Nelikvidnost mogu riješiti samo stečajevi i brzo pravosuđe

Hrvatsko gospodarstvo bori se s gotovo 40 milijardi kuna neplaćenih računa. Iako je riječ o starim dugovanjima, koja zbog zakonskih regulativa postoje tek u knjigama i statistikama, u njima je i 14 milijardi kuna neplaćenih poreza i doprinosa, čime bi država mogla podmiriti godišnji deficit proračuna.

Čak bi 33 milijarde kuna trebalo otpisati, tvrdi Matko Bolanča, u ime Hrvatske udruge poslodavaca, gdje su svjesni da većinu nelikvidnosti nose 'fiktivni' dugovi koji se nikad neće naplatiti, jer su dužnici mrtve tvrtke bez zaposlenika. Zato 13.555 tvrtki treba izbrisati iz evidencije, kao i njihovih 8,6 milijardi kuna obveza, a nad 12.400 tvrtki treba provesti skraćeni stečajni postupak da bi se otpisalo još 10 milijardi kuna potraživanja. Ti otpisi bili bi katarza za gospodarstvo i država je u proces krenula. Porezna uprava pokrenula je 2600 brzih stečajeva, Trgovački sud 2255, a Državno odvjetništvo podnijelo je 142 kaznene prijave. Zakon o rokovima plaćanja mehanizam je koji bi trebao spriječiti daljnje gomilanje neplaćenih obveza. Tim bismo se zakonom približili direktivi Europske unije, koja nalaže plaćanje obveza u roku 30 dana, s iznimkom 60 dana roka plaćanja za zdravstveni sektor te u slučajevima kada bi kratak rok ugrozio poslovanje tvrtki. U Hrvatskoj gospodarskoj komori napominju da je zakon mnogo rigidniji od postojećih pravila. »Uredno podmirivanje novoostvarenih obveza nakon početka primjene ovog zakona moglo bi dovesti u pitanje naplatu već postojećih dugovanja, ali i uzdržanost poslovnih subjekata u zaključivanju novih poslova i time stvaranje novih financijskih obveza, te posljedično do usporavanja gospodarske aktivnosti«, mišljenje je Komore, koja se svrstala u skupinu sumnjičavih prema zakonu. Zapravo, većina analitičara sigurna je jedino u to da će zakon dovesti u red javni sektor. Za javne tvrtke neće značiti veliki pritisak, jer su plaćanje svele na rok od 42 dana, od lanjskih 72, a imaju i manje obveze zbog pada narudžbi. Državi može prouzročiti probleme, jer će rasti pritisak na zaduživanje, na rast kamata te na daljnje rušenje kreditnog rejtinga. Na takav crni scenarij upozorava makroekonomist Željko Lovrinčević, jedan od savjetnika premijerke Jadranke Kosor. Da bi ga se izbjeglo, nužna je usklađenost s monetarnom politikom. HNB treba otpustiti više novca u sustav kako ne bi došlo do rasta kamata i pada rejtinga. Inače, Lovrinčević dijeli mišljenje većine analitičara da bi zakon mogao urediti ponašanje javnog sektora, ali da privatni dio gospodarstva treba raditi slobodno i po uvjetima koje dva poslodavca međusobno dogovore. »Za funkcioniranje privatnog sektora nužna su dva pobočna sustava: efikasno pravosuđe i zaštita tržišne utakmice, jer pojedini veliki poduzetnici ucjenjuju veličinom i količinom tržišta koje kontroliraju namećući rješenja koja drugom partneru nisu u interesu«, istaknuo je za Vjesnik Lovrinčević. Njegovo mišljenje dijeli i kolegica iz premijerkina savjetničkog tima Sandra Švaljek, koja ističe da je međuovisnost poduzetnika prokletstvo malih ekonomija. Drugim riječima, poduzetnici imaju mali broj partnera, pa su prisiljeni i čekati na naplatu i pomagati preživljavanje dužnika i teško se odlučuju na pokretanje stečaja. »Nadali smo se da će se suzbiti nelikvidnost ako država poplaća svoje obveze, međutim pokazalo se da to nije dovoljno«, kaže Švaljek, dodavši da se prava nelikvidnost može riješiti samo efikasnom primjenom Zakona o stečajnom postupku i Ovršnog zakona. Reforme u pravosuđu ističu i analitičari Raiffeisena kao preduvjet za rješavanje nelikvidnosti. »Ako tvrtka dulje vremena ima probleme s plaćanjem svojih računa, ne bi trebalo otezati sa stečajnim postupkom kako ne bi došlo do širenja financijskih problema i na dobavljače«, kaže Zrinka Živković Matijević, glavna analitičarka RBA. Nelikvidnost, upozorava, dovodi do manjih stopa rasta BDP-a, ali i povećanja udjela sive ekonomije te smanjenja investicija u gospodarstvu.

Inače, najsvježija statistika Financijske agencije pokazuje da je u odnosu na kraj srpnja smanjen broj poslovnih subjekata u blokadi dugoj do 60 dana, i to za 38,9 posto, a iznos njihovih neplaćenih obveza za 18 posto. Treći mjesec zaredom bilježi se i pad broja insolventnih poslovnih subjekata u blokadi duljoj od 360 dana za više od 1000. Takvih je 75 posto od ukupno 68.400 blokiranih građana i tvrtki, a njihovi dugovi teški su 83,5 posto, odnosno 33,5 milijarde kuna. To smanjenje temelji se na naplati potraživanja od građana primjenom Ovršnog zakona. Naime, ukupan iznos neplaćenih računa u dva se mjeseca smanjio za 54 milijuna kuna, a s obzirom na broj subjekata, analitičari HGK izračunali su da je prosječni dug iznosio 2000 kuna. S druge strane, drastičnih promjena kod pravnih osoba nema. Broj blokiranih tvrtki narastao je na 35.975, a njihove su obveze ostale na gotovo jednakoj razini.