada Opuzena čiji je cilj ponuditi prirodnu i svježu robu u roku od 24 sata od berbe. Jednostavno, kaže Ivan Mataga, tridesetogodišnjak i magistar ekonomije, kako se u dolini Neretve svatko bavi uzgojem mandarine i ostalih agruma, tako je i njega privukla proizvodnja i ljubav prema prirodi, a poljoprivredom se bavio i prije otvaranja OPG-a.

Ivanu je, inače, osnovni posao u struci (financije) u jednom hotelu, k tome je i gradski vijećnik u gradu Opuzenu, a u slobodno vrijeme, najviše vikendom, bavi se poljoprivredom kao dodatnim poslom. OPG je osnovan 2009. godine, nositelj je on a osim članova obitelji u radu im pomažu mobilni sezonski radnici zaposleni na određeno vrijeme (po potrebi za berbom).
Svježe voće i prirodni sokovi

Na 0,6 hektara na kojima se uzgajaju citrusi tj. agrumi ima 350 stabala mandarina, naranči 8 stabala, klementina 20-ak stabala, 80 stabala limuna, novoposađenih 40-ak koje zbog leda non-stop presađuju, (prije dvije godine led je odnio 10-ak stabala starih 20 godina), a smokve se nalaze pokraj kuće. Mandarine bude, ovisno o godini, od 10 do 20 tona, limuna do 200 kg kao i naranči, a klementine su ove godine baš rodile, bilo je 300 kg.

"Najčešće su nam vremenske neprilike zadavale najviše problema, pogotovo za osjetljive agrume poput limuna, koji ne podnose temperature ispod nule dugo, pa je bilo uvijek potrebe za presađivanjem. No ne odustajemo. Ne skladištimo toliko naše proizvode, koliko ih beremo i svježe odmah transportiramo bilo na otkup direktno kamionskom prodajom po gradovima ili putem dostave na kućnu adresu. Jedino što skladištimo i ujedno prerađujemo (preradom prvog stupnja) su naši sokovi, s čime smo se počeli baviti ove godine. To gledamo kao dugoročnu strategiju prilikom prodaje mandarina, kako sezona kratko traje i dolazi do brze zriobe, na ovakav način bi se spasilo dosta mandarina od propadanja", priča Ivan.

Ideja za prirodnim sokom od mandarine dobivenim od svježe ubranih plodova, vrlo brzo se rodila. Sok je dobiven pasterizacijom i hladnim prešanjem mandarina. Pasterizacijom se uništi što više mikroorganizama i ostalih čimbenika koji utječu na kvarenje soka te na taj način omogućava što duže trajanje proizvoda. Direktnim hlađenjem proizvoda nakon pasterizacije zadrži se originalno što više vitamina i minerala u samom soku od originalnog proizvoda. Za dobivanje 1l soka potrebno je 4 kg mandarina.
Program ruralnog razvoja

"Sok ne sadrži nikakve dodatne konzervanse (umjetne šećere i ostala sladila), samo prirodne šećere dobivene iz same mandarine. Potrebno ga je nakon otvaranja čuvati u hladnjaku ili na hladnom, tamnom mjestu i upotrijebiti u roku od 3-5 dana. Rok trajanja zatvorenog proizvoda je 2 godine", pojašnjava nam.
Mandarine, limun, klementine i smokve dio su ponude OPG-a Mataga (Foto: OPG Mataga Ivan)

Od poticaja, zasad, koristi jednokratne poticaje na bazi nacionalnog proračuna, a prijavili su se i na podmjeru 6.3. "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava" Programa ruralnog razvoja i trenutno čekaju rezultate. "Prolaskom na toj podmjeri uključili bismo se u eko proizvodnju. U planu nam je prijava i na podmjeru 6.2 "Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području", priča Ivan i nastavlja da navodnjavaju ljeti konstantno - zasad preko površinskih voda. U budućnosti bi želio navodnjavati putem solarnih pumpa s mogućnosti podzemnog navodnjavanja, ako ispitivanja pokažu da u dolini Neretve ima i pitke vode zbog i dalje visokog saliniteta ispod površine.

Kada je u pitanju stanje s proizvodnjom u Dolini Neretve, dodaje, dogodile su se negativne stvari nakon ulaska u EU. Prije svega zbog nespremnosti na takvo veliko tržište, ruskog embarga i nedostatka državne subvencije na otkupnu cijenu. "Tek nakon 4-5 godina proizvođači se okreću direktnoj prodaji, ali sve je to malo u odnosu što bi dobili udruženjem. Proizvođači se trebaju udružiti u proizvođačke organizacije zbog jače pregovaračke moći, lakšeg i organiziranijeg dogovora, lakšeg apliciranja na EU fondove, jeftinije nabave repromaterijala i mogućnosti direktne prodaje velikim kupcima zbog većih količina i uloge na tržištu", smatra Ivan.

Kako dodaje, prvi problem koji je pogodio neretvanske poljoprivrednike bio je izostanak državne subvencije na cijenu proizvoda (0,80 kn), s kojom je bila zajamčena minimalna otkupna cijena od 3,00 kune za neretvanske proizvođače, koja je potrebna za opstanak tj. pokrivanje troškova i neku zaradu.
Udruživanjem do lakšeg pregovora s otkupljivačima

"Nakon ulaska u EU dogodio se i ruski embargo. Rusija je bila najveći uvoznik neretvanskih mandarina i gubitkom tog tržišta sve je krenulo nizbrdo u dolini Neretve. Tržište EU-a postalo je zahtjevno za neretvanske proizvođače i otkupljivače (od kvalitete robe, pakiranja do ostalog), a postoji i prevelika cjenovna represija tj. pritisak na proizvođače u lancu proizvođač - otkupljivač- trgovački lanac, gdje najveću cijenu plaća proizvođač i u slučaju ne prodaje na tržištu". Problemi su se događali i vezano uz krizu u Agrokoru, Mataga nam kaže kako je bilo problema s naplatom u početku, ali da ih se većina uspjela naplatiti tek nakon godinu dana.

