Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Lip 2009

Nekonkurentni radnici moraju se prekvalificirati

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivana Knežević  

Nekonkurentni radnici moraju se prekvalificirati

Hrvatska je vlada nedavno donijela Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja za ovu i iduću godinu čiji je glavni cilj zaposliti i zadržati što više ljudi u statusu zaposlenih, povećati ponudu radne snage kontinuiranim obrazovanjem te poboljšati prilagodljivost i mobilnost radnika i poduzeća. Uz to, namjera Vlade je i povećati ulaganja u ljudski potencijal kroz daljnje obrazovanje i stjecanje novih vještina potrebnih tržištu rada.

»Te mjere dobro zvuče i pohvalne su kao prvi korak, no važno je imati na umu da se smanjenje nezaposlenosti ne postiže preko noći«, kaže za Vjesnik voditelj Odjela za odnose s klijentima na portalu MojPosao Marko Oltean. Napominje kako se u posljednjih 10 godina situacija u poslovnom svijetu u Hrvatskoj, ali i u svijetu znatno promijenila. »Napredak tehnologije i znanja je uistinu brz, globalizacija nas je dovela pred gotov čin da i ne moramo biti najbrži i najbolji, nego ako samo želimo pratiti tempo i ne zaostajati, potrebno je uložiti više napora. Pojedinci i društva su pod većim pritiskom nego ikad, pa je nužno usvajati nove vještine i konstantno se prilagođavati tržištu koje se brzo kreće. Sposobnost prilagodbe nemaju svi, no učenjem novih stvari i razvijanjem vještina svakako je moguće pronaći posao. Treba biti uporan, a ponekad u međuvremenu i prihvatiti radno mjesto koje se ponudi, iako možda nije idealno«, poručuje Oltean.

Ističe ujedno kako je razina zaposlenosti slika potreba ekonomije za radnom snagom kao osnovnim resursom. Tako da se i problem nezaposlenosti dugoročno može riješiti samo pokretanjem hrvatske ekonomije koja će onda biti dovoljno snažna ne samo da privuče dio sada slobodnu radnu snagu s burze rada, nego i da otvori mjesta za kontrolirani uvoz radne snage. »Nije cilj pri tome da se oni koji su trajno nezaposleni i nekonkurentni pokušaju 'na silu' negdje zaposliti ako za to nema prostora. Tako stvari više jednostavno ne funkcioniraju. Nužno se fokusirati na to da se takvi kadrovi pokušaju prekvalificirati te postaviti okvire kako bi generacija koja trenutačno radi stekla potrebna znanja i navike koje će ih u budućnosti učiniti poželjnima na tržištu rada.

Te su mjere potrebne kako bi se spriječila apsurdna situacija, a koja je nerijetko u Hrvatskoj stvarnosti, da smo s 50 godina prestari za rad, a premladi za mirovinu«, navodi Oltean. Zato je, upozorava, potrebno imati jasnu nacionalnu strategiju i znati koje su industrije one u koje želimo dugoročno ulagati, koje se isplate i za koje imamo prednosti u odnosu na zemlje našeg okruženja, pa i šire. Ulaganja u promjenu svijesti posloprimaca i poslodavaca su također važan dio opće strategije smanjenja nezaposlenosti. MojPosao je, napominje, angažiran na području poticanja zapošljavanja kroz edukaciju i savjetovanje posloprimaca, ali i edukacijom poslodavaca, te poticanjem na transparentnost prilikom zapošljavanja, čime nastoji dati svoj doprinos fleksibilnost tržišta rada u zemlji.

U travnju broj zaposlenih podjednak kao u ožujku
U Hrvatskoj je u travnju bilo 1.512.937 zaposlenih, što je za 492 osobe ili 0,03 posto više nego u ožujku, pokazuju podaci Zavoda za statistiku. U pravnim osobama u travnju je bilo 1.223.934 zaposlenih, a to je neznatno manje u odnosu na ožujak, dok je broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama povećan za 0,4 posto, a broj osiguranih poljoprivrednika smanjen je za 0,6 posto. U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje potkraj travnja bilo je 263.785 nezaposlenih, što je 3459 osobe ili 1,3 posto manje nego potkraj ožujka.

Ulaganje od 520 milijuna kuna
Ključni prioriteti Vladina plana za poticanje zapošljavanja su prije svega povećanje stopa participacije žena, starijih osoba te mladih ljudi. Uz to, želi se riješiti problem dugotrajne nezaposlenosti te smanjiti nesrazmjer vještina na tržištu rada. I dalje će se posebno poticati zapošljavanje osoba s invaliditetom, žrtava obiteljskog nasilja, samohranih roditelja, liječenih ovisnika, hrvatskih branitelja te osoba romske nacionalne manjine. Predviđene mjere ostvarivat će se kroz različita državna tijela, kroz koja će se u zapošljavanje uložiti 520 milijuna kuna. Pri tom će se kroz Hrvatski zavod za zapošljavanje za edukaciju i samozapošljavanje izdvojiti 130 milijuna kuna, a dodatnih 20 milijuna eura osigurat će se kroz program IPA (Instrument pretpristupne pomoći) za razvoj ljudskih potencijala.


Komentari članka

Vezani članci

Drugi mjesec zaredom raste broj zaposlenih, na godišnjoj razini pad

08.07.2020.

Do kraja godine, a osobito od rujna nadalje kada isteknu Vladine mjere i dio sezonskih radnika se vrati na Zavod za zapošljavanje, prema njihovu mišljenju moguće je očekivati snažan rast nezaposlenosti i pad zaposlenosti.

Donesene interventne mjere pomoći sektoru vina

19.06.2020.

Pripremljene su interventne mjere u sklopu Nacionalnog programa pomoći sektoru vina i to kroz povećanje intenziteta potpore te uvođenjem novih mjera Destilacija vina i potpora za krizno skladištenje vina.

Europska komisija predlaže 1850 milijardi eura ‘težak‘ paket pomoći gospodarstvu

28.05.2020.

Paket mjera za oporavak sastoji se od dva dijela - višegodišnjeg proračuna za razdoblje od 2021. do 2027. i instrumenta za oporavak koji će se financirati zaduživanjem na tržištima kapitala uz jamstvo država članica. Ključni dio prijedloga je podizanje g

Paušalni obrtnici: Evo kako možete predati Zahtjev za odgodu plaćanja poreza zbog korona-krize

26.03.2020.

Poduzetnici, ako vam posebne okolnosti utječu na poslovanje s ciljem održavanja likvidnosti, gospodarske aktivnosti i zadržavanja zaposlenosti možete Poreznoj upravi podnijeti Zahtjev za odgodom plaćanja uslijed posebnih okolnosti (u daljnjem tekstu Zahtj

Premijeru, smijenite nesposobnog Horvata, trebamo Beroša za gospodarstvo!

25.03.2020.

Već tjedan dan komuniciramo kako smatramo da su mjere koje su donesene za pomoć gospodarstvu nedovoljne i da će rezultirati valom otkaza.

Tag cloud

  1. 2018 članka imaju tag hrvatska
  2. 2076 članka imaju tag turizam
  3. 1573 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1077 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 790 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 383 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 244 članka imaju tag koronavirus
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici