Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Tra 2019

'Naše rajčice uzgajamo prirodnim putem, uz pomoć marljivih ljudi, sunca i 10.000 bumbara'

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Jasmina Trstenjak  

'Naše rajčice uzgajamo prirodnim putem, uz pomoć marljivih ljudi, sunca i 10.000 bumbara'

Zarja grupa, koja je svoje moderne staklenike s rajčicama postavila u Kerestincu pokraj Svete Nedjelje, nakon više od deset godina mijenja ime brenda - od danas se na policama trgovina njezine rajčice mogu pronaći pod imenom Rajska

Razloga za takav iskorak je nekoliko. Osim što je najveći proizvođač posebnih sorti rajčica u Hrvatskoj, grupa je proširila kapacitete, a s obzirom na specifičnost svoje proizvodnje u kojoj ne koriste pesticide i herbicide te, kako kaže direktor Zvonimir Belić, idiličnog uzgoja, htjeli su stvoriti prepoznatljiv brend.

Ljudi, sunci i bumbari
- Uzgoj u staklenicima zahtijeva gotovo u potpunosti kontrolirane uvjete uzgoja, barem što se tiče klime, klimatskih promjena, uzgojnog supstrata i sortimenta. U staklenicima održavamo biološku ravnotežu, a rajčice od nametnika štitimo biološkom zaštitom koju čine kukci. Rajčice se, dakle, uzgajaju potpuno prirodnim procesom uz pomoć marljivih ljudi, sunca i čak 10.000 bumbara koji oprašuju njihove cvjetove. Kontaktirali smo nagrađivanu brending agenciju Fabular, koja je, u skladu s uvjetima uzgoja, kreirala cjelokupnu priču brenda Rajska - pojašnjava detaljnije razloge rebrendiranja direktor grupe koja godišnje proizvede tri milijuna komada pakirane rajčice.

Dodatni je povod novom imenu bilo je i stopostotno povećanje površine staklenika zahvaljujući sredstvima EU - sa 2,5 na ukupno 5 hektara. Trenutačno su, naime, usred velikog investicijskog ciklusa, vrijednog 3 milijuna eura. Sredstva iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj čine 85 posto tog iznosa, a u preostalom ih je dijelu kreditno podržala Hrvatska banka za obnovu i razvitak. Upravo im je taj projekt omogućio da udvostruče kapacitete i broj zaposlenih na trenutačnih 74, podignu kvalitetu proizvoda i poboljšaju poslovne rezultate.

- Uz maksimalnu iskorištenost kapaciteta, u 2018. su ostvareni prihodi od oko 17 milijuna kuna i neto dobit u visini 1,3 milijuna kuna. Zbog ograničenih kapaciteta izvoz u njima zauzima manji dio te je lani iznosio oko 25 posto - objašnjava Belić dok iznosi brojke iz poslovanja. Svoje cherry i cocktail rajčice prodaje poslovnim partnerima, veletrgovcima i velikim robnim centrima u Hrvatskoj, kao što su Konzum, Plodine, Spar i Kaufland, a u Sloveniji robnim centrima Hofer i Tuš.

Budući ciljevi
Cilj je, dodaje, proširiti se i na druga tržišta, pa i pronaći još radnika. Naime, iako je Zarja grupa udvostručila broj zaposlenih, manjak radne snage i dalje joj je jedan od glavnih problema. Problem im je, kažu, i nosivost grijanih staklenika, što pokušavaju riješiti već 15 godina.

- Nosivost je problem kod pribavljanja građevinskih dozvola jer naši podzakonski akti nisu usklađeni s pravnim standardima EU. Primjerice, kod nas nema koeficijenata koji bi korigirali nosivost grijanih staklenika, pa se tako zahtijeva veća nosivost staklenika nego u Sibiru. Naime, za Hrvatsku je propisana nosivost staklenika 75 kilograma, a za Rusiju, primjerice, 45 - no staklenik nosivosti 75 kilograma ne može se kupiti nigdje na svijetu - napominje Belić, čija je ambicija u ovoj godini, uz širenje, približiti proizvod krajnjim kupcima te ojačati svijest o kvaliteti i zdravstvenim prednostima Zarjinih rajčica.

Rajčica Rajska raste u vrećama s kompostom preko kojih dobiva sve hranjive tvari rastopljene u vodi. U njezinu se uzgoju upotrebljavaju isključivo hranjiva mineralnog tipa koja se u staklenik unose fertirigacijom kroz navodnjavanje - kap po kap. Višak vode otječe, filtrira se i ponovno koristi u zatvorenom sustavu, u kojemu se ništa ne baca. U proizvodnji se koristi biološka zaštita, što znači da se unose prirodni neprijatelji štetnika.

- Biološka zaštita u staklenik se unosi već u prvim tjednima proizvodnje kako bi se dostigla populacija dovoljna za obranu od štetočina. Cilj pritom nije uništiti štetne kukce, nego svesti ih na minimum u pokušaju da stvorimo agronomski ekosustav povoljan za razvoj prirodnih neprijatelja štetočina. Biljke koje su zaražene nekim tipom virusnih ili bakterijskih bolesti odstranjuju se rezanjem te se iznose iz staklenika, a rana se zatim premazuje alkoholom i dezinficira. U takvom sustavu nema potrebe za kemijskom zaštitom bilja te nema straha od zagađenja proizvoda, vode i okolnih tala. Doziranje hranjivih tvari računalno je programirano, kao i provjetravanje, određivanje vlažnosti zraka i temperature u stakleniku, što je tehnološki vrlo zahtjevan i skup posao - pojašnjava Zvonimir Belić, direktor Zarja grupe.


Komentari članka

Vezani članci

Obitelj Fakin gradi vinariju vrijednu četiri miljuna eura

11.06.2026.

Projekt je započet u kolovozu 2025., osmišljen kao spoj proizvodnog pogona i vinskog turizma, a otvorenje je planirano za proljeće 2027.

Svestrana građevinska tvrtka širi se u obrambenu industriju

10.06.2026.

U svojim pogonima u Šibeniku, zapravo u Industrijskoj zoni Podi, planira pokrenuti projekt proizvodnje i sklapanja oklopnih vozila za potrebe EU-a

Mladi krumpir im je glavni fokus prihoda, cijena mu dostiže 2 eura po kilogramu

08.06.2026.

Obitelj Rogera Lindroosa u Finskoj mladi krumpir uzgaja na 12 hektara, s prosječnim prinosom većim od 10 tona po hektaru. Danas su izvađeni iz zemlje, sutra su već u Helsinkiju

Kraš kupio kompleks u Zaprešiću

03.06.2026.

Kraš je sa španjolskom kompanijom ROCA potpisao ugovor o kupnji zemljišta površine oko 200 tisuća četvornih metara, s postojećim industrijskim kapacitetima na području Zaprešića, kao potencijalne nove lokacije buduće proizvodnje, izvijestio je Kraš u pone

Fonoa osigurala 110 milijuna dolara i preuzela PwC-ov porezni softver

29.05.2026.

Hrvatska porezna platforma za globalne tvrtke nastavlja rast investicijom serije C, a klijenti su im neke od najvećih svjetskih platformi poput Ubera, Netflixa, Canve i Booking.com.

Tag cloud

  1. 2867 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2715 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1577 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1254 članka imaju tag investicije
  13. 1082 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 363 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 454 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 418 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 346 članka imaju tag hgk