Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Lip 2009

Nekonkurentni radnici moraju se prekvalificirati

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivana Knežević  

Nekonkurentni radnici moraju se prekvalificirati

Hrvatska je vlada nedavno donijela Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja za ovu i iduću godinu čiji je glavni cilj zaposliti i zadržati što više ljudi u statusu zaposlenih, povećati ponudu radne snage kontinuiranim obrazovanjem te poboljšati prilagodljivost i mobilnost radnika i poduzeća. Uz to, namjera Vlade je i povećati ulaganja u ljudski potencijal kroz daljnje obrazovanje i stjecanje novih vještina potrebnih tržištu rada.

»Te mjere dobro zvuče i pohvalne su kao prvi korak, no važno je imati na umu da se smanjenje nezaposlenosti ne postiže preko noći«, kaže za Vjesnik voditelj Odjela za odnose s klijentima na portalu MojPosao Marko Oltean. Napominje kako se u posljednjih 10 godina situacija u poslovnom svijetu u Hrvatskoj, ali i u svijetu znatno promijenila. »Napredak tehnologije i znanja je uistinu brz, globalizacija nas je dovela pred gotov čin da i ne moramo biti najbrži i najbolji, nego ako samo želimo pratiti tempo i ne zaostajati, potrebno je uložiti više napora. Pojedinci i društva su pod većim pritiskom nego ikad, pa je nužno usvajati nove vještine i konstantno se prilagođavati tržištu koje se brzo kreće. Sposobnost prilagodbe nemaju svi, no učenjem novih stvari i razvijanjem vještina svakako je moguće pronaći posao. Treba biti uporan, a ponekad u međuvremenu i prihvatiti radno mjesto koje se ponudi, iako možda nije idealno«, poručuje Oltean.

Ističe ujedno kako je razina zaposlenosti slika potreba ekonomije za radnom snagom kao osnovnim resursom. Tako da se i problem nezaposlenosti dugoročno može riješiti samo pokretanjem hrvatske ekonomije koja će onda biti dovoljno snažna ne samo da privuče dio sada slobodnu radnu snagu s burze rada, nego i da otvori mjesta za kontrolirani uvoz radne snage. »Nije cilj pri tome da se oni koji su trajno nezaposleni i nekonkurentni pokušaju 'na silu' negdje zaposliti ako za to nema prostora. Tako stvari više jednostavno ne funkcioniraju. Nužno se fokusirati na to da se takvi kadrovi pokušaju prekvalificirati te postaviti okvire kako bi generacija koja trenutačno radi stekla potrebna znanja i navike koje će ih u budućnosti učiniti poželjnima na tržištu rada.

Te su mjere potrebne kako bi se spriječila apsurdna situacija, a koja je nerijetko u Hrvatskoj stvarnosti, da smo s 50 godina prestari za rad, a premladi za mirovinu«, navodi Oltean. Zato je, upozorava, potrebno imati jasnu nacionalnu strategiju i znati koje su industrije one u koje želimo dugoročno ulagati, koje se isplate i za koje imamo prednosti u odnosu na zemlje našeg okruženja, pa i šire. Ulaganja u promjenu svijesti posloprimaca i poslodavaca su također važan dio opće strategije smanjenja nezaposlenosti. MojPosao je, napominje, angažiran na području poticanja zapošljavanja kroz edukaciju i savjetovanje posloprimaca, ali i edukacijom poslodavaca, te poticanjem na transparentnost prilikom zapošljavanja, čime nastoji dati svoj doprinos fleksibilnost tržišta rada u zemlji.

U travnju broj zaposlenih podjednak kao u ožujku
U Hrvatskoj je u travnju bilo 1.512.937 zaposlenih, što je za 492 osobe ili 0,03 posto više nego u ožujku, pokazuju podaci Zavoda za statistiku. U pravnim osobama u travnju je bilo 1.223.934 zaposlenih, a to je neznatno manje u odnosu na ožujak, dok je broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama povećan za 0,4 posto, a broj osiguranih poljoprivrednika smanjen je za 0,6 posto. U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje potkraj travnja bilo je 263.785 nezaposlenih, što je 3459 osobe ili 1,3 posto manje nego potkraj ožujka.

Ulaganje od 520 milijuna kuna
Ključni prioriteti Vladina plana za poticanje zapošljavanja su prije svega povećanje stopa participacije žena, starijih osoba te mladih ljudi. Uz to, želi se riješiti problem dugotrajne nezaposlenosti te smanjiti nesrazmjer vještina na tržištu rada. I dalje će se posebno poticati zapošljavanje osoba s invaliditetom, žrtava obiteljskog nasilja, samohranih roditelja, liječenih ovisnika, hrvatskih branitelja te osoba romske nacionalne manjine. Predviđene mjere ostvarivat će se kroz različita državna tijela, kroz koja će se u zapošljavanje uložiti 520 milijuna kuna. Pri tom će se kroz Hrvatski zavod za zapošljavanje za edukaciju i samozapošljavanje izdvojiti 130 milijuna kuna, a dodatnih 20 milijuna eura osigurat će se kroz program IPA (Instrument pretpristupne pomoći) za razvoj ljudskih potencijala.


Komentari članka

Vezani članci

Nije turizam, ni građevina: Evo kojim poslom se bavi najviše Hrvata u 'zlatnim godinama'

20.11.2019.

Da vas u nekom kvizu pogodi pitanje o djelatnosti u kojoj najviše rade stariji Europljani, oni iznad pedeset pete, ne biste pogriješili ako biste odabrali poljoprivredu, budući da je u agraru gotovo trećina zaposlenih u dobi od 55 do 74 godine.

Iz Indonezije potegnuli u Hrvatsku da bi kuhali

15.11.2019.

Nedostatak radne snage u turizmu i ugostiteljstvu više nije vijest. Ali jest način na koji se poslodavci snalaze. Jedan zagrebački ugostitelj mjesecima nije uspio naći radnike i kvalitetne kuhare pa se odučio na uvoz kuhara iz Indonezije

Još je uvijek niska stopa aktivnosti i zaposlenosti

07.10.2019.

Od ukupno 1,786 milijuna radno aktivnih stanovnika, zaposleno bilo 1,678 milijuna

Kriza radne snage u građevini dosegla je vrhunac

11.09.2019.

Za područje graditeljstva u 2019. godini odobreno je 19.800 radnih mjesta za inozemne radnike, a prema podacima od 23. kolovoza, dostupnim u Ministarstvu unutarnjih poslova, od navedene brojke ostalo je 2245 slobodnih mjesta.

Loše izvješće MMF-a za Hrvatsku i regiju, predviđa se snažan pad radne snage

16.07.2019.

Smanjenje broja radne snage u sljedeća tri desetljeća moglo bi biti još snažnije te dosegnuti 25 posto, a Zhang napominje da to znači da će radna populacija morati podržavati više nego dvostruko veći broj starijih osoba nego što to trenutno čini.

Tag cloud

  1. 1955 članka imaju tag hrvatska
  2. 1984 članka imaju tag turizam
  3. 1554 članka imaju tag financije
  4. 1257 članka imaju tag izvoz
  5. 855 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag svijet
  7. 983 članka imaju tag trgovina
  8. 1013 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 845 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 923 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 592 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 772 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 555 članka imaju tag marketing
  19. 510 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 370 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 265 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 351 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 353 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 380 članka imaju tag hnb
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 307 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 381 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 270 članka imaju tag opg