Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Velj 2011

Nemoguća misija: uzgoj konoplje u Hrvatskoj

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Kruno Kartus  

Nemoguća misija: uzgoj konoplje u Hrvatskoj

Industrijska konoplja sirovina je za oko 25 tisuća različitih proizvoda, ali danas je nemoguće uzgojiti je u Hrvatskoj. Tekstil, odjeća, obuća, platna, užad, papir, građevinski materijali i brojni drugi proizvodi mogu se izraditi od njezinih vlakana, a iz sjemena dobiti odlično ulje. Prešanjem sjemena industrijske konoplje Ivo Bačlija dobiva vrlo ljekovito ulje i prodaje ga zapakirano u bočice. Osječki poljoprivrednik i poduzetnik ima vlastitu prešu, skladišni prostor, tržište, s partnerima iz zadruge 60 hektara poljoprivrednog zemljišta, ali sjeme ipak svake godine mora uvoziti iz Slovenije. U potrazi za jedinom sortom konoplje dopuštenom u Hrvatskoj, Bačlija je obišao susjedne zemlje i hrvatske institucije, ali tom određenom sjemenu ni traga. Sorte 'flajšman' nema ni na Institutu za ratarstvo i povrtlarstvo u Novom Sadu gdje je prvi put selekcionirana. Konoplja se može iskorištavati za vlakno od kojeg se izrađuje kvalitetno platno i drugi proizvodi ili za sjemenke od kojih se prešanjem dobiva ljekovito ulje bogato esencijalnim masnim kiselinama. Kada bi u Slavoniji uspio pokrenuti vlastitu proizvodnju sjemena, Bačlija bi smanjio troškove i pojeftinio cijenu svog proizvoda. Međutim, u Hrvatskoj je nemoguće ishoditi dozvolu za uzgoj ove korisne biljke.

U nemilosti zbog indijske konoplje
Industrijska konoplja (Canabis sativa) pripada istom rodu kao i njezina poznatija srodnica indijska konoplja (Canabis indica) od čijeg lista se dobiva hašiš. Između ostaloga, razlikuju se po koncentraciji psihoaktivne tvari tetrahidrokanabinola (THC), kojeg u suhoj tvari industrijske konoplje ne smije biti više od 0,2 posto. Konoplja se još 60-ih godina u Hrvatskoj sijala na oko devet tisuća hektara, ali u međuvremenu je započela međunarodna borba protiv narkotika pa je sada za njezin uzgoj potrebna posebna dozvola. Da sorte flajšman više nema, tportalu je potvrdio zamjenik ravnatelja državnog Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo (ZSR) Stanko Volenik. Ne postoji čak ni kao obavezni primjerak u ZSR-u. Svejedno, na državnoj sortnoj listi za ratarsko i povrtno bilje za 2010. u rubrici 'uljano i predivo bilje' navedena je isključivo konoplja 'flajšman'. 'Upozorili smo Ministarstvo poljoprivrede da je jedina sorta dopuštena u Hrvatskoj izumrla, ali bezuspješno. Preporučili su nam da samostalno pokrenemo testiranje sjemena neke druge sorte. Mi to ne možemo platiti, ali ni čekati dvogodišnju proceduru. Radije ćemo uzgajati u susjednoj Bosni', u očaju govori Bačlija. Prisiljen je, najavljuje, na proljeće zasijati na oranici svog poznanika u okolici Dervente u BiH.

Sirovina za 25 tisuća različitih proizvoda
Kod nas neizravno zabranjena, industrijska konoplja inače je višestruko iskoristiva biljka. Profesorica Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima Zvjezdana Augustinović proučavala je prinos i kvalitetu stabljike konoplje u ovisnosti o gustoći sjetve i gnojidbe i na tome doktorirala. 'Za očekivati je da će se konoplja u skoroj budućnosti ponovno naći na našim poljima kao važna sirovina ne samo za potrebe tekstilne industrije, već i za niz drugih namjena kao što su proizvodnja papira, biorazgradive plastike, dijelova u automobilskoj industriji, građevnih ploča, izolacijskih materijala i slično. Od konoplje se može dobiti preko 25 tisuća različitih proizvoda', upozorava Augustinović. Pored čvrstog, elastičnog i dugotrajnog platna otpornog na vodu te ulja iz sjemenki, iz stabljike konoplje iskoristiv je drvenasti materijal, takozvani pozder. U obliku sječke pozder može služiti kao ogrjev, za proizvodnju papira ili izolacijskog materijala u građevinarstvu. Nakon prešanja ulja ostaju uljane pogača koje su izvrsna koncentrirana hrana za domaće životinje.

Ovakvi proizvodi sve više se proizvode u Europi i svijetu. U Kanadi je pokrenuta proizvodnja biogoriva u okviru projekta Hempcar (engl. hemp, konoplja), u Portugalu je Sveučilište u Minhou osmislilo industrijsku proizvodnju građevnih blokova od drvenastog dijela stabljike, u Americi i Europi proizvodi se obuća i odjeća isključivo od konopljinih vlakana, a i u kombinaciji s drugim biljnim vlaknima, poput lanenog. Ovi materijali ekološki su prihvatljvi jer su biorazgradivi i ne djeluju negativno na ljudski organizam kao sintetički odjevni predmeti. Specijalizirana poduzeća nude kozmetičke, prehrambene i farmaceutske proizvode proizvedene od konopljinih sastojaka.

