Nedostaju nam projektni menadžeri

Najveći problem investitora u Hrvatskoj je kvalitetno vođenje projekta. Postoji čitava zasebna struka koja je u Hrvatskoj tek u povojima - developeri ili project management - ljudi zaduženi za uspješnu realizaciju projekta, od pripreme zemljišta, izrade projektnog zadatka, menadžmenta troškova do praćenja procesa projektiranja i građenja.

Na Prvom svjetskom festivalu arhitekture održanom ovog listopada u Barceloni Sportska dvorana u istarskim Balama odnijela je pobjedu kao najbolji sportski objekt na svijetu. Uspjeh je tim veći jer se u tom natjecanju nadmetala s novim londonskim stadionom Wembley arhitekta Normana Fostera, kao i olimpijskim plivalištem Watercube i Teniskim centrom u Pekingu. Kao pobjednik kategorije, našla se i u izboru za građevinu godine među 16 kandidata.

Studio 3LHD - autori te relativno jeftine dvorane (stajala je samo milijun eura) na natjecanje su otišli bez velikih očekivanja, no odluka žirija je pokazala da danas nije potrebno nagrađivati velebne i skupe građevine koje postaju ikone u metropolitanskom tkivu, nego da je bolje vrednovati arhitekturu koja nekoj maloj zajednici unaprjeđuje svakodnevni život.

Prema riječima ocjenjivača, ta dvorana u malom istarskom mjestu primjer je uklopljenosti suvremene arhitekture u tradicionalni kontekst. Kao najveći objekt u mjestu, uz crkvu, dvorana Bale uz svoju je primarnu funkciju školske sportske dvorane postala mjesto za javna gradska događanja i društvena okupljanja, koncerte i mjesne manifestacije.

No u Hrvatskoj o dvorani u Balama nije bilo baš mnogo riječi. Nije neobično da se o projektima poput nagrađenog ne čuje, kaže Silvije Novak, arhitekt i jedan od četvero osnivača studija 3LHD. “O projektima se govori samo onda kada je riječ o velikim ulaganjima i gdje je interes javnosti velik. Kako je taj projekt napravljen za malo mjesto, interes medija prije nagrade nije bio golem. No u stručnoj javnosti bilo je riječi o projektu i dvorana je bila prisutna na strukovnim izložbama i puno prije ove nagrade”, dodaje Novak.

“Nagrada nas je iznenadila jer je na festivalu u Barceloni sudjelovalo 2000 arhitekata”, dodaje Novak. Nagrada je pokazala i kako nije sve u novcu, iako on naravno utječe na projekt, no u 3LHD-u kažu kako u Hrvatskoj doprinos suvremene arhitekture cijeloj zajednici još nije u potpunosti prepoznat.

Najbolji investitor država

“Zanimljivo je da je najbolji investitor u kvalitetnu arhitekturu država. U knjizi Suvremena hrvatska arhitektura izabrani su radovi koje je struka ocijenila kao najbolje, a to su zapravo investicije općina, gradova i države. Muzeji, vrtići, škole, projekti poticane stanogradnje, dok na prste jedne ruke možemo nabrojati privatne investicije”, kaže Novak.

Dobra arhitektonska ostvarenja u privatnim investicijama većinom su obiteljske kuće, nešto malo poslovne zgrade, a u perjanici našeg gospodarstva, turizmu, gotovo da i nema vrijednih arhitektonskih ostvarenja u zadnjih 15 godina.

“Najveći problem investitora, bili oni država ili privatnici, je kvalitetno vođenje projekta. Još uvijek je sve zasnovano na odnosu investitor s jedne strane, a s druge strane arhitekt kao nositelj projekta i predstavnik cijele grupe projektanata koji na tom projektu rade. Postoji čitava zasebna struka koja je u Hrvatskoj tek u povojima - developeri ili project management, ljudi zaduženi za uspješnu realizaciju projekta, od pripreme zemljišta, izrade projektnog zadatka, menadžmenta troškova do praćenja procesa projektiranja i građenja. Investitor rijetko zna koliki je budžet projekta i što zapravo s projektom želi napraviti; češće zajedno s projektantom tijekom gradnje istražuje i vozi slalom kroz plansku dokumentaciju”, kaže Novak i dodaje kako se na takav način teško može realizirati ozbiljan projekt, a da u konačnici svi budu zadovoljni.

“Najveći nam je problem razbijati tim zbog čekanja na dozvole ili investitorovog premišljanja i redefiniranja zadatka, a kako na našim projektima uz naše zaposlenike radi po pedesetak ljudi iz 17 različitih struka, važno je zadržati kontinuitet i koncentraciju”, naglašava direktor 3LHD-a Natko Bilić.

Na pitanje ima li u Hrvatskoj kvalitetnih građevinara i izvođača njihovih inovativnih projekata, 3LHD-ovci kažu: postoji nekoliko velikih izvođača koji su kvalitetni u građevinskim radovima, ali njihov odnos prema kooperantima i obrtnicima koji rade završne radove je loš - traže najjeftinije, a njima samima manjka iskustva u vođenju obrtničkih radova. U Hrvatskoj postoji niz kvalitetnih obrtnika, a većina njih završila je obuku u inozemstvu, najčešće u Njemačkoj.

Kvaliteta je generator posla

Studio 3LHD u malim se projektima, za koje sami investitori često traže preporuku, oslanja na svoje dobre suradnike, no za velike projekte izvođači se nalaze preko natječaja koje raspisuje sam investitor, kaže Koraljka Mandarić koja u 3LHD-u organizira administraciju i PR.

3LHD se specijalizirao za velike projekte. Trenutačno se realizira njihov projekt splitske Spaladium arene, riječki Zamet centar i Zagrebački plesni centar, a projektiraju Autobusni kolodvor s garažom i trgovačkim centrom u Rijeci i Rovinju. Njihov projekt Dizajn hotel Lone u Rovinju čeka realizaciju koja bi trebala započeti u proljeće sljedeće godine. Uz to postoji još niz projekata na kojima rade, od stambenog naselja Zavrtnica do poslovnog nebodera 123 u Selskoj ulici u Zagrebu.

“Mi ne planiramo godišnji rast prometa”, ističe Bilić, “to se nama samo događa. Ako dobijemo ugovore na natječajima, mi tada imamo posao, a kvaliteta je generator posla jer u našoj branši nema marketinga ni oglašavanja”, zaključuje Bilić.

Tri ljevoruka i hard disk

3LHD je arhitektonski studio osnovan 1994. u Zagrebu. Njegovi osnivači su arhitekti Saša Begović, Marko Dabrović, Tanja Grozdanić i Silvije Novak. Svi su diplomirali na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Neobično ime koje nose smislili su preko noći. Kako su, još kao studenti, hitno trebali osnovati tvrtku preko koje bi im bila isplaćena nagrada za rad na projektu hotela, brzo su smislili ime. Kako je od njih četvero čak troje bilo ljevorukih, a onaj četvrti se u radu služio računalom, smislili su kraticu koja upravo to opisuje. Tri ljevoruka i hard disk postali su 3LHD. Deset godina kasnije dobili su stručni menadžment i sada se njih četvero s još 35 ljudi bave isključivo arhitekturom.