Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Tra 2019

Nacionalni program reformi: 30 mjera koje Vlada planira provesti do parlamentarnih izbora

Izvor: lider.media · Autor: Lider  

Nacionalni program reformi: 30 mjera koje Vlada planira provesti do parlamentarnih izbora

Vlada je na današnjoj sjednici pod predsjedanjem Andreja Plenkovića donijela Nacionalni program reformi za 2019. Unatoč naslovu, to je paket mjera koji se donosi u sklopu Europskog semestra.

U materijalu su na 110 stranica navedeni makroekonomska perspektiva (s već uobičajenim projekcijama usporavanja rasta), ističe se napredak u provedbi preporuka EU, navode mjere za postizanje ciljeva strategije Europa 2020., predstavljene su mjere provedene u proteklom razdoblju te korištenje europskih fondova…

Pa, koliko god je ovaj reformski program pisan prvenstveno kao domaća zadaća dobivena iz Bruxellesa, treba vidjeti koje su ključne mjere kojima će se Vlada baviti sljedećih 12 do 18 mjeseci, dakle do sljedećih parlamentarnih izbora.
Vlada je prioritete utvrdila u odnosu na tri cilja: jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija. U nastavku donosimo izbor 30 ključnih mjera koje će, budu li provedene, imati ‘povratnu’ vezu na život i poslovanje.

Nastavit će se regulatorna reforma s ciljem unaprjeđenja poslovnog okruženja kroz administrativno rasterećenje poslovnog sektora te rasterećenje od raznih neporeznih davanja.
Liberalizacijom tržišta usluga i digitalizacijom pokretanja poslovanja omogućit će se lakši ulazak na tržište novih poduzetnika i tržišna konkurencija.
Poboljšanje regulatornog okvira radi poticanja ulaganja putem gospodarskog aktiviranja neaktivne imovine u vlasništvu države te ulaganja u nove tehnologije.
Razvoj i integracija infrastrukture namijenjene pojedinim vidovima prometa.
Poboljšanje pokrivenosti brzom i ultrabrzom širokopojasnom mrežom.
Reforma vodnokomunalnog sektora u konačnici će se pozitivno odraziti i na cijenu vodne usluge.
Prioritet je unaprijediti investicijsko okruženje uvođenjem novih poticajnih mjera za ulaganje.
Objedinit će se postojeći programi poticanja ulaganja u nove tehnologije te ojačati kapacitete županija za privlačenje i poticanje ulaganja.
Aktivacija državne imovine i smanjenje državnog portfelja
Osiguranje odgovornijeg upravljanja i uspješnijeg poslovanja trgovačkih društava u državnom vlasništvu, a posebno poslovno i financijsko restrukturiranje cestarskih i željezničkih državnih tvrtki.
Učinkovitije upravljanje ljudskim resursima u javnoj upravi uz revidiranje sustava određivanja plaća
Digitalizacija, uvođenje sustava upravljanja kvalitetom i daljnja profesionalizacija u državnoj upravi.
Uvođenje integriranog sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem kao temelj za usmjeravanje proračunskih sredstava, praćenje ostvarenih rezultata i sustavno vrednovanje realizacije strategija, planova, programa, aktivnosti i projekata s ciljem povećanja kvalitete formuliranja javnih politika i njihove provedbe.
U cilju jačanja normativnog okvira u području borbe protiv korupcije planira se intenzivirati aktivnosti u područjima jačanja odgovornosti i integriteta dužnosnika.
Poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava nastavit će se kroz daljnji razvoj elektroničke komunikacije između sudova i drugih sudionika sudskih postupaka.
Nastavit će se rad na unaprjeđenju funkcionalizacije sustava, ubrzanju i skraćivanju trajanja sudskog postupka, kao i aktivnosti usmjerene na praćenje rješavanja starih neriješenih predmeta na sudovima.
Reforma općeg i strukovnog obrazovanja i veća povezanost s tržištem rada, cjeloživotno obrazovanje te učinkovito i relevantno visoko obrazovanje.
Kurikularna reforma i uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola.
Osnažit će se instrumenti za unaprjeđenje kvalitete i relevantnost programa obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja.
Jačanje fiskalne odgovornosti.
Jačanje kontrole proračunske potrošnje i naplate prihoda.
Jača kontrola izvanproračunskih korisnika iz sektora prometa.
Poticanje demografske obnove nastavlja se provedbom mjere usmjerene na podizanje socijalne sigurnosti obitelji s djecom.
Osigurati dostupnost jaslica i vrtića u manje naseljenim i ruralnim područjima.
Planira se povećati iznos limita novčanih naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta.
Transparentan sustav socijalnih naknada s cjelovitim evidencijama s nacionalne i lokalne razine.
Osiguranje e-usluga iz sustava socijalne zaštite; jednaki pristup u financiranju prema svim pružateljima socijalnih usluga, omogućit će jednaku dostupnost usluga svim korisnicima.
Unaprjeđenje upravljanja ljudskim resursima u zdravstvu i optimiziranje ostalih resursa bolničkog zdravstvenog sustava
Primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija radi osiguravanja učinkovite organizacije, planiranja i kontrola nad troškovima u zdravstvu, kao i povećanja dostupnosti i kvalitete zdravstvenih usluga.
Strukturne i organizacijske mjere na području prevencije, dijagnostike i liječenja zloćudnih bolesti.


Komentari članka

Vezani članci

Pčelarima godišnje 14,8 milijuna kuna

13.09.2019.

Želimo očuvanje zdrave, vitalne izvorne populacije pčela te podizanje konkurentnosti pčelarskog sektora kako bi se osigurao dovoljan broj pčelinjih zajednica za uspješno oprašivanje poljoprivrednih usjeva i samoniklog bilja

Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak - mogućnost za povećanje primanja

02.09.2019.

Ministar financija Zdravko Marić poručio je da izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, koje na snagu stupaju s današnjim danom, poslodavcima pružaju dodatnu mogućnost za povećanje primanja njihovih zaposlenika.

Stampedo rasta cijena: Kvadrat stana u dvije godine poskupio 800 eura

19.08.2019.

Tražene cijene stanova rasle su i u ostalim većim hrvatskim gradovima. Tako je i prosječna cijena kvadrata stana u Splitu u 12 mjeseci skočila za 8 posto i u srpnju iznosila 2890 eura. Prosječna cijena kvadrata stana u Rijeci je u srpnju iznosila 1579 eur

Otkrivamo što je prava istina iza dramatičnih naslova o propasti hrvatskog turizma i praznim krevetima: evo što o ovogodišnjim brojkama kažu stručnjaci

14.08.2019.

Najlakše se pokvari želudac koji se puni lakomošću, govorili su stari i ne znajući koliko će se ta narodna mudrost potvrditi i pokazati točnom na turističkom ljetu 2019. godine.

Bruto inozemni dug gotovo 40 milijardi eura

14.08.2019.

Bruto inozemni dug Hrvatske je prema podacima Hrvatske narodna banke (HNB) na kraju travnja iznosio 39,9 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu eura ili 2,9 posto više u odnosu na kraj 2018. godine.

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1962 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 682 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 913 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 488 članka imaju tag krediti
  20. 506 članka imaju tag tehnologija
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 427 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 394 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 341 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 348 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija