Naš Ekobit Nijemcima prodaje tehnologiju koju zaziva Merkel

Ekobitov anonimizacijski softver koristi više od pet velikih softverskih tvrtki u SAD-u i zapadnoj Europi, a u nas APIS IT i Fina.

Kad je prije dva mjeseca njemačka kancelarka Angela Merkel govoreći o nadolazećoj četvrtoj industrijskoj revoluciji istaknula da zbog big data tehnologije želi da anonimizacija postane zaštitni znak Njemačke, vjerojatno nije ni slutila da će se dio te budućnosti stvoriti u Hrvatskoj.

Trust Centar Hrvatskog telekoma, koji je uspjeh s inovacijom u području razdvajanja identiteta korisnika od obrade podataka ostvario s partnerima iz DT grupe, nije jedini primjer zbog kojeg se anonimizacija u ovom trenutku može smatrati i zaštitnim znakom Hrvatske.Zagrebačka softverska tvrtka Ekobit, koja je razvila vlastiti softver za anonimizaciju BizDataX i koja je većinu prihoda od 14,5 milijuna kuna u 2013. ostvarila izvozom, već prodaje svoj anonimizacijski softver u Njemačkoj.Vedran Brničević, član Uprave Ekobita, kaže kako je riječ o brzorastućem novom tržištu.

"Mi smo se tu našli jer smo radili softver za anonimizaciju za potrebe testiranja softvera, a danas rast u tom segmentu potiče uvođenje big data tehnologija, marketing, sigurnost poslovanja i edukacija", objašnjava Brničević. O referencama nije želio govoriti zbog povjerljivosti ugovora s klijentima. Neslužbeno pak doznajemo da Ekobitov anonimizacijski softver koristi više od pet velikih softverskih tvrtki u SAD-u i zapadnoj Europi. U branši doznajemo da Ekobitov BizDataX u Hrvatskoj koriste APIS IT i Fina. Inače, razvoj tog softvera s 306 tisuća kuna pomogala je državna agencija Hamag-Bicro.

Oreščanin
Biznisi imaju sve više podataka i zato će se na anonimizaciji puno raditi u budućnosti

Dražen Oreščanin, predsjednik Uprave tvrtke Poslovna inteligencija, koja je većinu od lanjskih 21,6 milijuna kuna prihoda ostvarila od izvoza i koja radi na big data projektima u Hrvatskoj i svijetu, kaže kako je anonimizacija preduvjet takvih poslova. Anonimizacija je u osnovi odvajanje imena, prezimena, OIB-a i drugih podataka kojima se može identificirati neki korisnik od podataka koji opisuju način na koji korisnik upotrebljava određenu uslugu ili proizvod. U nekim slučajevima čak se i takvi podaci uklanjaju ili zamjenjuju kako se, primjerice, iz visine plaće ne bi moglo jednoznačno izdvojiti direktora.

"Telekomi i banke vrlo su strogo regulirani jer imaju najviše podataka o korisnicima, ali i drugi biznisi imaju sve više podataka i zato će se na području anonimizacije mnogo raditi u budućnosti", kaže Oreščanin. Ni on ne može navoditi reference zbog ugovora s klijentima. Ipak, nije tajna da neke od tržišno najvrednijih kompanija na svijetu svoj uspjeh temelje upravo na big data uslugama. Citigroup je zbog slikovnih podataka Instagram procijenio na 35 milijardi dolara, YouTube s videima svojih korisnika mogao bi se tržiti za gotovo 70 milijardi dolara, a Facebook, koji ima pregršt podataka o 1,5 milijuna građana Hrvatske, vrijedi 200 milijardi dolara. "Vrijednost nose relevatni i anonimizirani podaci", zaključuje Oreščanin.