Ne treba nam "hrvatski Facebook", nego tisuće mladih koji se ne boje neuspjeha

LJUDI u Hrvatskoj nisu baš skloni ulasku u privatni biznis. Na cijeni je "siguran" posao u državnoj kompaniji ili administraciji, da plaća stigne na vrijeme, i da se cijeli radni vijek, do penzije, provede na jednom mjestu.

Ipak, javlja se nova, mlađa generacija, koja je spremna preuzeti rizik, pokrenuti posao i boriti se s globalnom konkurencijom.

Glavni lik naše današnje priče je Marko Mišulić, osnivač Rentlija koji se bavi automatizacijom poslovanja apartmana, malih hotela i hostela. Do prije tri godine radio je u financijskom sektoru, imao plaću nekoliko puta veću od prosjeka, no na zaprepaštenje svih - dao je otkaz, vratio se u rodni Zadar i krenuo u privatni biznis.

"Godinama smo odgajani u strahu od neuspjeha"

"Prije pokretanja Rentlija radio sam, gotovo osam godina, u financijskoj industriji. Nakon završene prirodoslovno-matematičke gimnazije u Zadru, kao i većina moje generacije, otišao sam na studij u Zagreb. Odabir je pao na Ekonomski fakultet jer me jako zanimala primjena matematike u financijama, posebno na tržištima kapitala. Na drugoj godini fakulteta samostalno sam izradio jednu malu aplikaciju koja je značajno ubrzavala i automatizirala proces analize financijskih izvještaja domaćih kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi. Zahvaljujući toj aplikaciji i kucanju na vrata jedne brokerske kuće, krajem 2006. godine, dakle na drugoj godini fakulteta, dobio sam svoj prvi posao na kojem sam ostao gotovo osam godina.

Zasićenje korporativnim životom i ispraznim sastancima, razilaženje u vizijama s upravom poduzeća, snažni događaji u privatnom životu i sve jača želja za pokretanjem nečeg svog i povratkom u rodni grad rezultirali su time da sam u travnju 2014. godine dao otkaz i pokrenuo Rentlio. Mnogi su tada moj potez smatrali luđačkim i čestitali mi na hrabrosti. Bilo mi je nevjerojatno da se pokretanje vlastitog biznisa kod nas poistovjećuje s hrabrošću. No, kad čovjek razmisli, generacijama smo odgajani na strahu od neuspjeha stoga nešto takvo ne treba čuditi", kaže Mišulić.

Razvili sustav za vođenje apartmana i manjih hotela

Sustav Rentlio namijenjen je vođenju apartmana, hostela i malih hotela do 50 smještajnih jedinica. Zanimljivo je da su na razvoju jedne od funkcionalnosti svoje aplikacije, surađivali s još jednom uspješnom domaćom visokotehnološkom tvrtkom - MicroBLINKom, koja je postala globalno poznata po svojoj aplikaciji PhotoMath.

"Rentlio automatizira poslovanje malih, naprednih objekata u turizmu. Sinkronizacija kalendara s online rezervacijskim sustavima putem tzv. channel manager funkcionalnosti, automatizirano izdavanje računa, statistike i profili gostiju, integrirani skener dokumenata namijenjen foto-prijavi gostiju koji smo razvili u suradnji s domaćom tvrtkom MicroBLINK - tvorcima globalno popularne aplikacije PhotoMath - samo su neke od funkcionalnosti Rentlija. Rentlio centralizira i automatizira upravljanje rezervacijama, kanalima prodaje i gostima na intuitivan i korisniku lako razumljiv način. Naši tipični korisnici su napredni apartmanski objekti, hosteli i mali hoteli koji imaju do 50 smještajnih jedinica", kaže Mišulić.

Na tržište su izašli prije dvije godine te sada imaju šest zaposlenih i korisnike u više od deset zemalja. Nisu željeli uzeti novac od investitora, već se oslanjanju na vlastiti novac. Mišulić kaže da ih to izdvaja od mnogih drugih startupa, koji investiciju doživljavaju kao cilj, umjesto kao sredstva za razvoj.

Nisu željeli uzeti novac investitora

"Rentlio je na tržište izašao u ožujku 2015. godine. Bez gotovo ikakvih ulaganja u marketing i isključivo preporukama postojećih korisnika postali smo prepoznatljivo rješenje na domaćem tržištu. Osim na domaćem tržištu, imamo korisnike u više od deset zemalja po cijelom svijetu. Od Tajlanda, preko Rumunjske, Danske, Francuske, Nizozemske, Njemačke pa sve do SAD-a. Iz jednog malog Zadra uspjeli smo stvoriti vlastiti IT proizvod koji konkurira na globalnom tržištu - jako sam ponosan na tu činjenicu no ne zanosimo se njome već čvrsto stojimo na zemlji. Svjesni smo da je Rentlio i dalje visoko rizičan projekt u ranoj fazi razvoja i da je još dug put pred nama u ostvarenju naše vizije.

