Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Ou 2019

Na OPG-u Loboda nema praznog hoda, u slavonskoj ravni zasadili su i bademe

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Snježana Kratz  

Na OPG-u Loboda nema praznog hoda, u slavonskoj ravni zasadili su i bademe

Ispod njihovog imanja teče Dunav. Naime, na plodnoj slavonskoj zemlji u Dalj Planini u Općini Erdut, smješten je OPG Loboda Maćaš kojeg predvodi Maćaš Loboda kojega svi zovu Matija. Vrijedna je njegova obitelj osim nekoliko desetaka stabala starih nasada, ponajviše sitnije sorte oraha, koje je sadio još djed Stjepan, jesenas posadila oko hektar kasnocvatućih badema (Prunus amygdalus) s mekanom ljuskom.

Do prvog će uroda čekati oko tri godine odnosno deset do punoga roda. "Iako su karakteristični za morsko podneblje odlučili smo se za bademe, jer ima ih sve više u našem kraju i dobro rastu", kaže Matija, čije gospodarstvo obiluje mnogim biljnim blagom. Uzgajaju oni povrće: od salate, blitve, špinata, matovilca, potočarke do rajčice, korabe, mrkve, paprike i dr. Rajčica im je već počela pupati, a urod je i kvaliteta tamošnjeg povrća odlična, jer raste "na plodnoj zemlji nekadašnjeg Panonskog mora”.

Brige zbog proljetnih mrazeva
Kako je poljoprivredna djelatnost "tvornica na otvorenom" našeg sugovornika uvijek zabrinu proljetni prevrtljivi dani kada skokovite temperature itekako djeluju na biljke. Sunce pa iza njega mraz, uvijek je prijetnja ljetini, što im se lani dogodilo s jagodama jer su im se cvjetovi bili otvorili, pa se kasnije puno toga posmrzavalo. Slično je bilo i s kruškama, marelicama i drugim voćem gospodarstva, jer vrijeme je bilo ćudljivo, pa ne čudi bojazan da se i ove godine ne jave slična iznenađenja. Ipak, uzgajaju povrće da jedno slijedi drugo pa ga imaju tijekom cijele godine to više jer zbog egzistencije kažu ne smiju imati "praznog hoda”. Ne čudi da se bave i uzgojem krizantema, a pred Božić tržištu nude i božićna drvca. Ovih je dana primarni im mladi luk, kojeg sade odmah nakon što jednu turu povade pazeći i na plodored.

OPG se bavi i plasteničkom eko proizvodnjom, a plastenike je naš sugovornik sam (iz)radio jer naučio se tehnici dok su za Domovinskog rata jedno vrijeme živjeli u izbjeglištvu u Mađarskoj. "Igrom slučaja našli smo se u selu gdje se šezdeset posto stanovništva bavilo plastenicima. Znatiželja me potaknula da se zainteresiram oko toga, naučim i kasnije ustrojim svoje”, kaže naš sugovornik.

Dodaje da plastenike griju na drvne sječke, a brigu oko poslova dijeli s bratom, koji na tom gospodarstvu uzgaja fajferice, crne slavonske svinje.

Uzgoj povrća, voća, cvijeća, gljiva i božićnih drvaca
Kod te obitelji u potpunosti važi ona narodna "složna braća kuću grade” jer od mnoštva povrća, voća, cvijeća OPG Loboda uzgaja u plastenicima i gljive bukovače. Pribavili su pedesetak vreća od po dvadesetak kilograma od čega po vreći dobivaju oko pet kilograma gljiva, a u pravilu riječ je o dva "branja” za cijelog ciklusa.

"Sadimo ono što tržište traži, a robu plasiramo u Rijeci, Puli, Rovinju, Osijeku odnosno po eko sajmovima poput onih u Opatiji, Kastvu ali i na Krku. Prodamo sve, pa čak i nemamo dovoljno robe koju ljudi nemalo kupuju zbog zdravlja", ističe Matija. Dodaje kako zamjećuje da im proizvode uvelike traže majke s djecom, ali i mlađi ljudi. Imaju oni kažu i svoju facebook stranicu, robu nude i na kućnom pragu, odnosno preko Grupa solidarne razmjene u ponudi tzv. mjesečnih povrtnih košarica od 120 kuna.

