Nekonkurentni radnici moraju se prekvalificirati

Hrvatska je vlada nedavno donijela Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja za ovu i iduću godinu čiji je glavni cilj zaposliti i zadržati što više ljudi u statusu zaposlenih, povećati ponudu radne snage kontinuiranim obrazovanjem te poboljšati prilagodljivost i mobilnost radnika i poduzeća. Uz to, namjera Vlade je i povećati ulaganja u ljudski potencijal kroz daljnje obrazovanje i stjecanje novih vještina potrebnih tržištu rada.

»Te mjere dobro zvuče i pohvalne su kao prvi korak, no važno je imati na umu da se smanjenje nezaposlenosti ne postiže preko noći«, kaže za Vjesnik voditelj Odjela za odnose s klijentima na portalu MojPosao Marko Oltean. Napominje kako se u posljednjih 10 godina situacija u poslovnom svijetu u Hrvatskoj, ali i u svijetu znatno promijenila. »Napredak tehnologije i znanja je uistinu brz, globalizacija nas je dovela pred gotov čin da i ne moramo biti najbrži i najbolji, nego ako samo želimo pratiti tempo i ne zaostajati, potrebno je uložiti više napora. Pojedinci i društva su pod većim pritiskom nego ikad, pa je nužno usvajati nove vještine i konstantno se prilagođavati tržištu koje se brzo kreće. Sposobnost prilagodbe nemaju svi, no učenjem novih stvari i razvijanjem vještina svakako je moguće pronaći posao. Treba biti uporan, a ponekad u međuvremenu i prihvatiti radno mjesto koje se ponudi, iako možda nije idealno«, poručuje Oltean.

Ističe ujedno kako je razina zaposlenosti slika potreba ekonomije za radnom snagom kao osnovnim resursom. Tako da se i problem nezaposlenosti dugoročno može riješiti samo pokretanjem hrvatske ekonomije koja će onda biti dovoljno snažna ne samo da privuče dio sada slobodnu radnu snagu s burze rada, nego i da otvori mjesta za kontrolirani uvoz radne snage. »Nije cilj pri tome da se oni koji su trajno nezaposleni i nekonkurentni pokušaju 'na silu' negdje zaposliti ako za to nema prostora. Tako stvari više jednostavno ne funkcioniraju. Nužno se fokusirati na to da se takvi kadrovi pokušaju prekvalificirati te postaviti okvire kako bi generacija koja trenutačno radi stekla potrebna znanja i navike koje će ih u budućnosti učiniti poželjnima na tržištu rada.

Te su mjere potrebne kako bi se spriječila apsurdna situacija, a koja je nerijetko u Hrvatskoj stvarnosti, da smo s 50 godina prestari za rad, a premladi za mirovinu«, navodi Oltean. Zato je, upozorava, potrebno imati jasnu nacionalnu strategiju i znati koje su industrije one u koje želimo dugoročno ulagati, koje se isplate i za koje imamo prednosti u odnosu na zemlje našeg okruženja, pa i šire. Ulaganja u promjenu svijesti posloprimaca i poslodavaca su također važan dio opće strategije smanjenja nezaposlenosti. MojPosao je, napominje, angažiran na području poticanja zapošljavanja kroz edukaciju i savjetovanje posloprimaca, ali i edukacijom poslodavaca, te poticanjem na transparentnost prilikom zapošljavanja, čime nastoji dati svoj doprinos fleksibilnost tržišta rada u zemlji.

U travnju broj zaposlenih podjednak kao u ožujku
U Hrvatskoj je u travnju bilo 1.512.937 zaposlenih, što je za 492 osobe ili 0,03 posto više nego u ožujku, pokazuju podaci Zavoda za statistiku. U pravnim osobama u travnju je bilo 1.223.934 zaposlenih, a to je neznatno manje u odnosu na ožujak, dok je broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama povećan za 0,4 posto, a broj osiguranih poljoprivrednika smanjen je za 0,6 posto. U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje potkraj travnja bilo je 263.785 nezaposlenih, što je 3459 osobe ili 1,3 posto manje nego potkraj ožujka.

Ulaganje od 520 milijuna kuna
Ključni prioriteti Vladina plana za poticanje zapošljavanja su prije svega povećanje stopa participacije žena, starijih osoba te mladih ljudi. Uz to, želi se riješiti problem dugotrajne nezaposlenosti te smanjiti nesrazmjer vještina na tržištu rada. I dalje će se posebno poticati zapošljavanje osoba s invaliditetom, žrtava obiteljskog nasilja, samohranih roditelja, liječenih ovisnika, hrvatskih branitelja te osoba romske nacionalne manjine. Predviđene mjere ostvarivat će se kroz različita državna tijela, kroz koja će se u zapošljavanje uložiti 520 milijuna kuna. Pri tom će se kroz Hrvatski zavod za zapošljavanje za edukaciju i samozapošljavanje izdvojiti 130 milijuna kuna, a dodatnih 20 milijuna eura osigurat će se kroz program IPA (Instrument pretpristupne pomoći) za razvoj ljudskih potencijala.