Naknada za nezaposlene manja skoro 1.500 kuna

U godini u kojoj i sama državna burza zapošljavanja očekuje snažan rast nezaposlenosti na godišnjoj razini, Vlada je jednim potezom pera srezala iznos naknada koje nezaposleni mogu primati nakon gubitka posla.

Najviša moguća naknada za vrijeme nezaposlenosti umanjena je za 1.441,08 kuna te će iznositi maksimalno 2.183,52 kune što je iznos minimalne plaće umanjenje za obavezne doprinose, piše Novi list

Dosad se, međutim, naknada s burze vezivala ne za minimalac, već za prosječnu plaću u državi. Ovako određeni maksimalni iznos nezaposlena osoba može primati 90 dana, nakon čega se naknada smanjuje na 80 posto minimalne plaće, odnosno maksimalno 1.746,8 kuna. Nakon godinu dana, iznos naknade ne može biti viši od 60 posto minimalca.

Gotovo 50 posto osoba koje ulaze u evidenciju nezaposlenosti, dolaze izravno s radnog mjesta. Trenutno, naknade za nezaposlene koristi 63.743 osoba, a na godišnjoj razini došlo je do povećanja broja korisnika za 22,4 posto. Najoptimističnije procjene kazuju kako bi završni račun tekuće godine mogao donijeti 50 tisuća nezaposlenih više, nego na koncu prošle godine. Vlast je od nešto više od 1,2 milijarde kuna osiguranih za materijalno-pravnu zaštitu nezaposlenih, odrezala 200 milijuna i preraspodjelila ih u potpore za očuvanje radnih mjesta.

– Te potpore teško će moći itko dobiti u gospodarstvu, a nezaposleni će i dalje ostati nezaposleni i živjeti u istim uvjetima. To što bi se nadoknadio neradni petak radniku, neće ničim poboljšati život nezaposlenog. Takva rješenja predstavljaju lutanje, komentira Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata dodajući kako ga to podsjeća na seriju »Izgubljeni u svemiru« koju je gledao u djetinjstvu.

Međunarodne institucije, od MMF-a do Međunarodne organizacije rada ukazuju kako u krizi treba zaštiti najosjetljivije slojeve stanovništva, a među njima su i nezaposleni. Hrvatska, međutim, primjenjuje politiku oduzimanja novaca nezaposlenima i to svega sedam mjeseci od početka primjene novog zakona o posredovanju pri zapošljavanju.

Njime su značajnije podignuti iznosi naknada za vrijeme nezaposlenosti, vezujući se uz prosječnu plaću radnika prije no što je dobio otkaz. No, država je istovremeno ograničila najviši mogući iznos naknade na 70 posto prosječne plaće u prvih 90 dana nezaposlenosti, odnosno 3.624,60 kuna. Nakon tri mjeseca, naknada za nezaposlene ograničena je na najviše 50 posto prosječne plaće, odnosno 2.589 kuna. Antikrizne mjere, međutim, nezaposlenima su oduzele i ono malo sigurnosti što su imali.