Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Tra 2019

Nacionalni program reformi: 30 mjera koje Vlada planira provesti do parlamentarnih izbora

Izvor: lider.media · Autor: Lider  

Nacionalni program reformi: 30 mjera koje Vlada planira provesti do parlamentarnih izbora

Vlada je na današnjoj sjednici pod predsjedanjem Andreja Plenkovića donijela Nacionalni program reformi za 2019. Unatoč naslovu, to je paket mjera koji se donosi u sklopu Europskog semestra.

U materijalu su na 110 stranica navedeni makroekonomska perspektiva (s već uobičajenim projekcijama usporavanja rasta), ističe se napredak u provedbi preporuka EU, navode mjere za postizanje ciljeva strategije Europa 2020., predstavljene su mjere provedene u proteklom razdoblju te korištenje europskih fondova…

Pa, koliko god je ovaj reformski program pisan prvenstveno kao domaća zadaća dobivena iz Bruxellesa, treba vidjeti koje su ključne mjere kojima će se Vlada baviti sljedećih 12 do 18 mjeseci, dakle do sljedećih parlamentarnih izbora.
Vlada je prioritete utvrdila u odnosu na tri cilja: jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija. U nastavku donosimo izbor 30 ključnih mjera koje će, budu li provedene, imati ‘povratnu’ vezu na život i poslovanje.

Nastavit će se regulatorna reforma s ciljem unaprjeđenja poslovnog okruženja kroz administrativno rasterećenje poslovnog sektora te rasterećenje od raznih neporeznih davanja.
Liberalizacijom tržišta usluga i digitalizacijom pokretanja poslovanja omogućit će se lakši ulazak na tržište novih poduzetnika i tržišna konkurencija.
Poboljšanje regulatornog okvira radi poticanja ulaganja putem gospodarskog aktiviranja neaktivne imovine u vlasništvu države te ulaganja u nove tehnologije.
Razvoj i integracija infrastrukture namijenjene pojedinim vidovima prometa.
Poboljšanje pokrivenosti brzom i ultrabrzom širokopojasnom mrežom.
Reforma vodnokomunalnog sektora u konačnici će se pozitivno odraziti i na cijenu vodne usluge.
Prioritet je unaprijediti investicijsko okruženje uvođenjem novih poticajnih mjera za ulaganje.
Objedinit će se postojeći programi poticanja ulaganja u nove tehnologije te ojačati kapacitete županija za privlačenje i poticanje ulaganja.
Aktivacija državne imovine i smanjenje državnog portfelja
Osiguranje odgovornijeg upravljanja i uspješnijeg poslovanja trgovačkih društava u državnom vlasništvu, a posebno poslovno i financijsko restrukturiranje cestarskih i željezničkih državnih tvrtki.
Učinkovitije upravljanje ljudskim resursima u javnoj upravi uz revidiranje sustava određivanja plaća
Digitalizacija, uvođenje sustava upravljanja kvalitetom i daljnja profesionalizacija u državnoj upravi.
Uvođenje integriranog sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem kao temelj za usmjeravanje proračunskih sredstava, praćenje ostvarenih rezultata i sustavno vrednovanje realizacije strategija, planova, programa, aktivnosti i projekata s ciljem povećanja kvalitete formuliranja javnih politika i njihove provedbe.
U cilju jačanja normativnog okvira u području borbe protiv korupcije planira se intenzivirati aktivnosti u područjima jačanja odgovornosti i integriteta dužnosnika.
Poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava nastavit će se kroz daljnji razvoj elektroničke komunikacije između sudova i drugih sudionika sudskih postupaka.
Nastavit će se rad na unaprjeđenju funkcionalizacije sustava, ubrzanju i skraćivanju trajanja sudskog postupka, kao i aktivnosti usmjerene na praćenje rješavanja starih neriješenih predmeta na sudovima.
Reforma općeg i strukovnog obrazovanja i veća povezanost s tržištem rada, cjeloživotno obrazovanje te učinkovito i relevantno visoko obrazovanje.
Kurikularna reforma i uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola.
Osnažit će se instrumenti za unaprjeđenje kvalitete i relevantnost programa obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja.
Jačanje fiskalne odgovornosti.
Jačanje kontrole proračunske potrošnje i naplate prihoda.
Jača kontrola izvanproračunskih korisnika iz sektora prometa.
Poticanje demografske obnove nastavlja se provedbom mjere usmjerene na podizanje socijalne sigurnosti obitelji s djecom.
Osigurati dostupnost jaslica i vrtića u manje naseljenim i ruralnim područjima.
Planira se povećati iznos limita novčanih naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta.
Transparentan sustav socijalnih naknada s cjelovitim evidencijama s nacionalne i lokalne razine.
Osiguranje e-usluga iz sustava socijalne zaštite; jednaki pristup u financiranju prema svim pružateljima socijalnih usluga, omogućit će jednaku dostupnost usluga svim korisnicima.
Unaprjeđenje upravljanja ljudskim resursima u zdravstvu i optimiziranje ostalih resursa bolničkog zdravstvenog sustava
Primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija radi osiguravanja učinkovite organizacije, planiranja i kontrola nad troškovima u zdravstvu, kao i povećanja dostupnosti i kvalitete zdravstvenih usluga.
Strukturne i organizacijske mjere na području prevencije, dijagnostike i liječenja zloćudnih bolesti.


Komentari članka

Vezani članci

Objavljeni podaci o plaćama u Hrvatskoj, evo gdje su najveće

19.11.2019.

Promatra li se kretanje plaća po regijama NUTS 2 (Jadranska i Kontinentalna Hrvatska, op.a.), uočljivo je da je u Kontinentalnoj Hrvatskoj prisutna diferencijacija među županijama i Gradom Zagrebom, pri čemu se Grad Zagreb pozicionira iznad prosjeka Hrvat

Pogledajte koje (za sada) izmjene poreznih zakona stupaju na snagu od 1. siječnja 2020.

14.11.2019.

Ne bi bilo pošteno priznati da Vlada nije napravila značajnije pomake kod donošenja novih zakonskih izmjena i uvažila (barem djelomično) glas javnosti i ono što je najvažnije od svega glas gospodarstva

Turistički sajam u Londonu: Hrvatska hit

05.11.2019.

U Londonu se održava jedan od najvećih turističkih sajmova, na kojem se predstavlja oko 5 tisuća izlagača iz više od 180 zemalja. Među njima je i Hrvatska, koja je ovogodišnji hit sajma. A da bi britanskih turista kod nas bilo još više, uvode se nove zrak

Porast javnog duga, sada iznosi 297,1 milijardu

05.11.2019.

Po podacima HNB-a, javni dug je krajem srpnja, prema metodologiji ESA 2010, iznosio 297,1 milijardu kuna, što je gotovo 11 milijardi kuna ili 3,8 posto više u odnosu na kraj 2018., a to je povećanje posljedica izdanja 1,5 milijardi eura vrijedne euroobvez

Hrvati troše i kupuju, a trgovci pune blagajne

02.11.2019.

Hrvatska već 60 mjeseci bilježi rast maloprodaje pa bi ove godine trgovci nakon punih 11 godina mogli doseći promet iz pretkrizne 2008. Na pozitivne trendove u trgovini na malo najviše su utjecali rast plaća, zaposlenosti, turistička potrošnja i povoljnij

Tag cloud

  1. 1952 članka imaju tag hrvatska
  2. 1983 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1255 članka imaju tag izvoz
  5. 854 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag svijet
  7. 981 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 587 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 771 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 553 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 369 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 263 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 424 članka imaju tag dzs
  30. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija