Na brisanje 'spamova' gube se stotine radnih sati

Vjerojatno samo rijetki korisnici e-maila na svoju adresu nisu dobili neželjenu elektroničku poštu, poznat i kao spam, a prema procjenama poznate hrvatske tvrtke Qubis, koja se bavi zaštitom informatičkih sustava, udio spama u ukupnom prometu elektroničke pošte u Hrvatskoj usporediv je sa svjetskim statistikama. Pokazalo se da čak 99 posto prometa elektroničke pošte u Hrvatskoj čini spam. Spam je obično elektronička poruka marketinškoga karaktera kojom nepoznati pošiljatelj nudi svoje usluge ili proizvode, primjerice Viagru, što mnogi najčešće zatiču kada otvore elektroničku poštu.

No, kako ističe direktor tvrtke Qubis Lucijan Carić, Hrvatska je u svijetu spama samo kolateralna žrtva, odnosno većina tih poruka na hrvatska računala dolazi izvana. Razlog tomu je činjenica da Hrvatska još uvijek ima malu bazu instaliranih računala. Štetu koju spam svakodnevno zadaje hrvatskom i svjetskom gospodarstvu gotovo je nemoguće izmjeriti, najveća proizlazi iz nepotrebnog zauzimanja informatičkih resursa te kompromitiranja sigurnosti informacijsko-tehnoloških (IT) sustava. O razmjerima te informatičke pošasti najbolje govori podatak da se elektroničkom poštom služi oko 1,5 milijardi korisnika u svijetu, a dnevno se pošalje najmanje 200 milijardi takvih neželjenih poruka.

Iako kvalitetna zaštita može zaustaviti većinu spama, štetu donosi i gubitak vremena na analizu i brisanje poruka, što znatno smanjuje produktivnost radnika. Iako je teško govoriti o izračunu štete koju nanosi najezda tih poruka, neke se tvrtke služe jednostavnom formulom. »Nakon što utvrdite koliko u prosjeku svaki vaš zaposlenik na dan primi elektroničkih poruka, moći ćete pretpostaviti koliko vremena troši na njihovo uklanjanje, primjerice, pet ili 10 sekundi po jednoj poruci. Nakon toga, na temelju prosječne bruto plaće i vremena koje zaposlenici potroše može se izračunati dnevni ili mjesečni gubitak u radnom vremenu«, kaže Carić. Tako tvrtka sa 100 zaposlenih koji prime po 20 spamova i potroše po 10 sekundi za njihovo brisanje, gubi 110 radnih sati u 20 radnih dana. Ta se brojka odnosi samo na gubitak radnog vremena, a još su opipljiviji gubici zbog potrebe zakupa jače internetske veze, dodatne opreme za obradu elektroničke pošte, radnog vremena informatičara i osoblja podrške. Carić pritom naglašava da se ne smije zaboraviti i šteta zbog narušene sigurnosti, odnosno zaštite podataka i sustava te ugleda tvrtke.

Unatoč sve snažnijoj zaštiti, spam se i dalje širi jer je riječ o djelatnosti koja vrijedi više milijardi dolara i nudi relativno brzu i jednostavnu zaradu. Domišljati pošiljatelji neželjene elektroničke pošte počeli su koristiti posebne programe za provalu u tuđa računala s kojih je onda šalju. Da bi poslali što više takvih poruka, hakeri »otimaju« računala korisnika, koji toga nisu ni svjesni, i pretvaraju ih u svoje »zombije« s ugrađenim kodom koji odaje povjerljive informacije. Milijuni takvih računala umrežavaju se u botnetove, skupine računala koje čine vrlo snažnu infrastrukturu za odašiljanje neželjenih poruka po cijelom svijetu. Qubis je nedavnim mjerenjem utvrdio da u Hrvatskoj, ovisno o danu, djeluje od nekoliko stotina do tisuću »zombijevskih« računala koja su priključena preko domaćih operatora što, kaže Carić, još nije zabrinjavajuća brojka. Ujedno ističe da mnogo tvrtki ulaže u zaštitu, ali koliko je ta zaštita u funkciji, druga je priča.

»U svijetu IT-sigurnosti postoji gomila sigurnosnih preporuka i rješenja, no sve se najčešće svodi na to da se zadovolji neki sigurnosni standard, a ne pita se za stvarno stanje«, kaže Carić. Ističe da nije sve u sustavu zaštite i načinu njezine ugradnje. »Bitno je prepoznati rizike. Zaštita je koncept i stalno unaprjeđivanje i prepoznavanje rizika. Morate uvijek biti ispred napadača, no problema će uvijek biti, ali važno je kontrolirati štetu, odnosno koje će sustave oštetiti i koliko dugo će šteta ostati neprimijećena«, zaključuje Carić.

Što je 'spam'?
'Spam' predstavlja za primatelja neželjenu elektroničku poštu koja može zatrpati njegov elektronički sandučić za primanje poruka, koja je usto i bezvrijedna i nenaručena pošta. Neki njegovi oblici su lažne poruke koje mogu voditi do proizvoda za koje primatelji nisu imali interesa ili reklame. Ukratko rečeno, 'spam' je poruka koja se šalje primatelju bez njegovog dopuštenja, a koje vrlo često sadrže i prijevaru. Pod 'spamom' obično podrazumijevamo poruke marketinškog karaktera, gdje nepoznati pošiljatelj nudi svoje usluge. Na žalost, velik broj takvih poruka je i potencijalna opasnost, jer poruka može biti zaražena virusom, 'spywareom' ili nekim drugim malicioznim kodom, te je najbolje takve poruke pokušati spriječiti programima koji štite od 'spama'. Ako ipak uspiju pronaći put do računala, preporuka je da ih se trajno obriše bez otvaranja.

Odvojite privatne adrese od poslovnih
Početni koraci zaštite zapravo su besplatni i odnose se na ponašanje samih korisnika. Preporučljivo je ne imati javno objavljenu 'e-mail' adresu. Iako je to gotovo nemoguće, pametnim se ponašanjem, odnosno birajući gdje se ostavlja adresa elektroničke pošte, može smanjiti broj primljenih 'spamova'. Preporučuje se da se odvoje privatne adrese od poslovnih.