Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Tra 2015

Naš obrazovni sustav ne stvara ljude koji su potrebni tržištu rada

Izvor: liderpress.hr · Autor: Matilda Bačelić  

Naš obrazovni sustav ne stvara ljude koji su potrebni tržištu rada

S obzirom na visoku nezaposlenost mladih i činjenicu da veliki broj mladih napušta zemlju u potrazi za poslom te odlazi u inozemstvo, rješavanje problema njihove nezaposlenosti najvažnija je zadaća gospodarstvenika, ali i nadležnih institucija.

Stoga je to bila i jedna od glavnih tema tijekom drugog dana održavanja Business WinDays15 konferencije. Prema podacima Europske komisije, nezaposlenost mladih u Hrvatskoj iznosi oko 45 posto, i po tome smo, zajedno sa Španjolskom i Grčkom, najgori u EU.

- Nezaposlenost mladih jest zabrinjavajuća, no najveća je kod onih najlošije obrazovanih, najmanja kod najbolje obrazovanih, a nema je kod onih obrazovanih u pravom smjeru – rekao je na okruglom stolu „Nezaposlenost mladih – što moramo učiniti danas?“ ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar, istaknuvši kao dobar primjer svoj matični fakultet, zagrebački FER. Mornar se složio da u Hrvatskoj ne postoji veza između obrazovnog sustava i tržišta rada, dodavši da se u njegovom mandatu započelo s cjelovitom reformom obrazovnog sustava, ali da se stvari ne mogu promijeniti preko noći nakon 60 godina lošeg sustava. – Pokrenuli smo reformu kurikuluma upravo sa željom da obrazujemo ljude koji će sami stvarati radna mjesta, mlade ljudi koji će misliti i biti spremni na izazove suvremenog doba. ICT industrija je upravo odličan sektor koji je izgrađen na inovacijama i potiče poduzetništvo te samozapošljavanje – rekao je Mornar.

Osim Mornara na okruglom stolu raspravljali su i Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska, Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista, Danica Purg, predsjednica IEDC Bled School of Management, Aleksandar Zemunić, direktor tvrtke Selectio i Boris Jokić s Institut za društvena istraživanja, voditelj Ekspertna radne skupine za provođenje kurikularne reforme.

Učenje napamet

Sudionici okruglog stola složili su se da naš obrazovni sustav trenutno ne generira ljude koji su potrebni tržištu rada. Nažalost mladi ljudi kod nas u školama uče napamet, umjesto da uče konceptualno - kako razmišljati, povezivati i logično zaključivati.

Ivan Vidaković je u svojem izlaganju naglasio kako strategija treba proizaći iz istraživanja i analiza. - Ja sam čovjek od brojki te vjerujem kako brojke mogu dati rješenja na mnoga pitanja. Rješenje nije pitati poslodavce da kroje obrazovnu politiku, iako će oni kasnije zapošljavati mlade ljude, već razmišljati strateški, dugoročno, imati viziju gdje želimo ići i analizirati trenutne rezultate konkurentnosti Hrvatske u odnosu na druge zemlje. Mlade treba usmjeravati prema tehničkim i matematičkim znanostima, kako bi mogli biti konkurentni za zanimanja budućnosti, a pri tome prvenstveno mislim na zanimanja u ICT sektoru – istaknuo je Vidaković dodavši da živimo u stoljeću koje je „data driven“ i da tome treba što prije prilagoditi i obrazovni sustav.

Boris Jokić je naglasio važnost fleksibilnosti u reformi obrazovanja. - Obrazovni sustav mora biti fleksibilan, on mora stvarati ljude koji znaju, ne raditi, nego misliti, motivirati ih da se interesiraju i proučavanju. Potrebno je konceptualno promijeniti predmete, nije normalno da se neki predmeti uče prema istim metodama u osnovnoj i srednjoj školi. Bilo bi svakako dobro što više povezati obrazovanje s praksom, djeca bi trebala što više biti u kontaktu s realnim sektorom preko izrade različitih projekata, do sudjelovanja u praktičnoj nastavi – rekao je Jokić, istaknuvši da su hrvatski učenici sada po sva tri PISA testa ispod prosjeka OECD-a. Aktualna obrazovna reforma fokusirati će se posebno na reformu strukovnog obrazovanja gdje je problem nedostatak prakse tijekom obrazovanja.

