Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Svi 2018

Najviše novca iz EU povukli Sisačko-moslavačka županija, Grad Zadar i Općina Lekenik

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Adriano Milovan  

Najviše novca iz EU povukli Sisačko-moslavačka županija, Grad Zadar i Općina Lekenik

Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska i Ličko-senjska županija bile su hrvatski rekorderi po povlačenju novca iz blagajne EU u 2015. i 2016. godini, pokazuje nova analiza Instituta za javne financije (IJF).

Naime, Sisačko-moslavačka županija je iz fondova Unije u te dvije godine povukla ukupno 117 milijuna kuna, dok se u Virovitičko-podravsku županiju iz Bruxellesa slilo ukupno nešto više od 48 milijuna kuna, a u Ličko-senjsku 46 milijuna kuna. Sve hrvatske županije u 2015. i 2016. godini koristile su pomoći iz blagajne EU-a, i to u ukupnom iznosu od 401 milijuna kuna, što znači da je svaka od njih godišnje iz Bruxellesa u prosjeku dobila po 10 milijuna kuna. Najmanje novca u 2015. i 2016. godini povukla je Šibensko-kninska županija, samo 1,9 milijuna kuna, pokazuju podaci koje je IJF objavio u novom Newsletteru pod nazivom "Pomoći EU županijama, gradovima i općinama 2015. i 2016.".

Povlačenje novca iz fondova EU od strane hrvatskih lokalnih jedinica, pokazuje analiza, znatno se poboljšalo tijekom 2015. i 2016. godine. Ukupan iznos koji su županije, gradovi i općine u te dvije godine povukli iz blagajne EU iznosio je nešto manje od milijardu kuna. Ili, preciznije, 958 milijuna kuna. Od toga, gotovo polovica novca otišla je u županije, oko trećinu novca povukli su gradovi, a nešto manje od petine apsorbirale su općine. Ovdje, međutim, valja reći da ta statistika nije potpuna, budući da nedostaju podaci o povlačenju novca iz fondova EU od strane lokalnih ustanova i komunalnih poduzeća: kada bi se i ti podaci pribrojili, iznos povučenog novca nesumnjivo bi bio znatno veći.

Ipak, i objavljeni podaci dovoljni su za izvlačenje određenih zaključaka. Osim što se povlačenje novca iz Unijinih fondova od strane hrvatskih jedinica regionalne i lokalne samouprave poboljšalo, taj je novac i sve značajniji izvor prihoda u županijskim i lokalnim financijskim proračunima. Gradovi su tako u dvije godine povukli 367 milijuna kuna, a općine 190 milijuna kuna.

No, istodobno zabrinjava i što se novac koji županijama, gradovima i općinama stoji na raspolaganju ne koristi više. U prilog tome govori podatak da je novac iz Unijine blagajne u 2015. i 2016. godini koristilo 70 od ukupno 128 hrvatskih gradova, te samo 99 od ukupno 428 općina. Drugim riječima, 58 gradova i čak 329 općina nije u 2015. i 2016. koristilo novac iz fondova Unije. Hrvatski su gradovi u 2015. i 2016. godini u prosjeku godišnje iz Unijine blagajne povukli po 1,4 milijun kuna, a općine samo po 220.000 kuna, pokazuju podaci IJF-a.

Među hrvatskim gradovima koji su 2015. i 2016. povlačili novac iz blagajne u Bruxellesu rekorder je bio Zadar, s ukupno 45 milijuna kuna. Slijede Križevci, s povučenih 41 milijun kuna, te Zagreb, s 38 milijuna kuna, kao i Karlovac, s 36 milijuna kuna. Kada je riječ o općinama, najviše je novca u 2015. i 2016. povukao Lekenik u Sisačko-moslavačkoj županiji, 21 milijun kuna, zatim, Veliki Grđevac u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, 14 milijuna kuna, i Rešetari u Brodsko-posavskoj županiji, osam milijuna kuna.

Kada se novac koji se iz EU u 2016. godini slio u hrvatske gradove i općine stavi u odnos s brojem stanovnika u njima, onda vrh ljestvice među gradovima drži Ludbreg u Varaždinskoj županiji, s oko 3.000 kuna po stanovniku, pokazuje analiza IJF-a. Među općinama, rekorder je Motovun u Istarskoj županiji, s nešto više od 7.000 kuna po stanovniku povučenih u 2016. godini.


Komentari članka

Vezani članci

Gradi 15 metara dug brod od konoplje na solarni pogon: 'Sve je krenulo prije 12 godina'

31.05.2020.

Vlasnik malog brodogradilišta Marservis iz Kaštelira Luciano Beg, zajedno sa Fakultetom strojarstva i brodogradnje iz Zagreba prijavio je projekt na natječaj za sredstava iz fondova EU za izgradnju katamarana na električni pogon, od prirodnih materijala k

Europska komisija predlaže 1850 milijardi eura ‘težak‘ paket pomoći gospodarstvu

28.05.2020.

Paket mjera za oporavak sastoji se od dva dijela - višegodišnjeg proračuna za razdoblje od 2021. do 2027. i instrumenta za oporavak koji će se financirati zaduživanjem na tržištima kapitala uz jamstvo država članica. Ključni dio prijedloga je podizanje g

Za uzgoj povrća 150 milijuna kuna

25.05.2020.

U indikativni plan objave natječaja za 2020. godinu u cilju povećanja samodostatnosti poljoprivredne proizvodnje dodana su tri nova natječaja za restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava

Započinje isplata preostalih potpora poljoprivrednicima!

08.04.2020.

Ovaj tjedan kroz drugu ratu i poravnanja započinje isplata preostalih potpora na temelju podnesenih jedinstvenih zahtjeva za 2019. godinu.

Utrošeno pola novca, Baranjci su najaktivniji

02.03.2020.

Dobra provedba intervencijskih planova u gradovima na ratom pogođenom području preduvjet je za proširenje programa

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 704 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 992 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 354 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 301 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija