Nema razloga za povećanje cijena struje, plina i nafte

Iako će hrvatski građani ovog ponedjeljka biti "pošteđeni" novog poskupljenja naftnih derivata, najavljeno skorašnje poskupljenje struje, a zatim i plina, moglo bi biti još jedan težak udarac za ionako opterećno hrvatsko gospodarstvo, a posebice za životni standard građana.

Međutim, pravo je pitanje koliko su cijene energenata u Hrvatskoj realne i u skladu s hrvatskim mogućnostima. U četiri godine benzin skuplji za više od 20% Prije točno četiri godine, u ožujku 2008., nekoliko mjeseci prije početka krize od koje se Hrvatska još ni danas nije oporavila, litra eurodizela na benzinskim crpkama stajala je 8,64 kune (danas 10,33 kune), eurosuper plus 98 koštao je 8,56 kuna (danas 11,41), a najprodavaniji eurosuper 95 8,48 kuna po litri (danas 11.04). Za prosječan rezervar goriva u automobilu srednje klase danas treba oko 150 kuna više nego tada. Energetski stručnjak dr. Branimir Molak smatra kako apsolutno nema nikakvog razloga za poskupljenja naftnih derivata, plina i električne energije u Hrvatskoj. - Političari cijelo vrijeme tvrde da energenti u Hrvatskoj moraju poskupjeti jer su poskupjeli u svijetu. To je krivotvorina i jednostavno nije istina, jer nafta i plin u svijetu nisu poskupjeli - tvrdi Molak, koji posebno ne vidi opravdan razlog za poskupljenje električne energije, jer tvrdi da osnovni energenti iz kojih HEP proizvodi električnu energiju, hidroenergija i fosilna goriva, nisu poskupjeli. Iako u HEP-u nitko ne želi za sada prognozirati koliko bi struja kod nas mogla poskupjeti, to će opet u konačnici ovisiti o mišljenju regulatora, točnije HERA-e te Ministarstva gospodarstva i Vlade. Naime, jedino cijene struje i plina za kućanstva u Hrvatskoj nisu prepuštene tržištu, nego ih u konačnici donosi politika. - Električna energija će poskupjeti onoliko koliko će onima koji određuju njezinu cijenu trebati novca. Isto je i s cijenama naftnih derivata i plina, a to nema nikakve veze s cijenama energenata u svijetu - naglašava Molak. Podsjetimo, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja gdje konačnu odluku o korekciji cijena struje i plina za kućanstva ne donosi stručno tijelo kao što je regulatorna agencija, nego Ministarstvo gospodarstva, odnosno Vlada. No to će se, posve sigurno, morati promijeniti ulaskom u EU. Onog trenutka kada HEP bude dostavio Hrvatskoj regulatornoj agenciji svu dokumentaciju vezanu uz zahtjev za poskupljenje, HERA-i treba dva-tri tjedna da bi sve analizirala i dala svoje mišljenje, koje onda Vlada može, a ne mora uvažiti. Ako bi HERA i dala suglasnost za podizanje cijene, onda Vlada eventualno poskupljenje, koje će sigurno biti između 10 i 20 posto, može odobriti u cijelom iznosu - što bi predstavljalo nov udar na građane. Ako se usporedi cijena struje u Hrvatskoj prema onima u EU, vidljivo je kako hrvatski građani trenutno plaćaju jednu od najnižih cijena. Dok kilovatsat plaćamo 0,11 eura, prosječna cijena u zemljama EU je 0,18 eura. U Sloveniji cijena kilovatsata je 0,15 eura, u Austriji 0,19, Mađarskoj 0,17, dok je primjerice u Italiji čak 0,27 eura. Najjeftiniju struju plaćaju Bugari 0,09 eura, zatim Rumunji, Estonci i Latvijci 0,11 eura (kao i Hrvatska). Inače, u EU je od 2010. do sredine prošle godine poskupio plin. Kućanstva članica EU plaćala su oko 7% skuplji plin, a industrija do 13%. Istovremeno, struja je industriji poskupjela za prosječnih 5, a kućanstvima za 7%.

Kućanstva u RH imaju i niže cijene prirodnog plina od onih u zemljama EU. Samo nekoliko zemalja ima jeftiniji prirodni plin od nas, što je dijelom i opravdano jer, gledajući proizvodnju prirodnog plina po stanovniku, Hrvatska zauzima visoko 6. mjesto među zemljama EU.