Napravili biznis na izvozu kalifornijske pastrve

Prije godinu dana poduzeće Jadran riba uvezlo je u Hrvatsku mlađ kalifornijske pastrve i počelo uzgoj u plutajućim bazenima u uvali Porat. Projekt je uspio i problema s plasmanom nemaju: veći dio završit će na stolovima Japana, SAD-a i država EU.

Godinu dana nakon što su počeli uzgoj, u ponedjeljak su radnici poduzeća Jadran riba d.o.o. iz Karlobaga imali prvo 'ubiranje plodova', te su na na preradu otpravili više od sto tona ribe čija je težina dosezala od 2,5 do 3 kilograma. "Ovo je treći slučaj u svijetu da se kalifornijska pastrva uzgaja na ovaj način. Nakon Čilea i Norveške ovo je uspjelo još samo nama u Hrvatskoj, uz naglasak da je zbog hladnoće mora uzgoj u Norveškoj pokazao slabe rezultate. Mi smo oplođena jaja pastrve dopremili iz Skandinavije u Srb pa je mlađ do težine od sto grama rasla u Uni. Prije godinu dana dopremili smo je ovamo. Riba je rasla nevjerojatno brzo i postigla u godinu dana ono što u prirodnom okruženju ne bi dosegla niti za 5-6 godina života. Osim struke, za ovaj uspjeh najzaslužniji su uvjeti: idealna temperatura mora koja iznosi u prosjeku oko 14 stupnjeva Celzija. 'Pogođen' je i salinitet, morske struje, pazi se na prehranu…", objasnio je direktor Jadran ribe Duško Pilja za Novi list. Inače, kalifornijska pastrva npr. u Japanu prodaje se po cijeni od 6-7 dolara za kilogram, a ikra je daleko skuplja i cijenom dvostruko nadmašuje filetirano meso, pa su ciljanom selekcijom u Jadran ribi u uzgajalište dopremili samo ženke kalifornijske pastrve. "Što se plasmana ribe tiče, to nam je najmanji problem. Riba je danas odvezena u Adriju u Zadru na obradu, a poslije će veći dio fileta i ikre završiti na stolovima Japana, SAD-a i država EU. Tek manji dio proizvodnje ići će u hrvatske lance super-marketa", otkrio je Pilja.

Što se utjecaja na okoliš i higijenu tiče, u Jadran ribi kažu da je mortalitet ribe u cjelokupnom uzgoju minimalan, te da hrane na dnu nema, jer pastrve svu pojedu. Što se fekalija tiče, čiste ih bugve, koje počiste sve što se nađe na dnu. "Narastu, pa ne mogu izaći van. Pastrve su prirodne grabljivice, ali pravilnom ishranom nemaju potrebu za drugom hranom pa 'goste' ostavljaju na miru. Takva je simbioza rijetkost", otkrio je Pilja.