Rentlio je samofinanciran što znači da nismo uzimali novac investitora kako bismo financirali rast poduzeća. Iako su nas primijetili i strani venture capital fondovi s kojima održavamo kontakte, jasno smo iskomunicirali našu želju da pokušamo biti dio te manje skupine brzorastućih firmi koji su bez investicija ili poticaja uspjeli na tržištu. Ako imate vrhunski proizvod i zadovoljne korisnike uvijek će biti i onih koji će u takve projekte htjeti uložiti, a svakim danom koji završi povećanjem vašeg tržišnog udjela firma može vrijediti samo više. Mnogi startupi investiciju umjesto kao sredstva, poluge - doživljavaju kao cilj. Mi smo tu zauzeli nešto drugačiji stav i idemo pomalo netipičnim putem.

S ovom godinom započela je druga faza razvoja - otvaranje Rentlija prema drugim servisima i aplikacijama. Time nastavljamo svoj put ka inicijalnoj viziji Rentlija ne kao aplikacije već kao platforme na bazi koje će se razvijati novi servisi u funkciji digitalnog turizma. Svi znamo koliko je tehnologija promijenila navike putnika, oni objekti koji tehnološki ne prate te navike neće biti konkurentni", kaže Mišulić.

"Startup svijet" glorificira uspjeh preko noći i laku zaradu

Mišulić nije oduševljen "startup svijetom", jer kako kaže, glorificira se uspjeh preko noći i laka zarada. Kaže da se stvorila atmosfera u kojoj tvrtke, umjesto korisnika, pokušavaju zadiviti investitore.

"Ulaskom u startup svijet ostao sam prilično iznenađen zakonitostima koji u njemu neformalno vladaju. Startup hypeom koji je stigao i do nas glorificira se prekonoćni uspjeh, nerealna očekivanja, laka zarada. Uspjeh se priznaje isključivo ako je globalnih razmjera i mjerljiv u milijardama. Startupi se umjesto korisnika trude zadiviti investitore, umjesto o prihodima priča se o valuacijama. A ja i danas, nakon uskoro tri godine tog "startup" života, tvrdim da startupi ne postoje - postoje samo dobri ili loši biznisi. Ogroman pritisak stavlja se na mlade ljude koji se upuštaju u poduzetničke izazove. To je jedna velika zamka koju treba izbjeći i na koju treba ukazati. Definirati svoje mjerilo uspjeha i ka tome fokusirano ići je jedini ispravan put.

Ono što je pozitivno stiglo sa startup hypeom kod nas je popularizacija poduzetništva kao takvog, stvaralaštva i samoinicijative među mladima. Riječ poduzetnik, srećom, više nije vezana samo za lokalne kriminalce koji su tako nazivani u rubrikama crne kronike uz famozni pridjev "kontroverzni". Na drugoj strani, iako se još uvijek koprcamo u mutiranoj verziji socijalizma, gdje se sigurnim poslom samo smatra posao u državnim poduzećima, a sigurnom plaćom samo ona koja se isplaćuje iz državnog proračuna, i u ovom segmentu nas hvata kolektivna euforija i želja da na brzinu nešto napravimo samo da bismo pratili globalni trend i zadovoljili formu. Poduzetništvo kao takvo otkrili smo tek nedavno, a već se priča o startup burzama. Imamo više startup mentora nego samih startupa. Stalno se iščekuje "hrvatski Facebook", a da se pritom zaboravlja činjenica da se "fejsbuci, skajpovi, airbnbovi" ne događaju slučajno, već su posljedica kvalitetnog obrazovnog sustava i zdrave poduzetničke klime u kojima se odgajaju osnivači takvih mega-kompanija. Umjesto "hrvatskog Facebooka" trebaju nam mladi ljudi koji se ne boje neuspjeha i koji su svjesni da jedino promjenom sebe i vlastitim primjerom mogu mijenjati stvari na bolje.

Koliko god to možda ne izgleda na prvu, činjenica je da svijet nikad nije bio ljepše i bolje mjesto za život no što je sada, s najvećim brojem prilika i ljudskih sloboda. I zato nam, umjesto jednog "hrvatskog Facebooka" trebaju tisuće mladih ljudi koji se neće bojati neuspjeha, koji su spremni mijenjati sebe i svojim primjerom mijenjati svoju okolinu, koji su spremni bez straha uočavati i iskorištavati te prilike. Jer tek kad se promijenimo mi, promijenit će se i oni koje biramo!", zaključuje Mišulić.