45 posto mladih nezaposleno

Danica Purg je rekla da je bila iznenađena podatkom da je u Hrvatskoj 45 posto mladih nezaposleno, a kao jednu od mjera koje bi mogle olakšati njihovo zapošljavanje navela je porezno rasterećenje mladih poduzetnika. Navela je i primjer Singapura gdje poslodavci moraju 2 posto godišnjeg prihoda investirati u edukaciju zaposlenika, a novac koji ne potroše u tu svrhu moraju dati državi u vidu poreza. Aleksandar Zemunić naveo je nekoliko pozitivnih primjera tvrtki u Hrvatskoj koje kroz program Poslodavac partner ostvaruju blisku suradnju s fakultetima i studentima kojima nude stručnu praksu i koji potom često završavaju kao njihovi zaposlenici.

Pitanje upisnih kvota i činjenicu da se više upisuju fakulteti nakon kojih mladi ne mogu naći posao od onih koji omogućuju lakše zapošljavanje, kazao je Dražen Klarić navevši kao primjer studij novinarstva za kojim vlada potražnja, a industrija je u padu. On smatra kako je odgovornost studenta hoće li upisati studij nakon kojeg će se moći lakše ili teže zaposliti. Jokić se složio s tezom o individualnoj odgovornosti i istaknuo kako je u Hrvatskoj još problem i mentalitet koji podrazumijeva da se od države očekuje pronalazak posla. Vidaković pak ocjenio kako studenti ne mogu biti odgovorni za ono što ne znaju i da im se stoga moraju pružiti prave informacije.

Prije okruglog stola na temu „nezaposlenost mladih“, posjetitelji WinDays15 konferencije mogli su slušati predavanje o millenialsima. U zadnje vrijeme vrlo je popularno govoriti o navikama i karakteristikama generacije Y ili popularno zvanim millenialsima, koji su rođeni između 1980. i 2000. godine, a najveći izazov je iskoristiti njihove dobre osobine u poslovnim procesima 21. stoljeća. O toj je temi govorila Gabrielle Jackson na predavanju „Mitovi millenialsa – kako pomoći različitim generacijama da bolje međusobno surađuju“. Gabrielle Jackson je i autorica knjige upravo o generaciji Y te vlasnica agencije koja se bavi savjetovanjima velikih korporacija kako na najbolji način implementirati vrline millenialsa u poslovni svijet.

Trećeg dana WinDays15 konferencije započinje Technology dio koji će donijeti brojne zanimljivosti iz ICT industrije, s naglaskom na poslovanje u oblaku.


Komentari članka

Vezani članci

Odljev mozgova u dva smjera: Zašto Hrvatska ne privlači strane studente?

10.10.2025.

Tek oko dvije tisuće stranih studenata godišnje dolazi u Hrvatsku, uglavnom iz BiH, a stipendije se uglavnom odnose na tečaj hrvatskog jezika

Weekend.18: Punoljetni festival sutra preuzima Rovinj, najavljeno čak šest festivalskih cjelina

18.09.2025.

Weekend.18 ove godine donosi šest festivalskih cjelina. HR.Weekend održava se po treći put i kroz dva dana predavanja otvara ključne teme o ljudskim potencijalima i novim modelima rada. Finance.Weekend, koji je lani debitirao, ove se godine prvi put odvaj

AI u obrazovanju: Tko je još poglupio u doba velikih prilika

15.09.2025.

Osim što AI donosi nova zanimanja i prilike, ima i nedostataka. Može se zloporabiti, a negativno utječe i na intelektualne sposobnosti

Interdisciplinarnost u Hrvatskoj: Fakulteti stvaraju T-shaped profesionalce

15.09.2025.

Studenti FER-a, TVZ-a i RIT-a stječu znanja iz tehnologije, ekonomije i umjetnosti kroz cross-industry projekte i AI inovacije

Želite pronaći ili promijeniti posao? Nova znanja i vještine plaća država

12.09.2025.

Želite li pronaći ili promijeniti posao, ili se pak samo dodatno usavršiti - mogu vam pomoći Vaučeri za obrazovanje. Programa je mnogo: od učenja digitalnih vještina, tehnika masaže ili stranih jezika do upravljanja viličarom.

Tag cloud

  1. 2798 članka imaju tag turizam
  2. 2647 članka imaju tag hrvatska
  3. 1763 članka imaju tag svijet
  4. 1442 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1971 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1635 članka imaju tag izvoz
  8. 1306 članka imaju tag trgovina
  9. 1374 članka imaju tag ict
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1302 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1056 članka imaju tag menadžment
  14. 1168 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 663 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 538 članka imaju tag poticaji
  19. 669 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 505 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 514 članka imaju tag eu fondovi
  26. 528 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 432 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 450 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 415 članka imaju tag hnb
  37. 423 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor