Neformalno obrazovanje na najnižoj razini

RIJEKA – U pogledu neformalnog i informalnog obrazovanja Hrvatska nikada nije bila na nižoj razini nego danas. Nekada je taj udio obrazovanja iznosio 30 posto, a danas svega 2,5 do 3 posto, što dokazuje da zadnjih dvadesetak godina ne funkcioniraju drugi oblici obrazovanja osim formalnog – istaknuo je na okruglom stolu Agencije za obrazovanje odraslih i projekta CARDS 2004 »Dodaj znanje iskustvu« zamjenik primorsko-goranskog župana Vidoje Vujić. Dodajući kako u Hrvatskoj istovremeno postoji i suficit i deficit kadrova, Vujić je istaknuo da velik broj ljudi nema mogućnost zaposlenja, a istovremeno nedostaje velik broj kadrova u području industrije, graditeljstva, te u novije vrijeme ugostiteljstva.

– Svaki poslodavac traži gotovog čovjeka, a da ništa pri tome ne ulaže. Normalno bi bilo da u neformalno i informalno obrazovanje društvo ulaže trećinu, jednako toliko da snosi i poslodavac, te da sam pojedinac ulaže trećinu sredstava. Ono što nam nedostaje su i visokokvalifiscirani stručnjaci, međutim ne slažem se da sustav obrazovanja treba prilagoditi potrebama gospodarstva, jer hrvatsko je gospodarstvo trenutno na vrlo niskoj razini tehnološke razvijenosti i većinom treba nekvalificiranu radnu snagu, istaknuo je Vujić.

Iznijeviši podatke Državnog zavoda za statistiku prema kojima je u studenom prošle godine u Hrvatskoj bilo 60.400 građana samo s osnovnoškolskim obrazovanjem, a njih 16.800 bez završene osnovne škole moderatorica okruglog stola, urednica i novinarka Novog lista Elvira Marinković Škomrlj, takve je podatke ocijenila poražavajućim te je istaknula kako tema obrazovanja odraslih u kontekstu najave ustavnih promjena koje će srednjoškolsko obrazovanje uvrstiti u obavezno, poprima nove konture. Dodajući da je održani okrugli stol drugi po redu, jer prije Rijeke ista se tema obrađivala i u Šibeniku, predstavnik projekta CARDS 2004 Benni Lauridsen najavio je još dvije iste rasprave, čiji će domaćini biti Osijek i Zagreb.

– U svibnju ove godine, nakon dvadeset mjeseci trajanja, okončat će se CARDS projekt čija je vrijednost 1,5 milijuna eura. Riječ je o projektu koji predstavlja ključni instrument za umrežavanje institucija koje se bave obrazovanjem odraslih. Glavna tema kampanje bila je koordinacija ustanova i prilagodba tržištu rada, pronalazak načina za dolazak do ciljanih skupina, te provedba projekta pismenosti. Upravo je odgovor na pitanje kako doći do ciljanih skupina ono što očekujemo od okruglih stolova, kazao je Lauridsen.

U pronalasku načina dolaska do ciljanih skupina prema mišljenju v.d. ravnatelja Agencije za obrazovanje odraslih Mile Živčića važnu ulogu imaju gradske i županijske vlasti te njihova senzibiliziranost za obrazovanje odraslih, a u tom kontekstu Živčić je istaknuo i ulogu medija te poslodavaca, dok je Anita Klapan s Filozofskog fakulteta u Rijeci navela potrebu za boljim, sustavnijim i kvalitetnijim edukatorima koji će raditi s odraslima.

Obrazlažući takvu potrebu činjenicom da odrasle osobe zahtjevaju specifičan način rada Klapan je zaključila kako je potrebno napraviti pravu sliku stanja o kadrovima koji rade s odraslima, a navela je i potrebu za osnivanjem specijalističkog studija za usavršavanje andragoških kadrova, kao i potrebu za pokretanjem andragoških časpoisa u kojima bi radove objavljivali praktičari.