Poduzetnički portal · Članak
16 Srp 2013
'Nagodba banaka i korisnika kredita najbolje je rješenje'
Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Ljubica Gatarić
Nepravomoćna presuda Trgovačkog suda u Zagrebu u sporu potrošača protiv banaka postaje prvorazredna gospodarska tema u zemlji, o čemu razgovaramo s prof. dr. Žarkom Primorcem, stručnjakom za financije.
Može li presuda dovesti u pitanje stabilnost banaka?
Presuda je već dosad dovoljno uzdrmala duhove na financijskom tržištu. Još se ne mogu procijeniti efekti presude na stabilnost bankarskog sustava jer je neizvjesno hoće li postati pravomoćna. Kako god bude, presuda će ostaviti posljedice na stabilnost bankarskog sustava koja je uzdrmana i drugim nepovoljnim kretanjima: visokim udjelom loših kredita, tendencijom njihova daljnjeg rasta, smanjenim kreditiranjem i opadanjem profitabilnosti. U ovo vrijeme, dok traje prava rašomonijada oko validnosti ove presude, trpe i banke zbog povećanih rizika, ali i korisnici kredita jer moraju i otplaćivati dospjele rate.
Šteta za sve
Ako se takvo stanje produlji, a izvjesno je da će proći dosta mjeseci do pravomoćnosti presude, potencijalne štete na obje će strane biti velike, kako stvarne tako i reputacijske. Štetu će trpjeti i ukupna nacionalna ekonomija zbog moguće suzdržanosti banaka u procesu financiranja poslova, zatim zbog povećane suzdržanosti inozemnih ulagača zbog pravne nesigurnosti te drugih nepovoljnih efekata. Zato mi se čini da bi nagodba bila najbolje rješenje za obje suprotstavljene strane u sporu.
Treba li država Zakonom o potrošačkom kreditiranju intervenirati kad su u pitanju krediti u švicarskim francima?
Ne mislim da država može puno učiniti propisivanjem uvjeta za kreditiranje u švicarskim francima. To bi značilo direktnu intervenciju na tržištu financijskih usluga. Problem nije samo sa švicarskim frankom, a što je s eurom ili sutra s dolarom? Problem je što smo poodavno napustili priliku da kunu afirmiramo kao stvarnu nacionalnu valutu. Kuna je „žrtvovana“ radi imaginarnih ciljeva da ćemo brzo postati članica europske monetarne unije, da trebamo održati stabilnost tečaja i bankarskog sustava. Sada živimo u valutnom važenju koje nije ni kunsko ni eursko. Budući da je ulazak u euro godinama daleko, ne treba čuditi ako sutra upadnemo u slične probleme s nečim drugim.
Kako komentirate stanje u javnim financijama?
Naše su javne financije pod velikim pritiscima. Nažalost, pritisci će biti još veći jer se ne povećava porezna baza, a porezno opterećenje već je sada visoko. Ne vidim puno prostora da se povećaju porezni prihodi unatoč izvanrednim naporima koje provodi porezna administracija. Jedini, kratkoročni odgovor je daljnja redukcija rashoda, ali ne samo mehaničkim smanjenjem pojedinih pozicija nego reformama javnog sektora.
Izvoz: predzadnji u Europi
Nadalje, napori moraju biti koncentrirani na povećanje privredne aktivnosti, stanje u realnom sektoru ekonomije i dalje nije dobro. Industrija pada već nekoliko godina, samo je u prošloj godini pala 5,5%, a nastavlja se pad i u ovoj godini. Još nismo dostigli razinu industrijske proizvodnje iz 1989. godine, sada smo negdje na oko 83% razine iz te godine, a prema udjelu robnog izvoza u domaćem društvenom proizvodu na predzadnjem smo mjestu u Europi, iza Albanije. Stanje u drugim sektorima je slično. Pored reformi u javnom sektoru, posebne napore treba ulagati u pravcu oživljavanja realnog sektora naše ekonomije.
Komentari članka
Vezani članci
Od danas je teže dobiti kredit, ovo su nova pravila
01.07.2025.DANAS na snagu stupaju makrobonitetne mjere kojima HNB ograničuje kriterije kreditiranja potrošača, pri čemu je cilj usporiti zaduživanje kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita te tako ublažiti rizike za potrošače i financijsku st
Kako poduzetnik s minimalnom direktorskom plaćom može dignuti kredit?
12.06.2025.Dok obični izračun kreditne sposobnosti promatra redovna osobna primanja, kombinirani dohodak omogućuje uključivanje prihoda vaše tvrtke
Ako ne ide kod velikih, pitajte manje banke za podizanje kredita
03.06.2025.Piše poduzetnik, direktor obiteljske tvrtke, kako su banke konzervativne kad odlučuju hoće li kreditirati neki poduzetnički projekt i navodi primjer iz svog iskustva. Iako je dosad sve kreditne obaveze rješavao na vrijeme, neke čak i ranije, prije dvije g
OTP i Hamag-Bicro potpisali sporazum o povoljnijem financiranju poduzetnika
16.10.2024.Program obuhvaća dvije mjere - mjeru A koja omogućuje jamstva do 2 milijuna eura za investicijske kredite s maksimalnom stopom jamstva do 80 posto glavnice kredita. Mjera B odnosi se na jamstva za kredite za obrtna sredstva, s maksimalnim iznosom jamstva
Janos Kis (Acredia): U Hrvatskoj je kreditno osiguranje i dalje relativno nepoznato
16.09.2024.Budući da Acredia, najveće austrijsko osiguranje trgovinskih kredita specijalizirano za zaštitu naplate potraživanja tvrtki diljem svijeta, još od 2012. djeluje na hrvatskom tržištu, najprije pod brendom Allianz, a od 2022. pod izravnim imenom – Acredia S
Tag cloud
- 2798 članka imaju tag turizam
- 2647 članka imaju tag hrvatska
- 1763 članka imaju tag svijet
- 1442 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 1971 članka imaju tag financije
- 1540 članka imaju tag poljoprivreda
- 1635 članka imaju tag izvoz
- 1306 članka imaju tag trgovina
- 1374 članka imaju tag ict
- 1225 članka imaju tag investicije
- 1302 članka imaju tag industrija
- 1069 članka imaju tag zapošljavanje
- 1056 članka imaju tag menadžment
- 1168 članka imaju tag EU
- 859 članka imaju tag poduzetništvo
- 663 članka imaju tag opg
- 786 članka imaju tag maloprodaja
- 538 članka imaju tag poticaji
- 669 članka imaju tag tehnologija
- 703 članka imaju tag marketing
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 393 članka imaju tag potpore
- 505 članka imaju tag hotelijerstvo
- 965 članka imaju tag kriza
- 514 članka imaju tag eu fondovi
- 528 članka imaju tag porezi
- 483 članka imaju tag gospodarstvo
- 494 članka imaju tag prehrambena industrija
- 523 članka imaju tag obrazovanje
- 432 članka imaju tag osijek
- 539 članka imaju tag krediti
- 433 članka imaju tag start up
- 505 članka imaju tag dzs
- 450 članka imaju tag energetika
- 460 članka imaju tag BDP
- 415 članka imaju tag hnb
- 423 članka imaju tag vlada
- 341 članka imaju tag hgk
- 440 članka imaju tag banke
- 338 članka imaju tag agrokor
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
