Nacionalni program reformi: 30 mjera koje Vlada planira provesti do parlamentarnih izbora

Vlada je na današnjoj sjednici pod predsjedanjem Andreja Plenkovića donijela Nacionalni program reformi za 2019. Unatoč naslovu, to je paket mjera koji se donosi u sklopu Europskog semestra.

U materijalu su na 110 stranica navedeni makroekonomska perspektiva (s već uobičajenim projekcijama usporavanja rasta), ističe se napredak u provedbi preporuka EU, navode mjere za postizanje ciljeva strategije Europa 2020., predstavljene su mjere provedene u proteklom razdoblju te korištenje europskih fondova…

Pa, koliko god je ovaj reformski program pisan prvenstveno kao domaća zadaća dobivena iz Bruxellesa, treba vidjeti koje su ključne mjere kojima će se Vlada baviti sljedećih 12 do 18 mjeseci, dakle do sljedećih parlamentarnih izbora.
Vlada je prioritete utvrdila u odnosu na tri cilja: jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija. U nastavku donosimo izbor 30 ključnih mjera koje će, budu li provedene, imati ‘povratnu’ vezu na život i poslovanje.

Nastavit će se regulatorna reforma s ciljem unaprjeđenja poslovnog okruženja kroz administrativno rasterećenje poslovnog sektora te rasterećenje od raznih neporeznih davanja.
Liberalizacijom tržišta usluga i digitalizacijom pokretanja poslovanja omogućit će se lakši ulazak na tržište novih poduzetnika i tržišna konkurencija.
Poboljšanje regulatornog okvira radi poticanja ulaganja putem gospodarskog aktiviranja neaktivne imovine u vlasništvu države te ulaganja u nove tehnologije.
Razvoj i integracija infrastrukture namijenjene pojedinim vidovima prometa.
Poboljšanje pokrivenosti brzom i ultrabrzom širokopojasnom mrežom.
Reforma vodnokomunalnog sektora u konačnici će se pozitivno odraziti i na cijenu vodne usluge.
Prioritet je unaprijediti investicijsko okruženje uvođenjem novih poticajnih mjera za ulaganje.
Objedinit će se postojeći programi poticanja ulaganja u nove tehnologije te ojačati kapacitete županija za privlačenje i poticanje ulaganja.
Aktivacija državne imovine i smanjenje državnog portfelja
Osiguranje odgovornijeg upravljanja i uspješnijeg poslovanja trgovačkih društava u državnom vlasništvu, a posebno poslovno i financijsko restrukturiranje cestarskih i željezničkih državnih tvrtki.
Učinkovitije upravljanje ljudskim resursima u javnoj upravi uz revidiranje sustava određivanja plaća
Digitalizacija, uvođenje sustava upravljanja kvalitetom i daljnja profesionalizacija u državnoj upravi.
Uvođenje integriranog sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem kao temelj za usmjeravanje proračunskih sredstava, praćenje ostvarenih rezultata i sustavno vrednovanje realizacije strategija, planova, programa, aktivnosti i projekata s ciljem povećanja kvalitete formuliranja javnih politika i njihove provedbe.
U cilju jačanja normativnog okvira u području borbe protiv korupcije planira se intenzivirati aktivnosti u područjima jačanja odgovornosti i integriteta dužnosnika.
Poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava nastavit će se kroz daljnji razvoj elektroničke komunikacije između sudova i drugih sudionika sudskih postupaka.
Nastavit će se rad na unaprjeđenju funkcionalizacije sustava, ubrzanju i skraćivanju trajanja sudskog postupka, kao i aktivnosti usmjerene na praćenje rješavanja starih neriješenih predmeta na sudovima.
Reforma općeg i strukovnog obrazovanja i veća povezanost s tržištem rada, cjeloživotno obrazovanje te učinkovito i relevantno visoko obrazovanje.
Kurikularna reforma i uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola.
Osnažit će se instrumenti za unaprjeđenje kvalitete i relevantnost programa obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja.
Jačanje fiskalne odgovornosti.
Jačanje kontrole proračunske potrošnje i naplate prihoda.
Jača kontrola izvanproračunskih korisnika iz sektora prometa.
Poticanje demografske obnove nastavlja se provedbom mjere usmjerene na podizanje socijalne sigurnosti obitelji s djecom.
Osigurati dostupnost jaslica i vrtića u manje naseljenim i ruralnim područjima.
Planira se povećati iznos limita novčanih naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta.
Transparentan sustav socijalnih naknada s cjelovitim evidencijama s nacionalne i lokalne razine.
Osiguranje e-usluga iz sustava socijalne zaštite; jednaki pristup u financiranju prema svim pružateljima socijalnih usluga, omogućit će jednaku dostupnost usluga svim korisnicima.
Unaprjeđenje upravljanja ljudskim resursima u zdravstvu i optimiziranje ostalih resursa bolničkog zdravstvenog sustava
Primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija radi osiguravanja učinkovite organizacije, planiranja i kontrola nad troškovima u zdravstvu, kao i povećanja dostupnosti i kvalitete zdravstvenih usluga.
Strukturne i organizacijske mjere na području prevencije, dijagnostike i liječenja zloćudnih bolesti.