Do 2004. godine dopuštene bile 24 sorte
Konoplja je poljoprivrednicima zanimljiva jer u Hrvatskoj za sada nema bolesti i štetnika, a i inače su rijetki, pa su pesticidi uglavnom nepotrebni. Prinos suhe stabljike po hektaru jest oko deset tona, a sjemena od jedan i pol do dvije tone. Budući da je bujnog rasta, konoplja sljedećoj kulturi ostavlja tlo čisto od korova, pa je i po tome zanimljiva za uvrštavanje u plodored u Slavoniji ionako često sveden na kukuruz i pšenicu. Papirna industrija također u konoplji treba vidjeti velik potencijal. Gertjan van Roekel s nizozemskog Sveučilišta u Wageningenu navodi da se papir prije više od dvije tisuće godina proizvodio upravo od konopljinih vlakana. Danas samo pet posto papira u svijetu dobiva se od konoplje, a to je papir posebne kvalitete. Papir za cigarete, filter papir, filtri za kavu, papir nepropustan za ulje, razni umjetnički papiri u takve proizvode obavezno se dodaje određeni postotak konopljinih vlakana. Malobrojni prerađivači konoplje za papir, za svoj proizvod dobivaju i do četiri puta veću cijenu od papira proizvedenog od vlakana drveta.

Dokaz da rješenje postoji jest i podatak iz pravilnika u kojem su izlistane 24 sorte koje su bile dopuštene do 2004, ali od tada za Hrvatsku postoji samo tajanstveni flajšman. Do te godine mogli smo sijati ove sorte – Beniko, Bialobrzeskie, Cs, Carmagnola, Delta-Ilosa, Delta 405, Dioica 88, Epsilon 68, Fedora 17, Fedrina 74, Felina 32, Felina 34-Felina 34, Ferimon-Ferimon, Fibranova, Fibrimon 24, Fibrimon 56, Futura, Futura 75, Juso 14, Santhica 23, Uso 31, Fasamo, Fedora 19, Santhica 27.


Komentari članka

Vezani članci

Kako ostvariti status Stalnog sezonca?

18.04.2014.

Hrvatski zavod za zapošljavanje od ove godine provodi mjeru Stalni sezonac - sufinanciranje doprinosa za produženo mirovinsko ...

Agencija za plaćanja u poljoprivredi u tri mjeseca povukla 710 milijuna kuna

18.04.2014.

Hrvatska je u prva tri mjeseca ove godine putem Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju povukla 710 ...

Kod Slatine započela sadnja biljke miscanthus za proizvodnju celuloze

14.04.2014.

Gotovo četiri godine nakon najave realizacije velikog projekta gradnje tvornice celuloze i papira u Slatini

Hrvatski peradari: Prvih sedam za Uskrs na tržište šalje 15 milijuna jaja

13.04.2014.

Svako četvrto jaje, oko 140 milijuna godišnje, peradari daju državi

Šljivovica dobila medalju u Las Vegasu

13.04.2014.

U jakoj konkurenciji jakih alkoholnih pića iz cijelog svijeta Badel Staru Šljivovicu najboljom je proglasio žiri stručnjaka, ...

Tag cloud

  1. 624 članka imaju tag EU
  2. 759 članka imaju tag turizam
  3. 713 članka imaju tag kriza
  4. 460 članka imaju tag poljoprivreda
  5. 240 članka imaju tag poduzetništvo
  6. 442 članka imaju tag izvoz
  7. 287 članka imaju tag zapošljavanje
  8. 455 članka imaju tag financije
  9. 405 članka imaju tag trgovina
  10. 429 članka imaju tag banke
  11. 348 članka imaju tag krediti
  12. 379 članka imaju tag industrija
  13. 265 članka imaju tag poduzetnici
  14. 331 članka imaju tag maloprodaja
  15. 320 članka imaju tag menadžment
  16. 312 članka imaju tag recesija
  17. 245 članka imaju tag investicije
  18. 262 članka imaju tag investicija
  19. 289 članka imaju tag hnb
  20. 316 članka imaju tag dzs
  21. 262 članka imaju tag marketing
  22. 150 članka imaju tag poticaji
  23. 227 članka imaju tag projekt
  24. 272 članka imaju tag tehnologija
  25. 308 članka imaju tag istraživanje
  26. 136 članka imaju tag potpore
  27. 303 članka imaju tag statistika
  28. 218 članka imaju tag proizvodnja
  29. 214 članka imaju tag projekti
  30. 96 članka imaju tag seminar
  31. 253 članka imaju tag rast
  32. 201 članka imaju tag hgk
  33. 242 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 181 članka imaju tag osijek
  35. 148 članka imaju tag edukacija
  36. 117 članka imaju tag ministarstvo poljoprivrede
  37. 242 članka imaju tag obrazovanje
  38. 133 članka imaju tag hbor
  39. 70 članka imaju tag centar za poduzetništvo
  40. 154 članka imaju tag uvoz