"Udruživanjem bi se lakše pregovaralo s otkupljivačima, zbog zajedništva među proizvođačima, lakšeg i čvršćeg dogovora među članovima te velikom količinom. Nije svejedno radi li se o društvu od 200 članova ili jednom članu na tržištu. Udruživanjem bi se lakše kontrolirao neuspjeh, a samim članstvom svaki bi član dobio dosta toga (nabavu jeftinijeg repromaterijala, lakše apliciranje na EU fondove i ostalo)", napomenuo je Mataga i objasnio kako su neretvanski poljoprivrednici, revoltirani zbog stanja, krenuli u prodaju po hrvatskim gradovima, gdje direktno prodaju svoje proizvode hrvatskim kupcima.

Kao pozitivne strane ovakvog načina prodaje Mataga nam navodi dodatnu reklamu hrvatskim proizvodima na domaćem tržištu te rasterećenje otkupnih centara koji su posljednjih godina opterećeni količinom robe. Vlasnik OPG-a nam kaže i kako su reakcije hrvatskih građana odlične. Manji dio svojih proizvoda OPG Ivan Mataga i ostali poljoprivrednici iz doline Neretve prodaju i putem online prodaje. Kao i većina, oglašava putem facebooka svoje proizvode, a trenutno su orijentirani samo na fizičke osobe na domaćem tržištu. Oko 10-15% ode na takav način direktnom prodajom, ostatak se opet daje na otkup zbog kratke sezone i brze zriobe.
Ne čekati da država ili netko drugi radi za vas

"Dvije godine prodajemo preko online prodaje i preporučio bih takav način prodaje svim poljoprivrednicima. Prve godine se radilo o mizernim količina, ali ne treba na početku odmah odustati. Drugu godinu se već radi o ozbiljnoj prodaji, ne doduše o velikim količinama, ali svakako u budućnosti planiramo i širenje prodajnog asortimana".
Proizvođači agruma moraju se udružiti, smatra Ivan (Foto: OPG Mataga)

Kada su u pitanju mladi i poljoprivreda, smatra da se nedovoljno mladih bavi poljoprivredom. "Mišljenja sam da bi prvo roditelji trebali osamostaliti svoju djecu u bavljenju poljoprivredom i poticati ih da ostanu u svom kraju i bave se s tim. Znači da im prikazuju pozitivne strane, a ne konstantno negativne stvari. Drugo, mlade bi trebalo educirati o tome, javno uključivati u razna predavanja, praktični rad i ostalo. Mislim da bi time bila veća zainteresiranost. U poljoprivredi i turizmu je budućnost jer vidim da se ljudi okreću tome, zdravoj prehrani, ugodnoj klimi, prirodi općenito.

Savjet za ostale je da se samo zajedničkim i upornim radom može postići dosta, a ne čekati da vam država ili netko drugi radi umjesto vas. Država može poticati, ali ne prodavati vaš proizvod. Ne kažem da je lako, ovo je uistinu težak posao, ali sve se može kad se hoće", zaključuje Ivan.


Komentari članka

Vezani članci

Više od polovice EU naranči dolazi iz Španjolske

14.01.2019.

Države članice EU proizvele su 6,2 milijuna tona naranče u 2017. godini, a Španjolska je sudjelovala u više od polovice proizvodnje!

Eko mandarine s OPG-a Prović Vlaho: Nikad nije kasno za napraviti preokret u proizvodnji

20.09.2018.

Nije lako napraviti zaokret, promijeniti se, ali shvatili smo da nikad nije kasno napraviti pravu stvar, nanovo učiti, stjecati nove spoznaje. Za to treba puno rada, ručne obrade, a ponajviše ljubavi

Vinogradari iz Pojezerja u problemima, Neretvani trgaju za vlastite potrebe

20.09.2018.

I dok se u Neretvi grožđe bere u privatnom asortimanu u prilično malim količinama, na području Staševice, Vrgorca, Kobiljače i Otrić Seoca situacija je sasvim drugačija. Prema procjenama proizvođača očekuje se da će se na području od Staševica do Vrgorca

Opasnost od rušenja cijena jabuka zbog velikog izvoza iz Poljske

18.09.2018.

I proizvođači mandarina, kojih je rodilo 50 tisuća tona, traže iste cijene, no kako se može od njih čuti, nije sigurno hoće li moći dobiti i dvije kune za kilogram

Proizvođači mandarina i ove će godine kamionima u izravnu prodaju diljem Hrvatske, no i dalje ih čeka problem - papirologija

13.09.2018.

Niska cijena i slaba prodaja mandarina prethodnih godina natjerala je neretvanske proizvođače mandarina da traže nove načine prodaje. No propisi i papirologija muče ih i dalje. Može li jednostavnije?

Tag cloud

  1. 1854 članka imaju tag hrvatska
  2. 1877 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1193 članka imaju tag izvoz
  5. 806 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 936 članka imaju tag trgovina
  8. 669 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 808 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag EU
  11. 886 članka imaju tag svijet
  12. 854 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 475 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 531 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 408 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 323 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 322 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 324 članka imaju tag porezi