Iako im povrće i druge kulture rastu na zemlji crnici, kompostnoj i plodnoj ljetinu ipak moraju braniti od štetnika pa kao glavno "oružje” koriste ponajviše biljne čajeve (kopriva i sl). Iako je obitelj Loboda zadovoljna što radi u poljodjelstvu zabrinuti su kažu nam, što im se kraj "prorijedio” stanovništvom jer ostala su oko njih uglavnom staračka domaćinstva pa je od nekadašnjih petstotinjak stanovnika, u kraju ostalo njih pedesetak. Matija ima tri sina za koje vjeruje da će ostati u poljoprivredi jer temelje im je postavio, a njima se valja školovati i znanje razvijati i ploditi. Žali se Loboda i na kronični nedostatak radne snage, gdje nadničare plaćaju po 25 kuna po satu no – nema ih! Zato su okrenuti vlastitim obiteljskim snagama i kada je o branju voća riječ, ponajprije oraha koje prodaju 80 i 90 kuna za kilogram, samo kao plodove, a ne i prerađevine.

Proširivanje nasada badema Tuono
"Planiram posaditi još par stotina komada badema uglavnom sorte Tuono, koja tu kod nas dobro uspijeva, a i nema oko nje baš puno posla. Sadim ih pet puta tri metra, a kasnije i orezujem jer budu visoki”, kaže M. Loboda.

Dodaje kako se potonja sorta krasi krupnim orašastim plodovima, okruglastim, mekim i s tankom ljuskom. Ukusne je jezgre, randman mu je oko četrdesetak posto,d obro rodi i samooplodna je. Koristi se dosta u konditorskoj industriji, a nutritivno je badem bogat skupinom B vitamina, kalcijem, manganom, fosforom... Protektivno, naglašavaju, taj orašid djeluje i na srčano žilni sustav odnosno održanje dobrog kolesterola, pa je utoliko više u manjim količinama preporučena hrana za zdravlje organizma. Sve to znaju naši sugovornici čija će zelena oaza kažu zaživjeti s još nekoliko stotina stabala badema, ali i s novim plastenicima i nasadima zdravog eko povrća no, bez kreditnog im zaduživanja.


Komentari članka

Vezani članci

U Hrvatskoj svi se zaklinju u domaće voće i povrće, ali kupuju ono iz uvoza

19.06.2019.

Kada hrvatski potrošač vidi npr. da su uvozne jagode u trgovini jeftinije od onih koje se nude na štandovima po Zagrebu on kupi uvozno. Jer kod nas nitko ne želi otvoreno progovoriti o tome koliki su nam prinosi i koliko stvarno proizvodimo, po kojoj cije

Diplomirala menadžment, otvorila OPG i prva u Hrvatsku uvezla britansku mliječnu ovcu

14.06.2019.

Danas 24-godišnja Slavica Zorić prije tri godine pokrenula je OPG koji uspješno vodi, a njena je priča dobila novi zamah kada je iz Programa ruralnog razvoja, kroz podmjeru 6.1., povukla 50.000 eura.

Sto i deset zlat(i)nih “kvadrata” na otoku Krku – OPG Zlata Nanić

14.06.2019.

Svima dobro znana hrvatska pionirka ekološke poljoprivrede, već osam godina živi i obrađuje svoj vrt u Malinskoj na otoku Krku, a njezina priča je više nego fascinantna.

Od jedne koze do zavidnog OPG-a, Danica Mičić daleko od gradske vreve stvorila raj na zemlji

11.06.2019.

Odlučila sam se na život u prirodi i bila bih najsretnija kada bismo potpuno mogli funkcionirati na temelju robne razmjene jer nisam ljubiteljica novca kao sredstva plaćanja. Sretna sam kada dođem na neki sajam pa mijenjam robu za robu, kaže Danica Mičić

Tomislav Kovač: Kad je došao red da preuzmem posao, rekao sam neću krave, orahe ću i tikve

03.06.2019.

Odlučio sam posaditi orahe jer vjerujem da je to proizvod koji će se lakše plasirati, prisjeća se početaka Tomislav Kovač koji je eko proizvodnju oraha i bundeve golice unaprijedio sredstvima Programa ruralnog razvoja.

Tag cloud

  1. 1917 članka imaju tag hrvatska
  2. 1933 članka imaju tag turizam
  3. 1534 članka imaju tag financije
  4. 1225 članka imaju tag izvoz
  5. 833 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 958 članka imaju tag trgovina
  8. 829 članka imaju tag investicije
  9. 942 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 885 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 535 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 576 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 498 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 297 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 335 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija