Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Velj 2011

Nemoguća misija: uzgoj konoplje u Hrvatskoj

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Kruno Kartus  

Nemoguća misija: uzgoj konoplje u Hrvatskoj

Industrijska konoplja sirovina je za oko 25 tisuća različitih proizvoda, ali danas je nemoguće uzgojiti je u Hrvatskoj. Tekstil, odjeća, obuća, platna, užad, papir, građevinski materijali i brojni drugi proizvodi mogu se izraditi od njezinih vlakana, a iz sjemena dobiti odlično ulje. Prešanjem sjemena industrijske konoplje Ivo Bačlija dobiva vrlo ljekovito ulje i prodaje ga zapakirano u bočice. Osječki poljoprivrednik i poduzetnik ima vlastitu prešu, skladišni prostor, tržište, s partnerima iz zadruge 60 hektara poljoprivrednog zemljišta, ali sjeme ipak svake godine mora uvoziti iz Slovenije. U potrazi za jedinom sortom konoplje dopuštenom u Hrvatskoj, Bačlija je obišao susjedne zemlje i hrvatske institucije, ali tom određenom sjemenu ni traga. Sorte 'flajšman' nema ni na Institutu za ratarstvo i povrtlarstvo u Novom Sadu gdje je prvi put selekcionirana. Konoplja se može iskorištavati za vlakno od kojeg se izrađuje kvalitetno platno i drugi proizvodi ili za sjemenke od kojih se prešanjem dobiva ljekovito ulje bogato esencijalnim masnim kiselinama. Kada bi u Slavoniji uspio pokrenuti vlastitu proizvodnju sjemena, Bačlija bi smanjio troškove i pojeftinio cijenu svog proizvoda. Međutim, u Hrvatskoj je nemoguće ishoditi dozvolu za uzgoj ove korisne biljke.

U nemilosti zbog indijske konoplje
Industrijska konoplja (Canabis sativa) pripada istom rodu kao i njezina poznatija srodnica indijska konoplja (Canabis indica) od čijeg lista se dobiva hašiš. Između ostaloga, razlikuju se po koncentraciji psihoaktivne tvari tetrahidrokanabinola (THC), kojeg u suhoj tvari industrijske konoplje ne smije biti više od 0,2 posto. Konoplja se još 60-ih godina u Hrvatskoj sijala na oko devet tisuća hektara, ali u međuvremenu je započela međunarodna borba protiv narkotika pa je sada za njezin uzgoj potrebna posebna dozvola. Da sorte flajšman više nema, tportalu je potvrdio zamjenik ravnatelja državnog Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo (ZSR) Stanko Volenik. Ne postoji čak ni kao obavezni primjerak u ZSR-u. Svejedno, na državnoj sortnoj listi za ratarsko i povrtno bilje za 2010. u rubrici 'uljano i predivo bilje' navedena je isključivo konoplja 'flajšman'. 'Upozorili smo Ministarstvo poljoprivrede da je jedina sorta dopuštena u Hrvatskoj izumrla, ali bezuspješno. Preporučili su nam da samostalno pokrenemo testiranje sjemena neke druge sorte. Mi to ne možemo platiti, ali ni čekati dvogodišnju proceduru. Radije ćemo uzgajati u susjednoj Bosni', u očaju govori Bačlija. Prisiljen je, najavljuje, na proljeće zasijati na oranici svog poznanika u okolici Dervente u BiH.

Sirovina za 25 tisuća različitih proizvoda
Kod nas neizravno zabranjena, industrijska konoplja inače je višestruko iskoristiva biljka. Profesorica Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima Zvjezdana Augustinović proučavala je prinos i kvalitetu stabljike konoplje u ovisnosti o gustoći sjetve i gnojidbe i na tome doktorirala. 'Za očekivati je da će se konoplja u skoroj budućnosti ponovno naći na našim poljima kao važna sirovina ne samo za potrebe tekstilne industrije, već i za niz drugih namjena kao što su proizvodnja papira, biorazgradive plastike, dijelova u automobilskoj industriji, građevnih ploča, izolacijskih materijala i slično. Od konoplje se može dobiti preko 25 tisuća različitih proizvoda', upozorava Augustinović. Pored čvrstog, elastičnog i dugotrajnog platna otpornog na vodu te ulja iz sjemenki, iz stabljike konoplje iskoristiv je drvenasti materijal, takozvani pozder. U obliku sječke pozder može služiti kao ogrjev, za proizvodnju papira ili izolacijskog materijala u građevinarstvu. Nakon prešanja ulja ostaju uljane pogača koje su izvrsna koncentrirana hrana za domaće životinje.

Ovakvi proizvodi sve više se proizvode u Europi i svijetu. U Kanadi je pokrenuta proizvodnja biogoriva u okviru projekta Hempcar (engl. hemp, konoplja), u Portugalu je Sveučilište u Minhou osmislilo industrijsku proizvodnju građevnih blokova od drvenastog dijela stabljike, u Americi i Europi proizvodi se obuća i odjeća isključivo od konopljinih vlakana, a i u kombinaciji s drugim biljnim vlaknima, poput lanenog. Ovi materijali ekološki su prihvatljvi jer su biorazgradivi i ne djeluju negativno na ljudski organizam kao sintetički odjevni predmeti. Specijalizirana poduzeća nude kozmetičke, prehrambene i farmaceutske proizvode proizvedene od konopljinih sastojaka.

Do 2004. godine dopuštene bile 24 sorte
Konoplja je poljoprivrednicima zanimljiva jer u Hrvatskoj za sada nema bolesti i štetnika, a i inače su rijetki, pa su pesticidi uglavnom nepotrebni. Prinos suhe stabljike po hektaru jest oko deset tona, a sjemena od jedan i pol do dvije tone. Budući da je bujnog rasta, konoplja sljedećoj kulturi ostavlja tlo čisto od korova, pa je i po tome zanimljiva za uvrštavanje u plodored u Slavoniji ionako često sveden na kukuruz i pšenicu. Papirna industrija također u konoplji treba vidjeti velik potencijal. Gertjan van Roekel s nizozemskog Sveučilišta u Wageningenu navodi da se papir prije više od dvije tisuće godina proizvodio upravo od konopljinih vlakana. Danas samo pet posto papira u svijetu dobiva se od konoplje, a to je papir posebne kvalitete. Papir za cigarete, filter papir, filtri za kavu, papir nepropustan za ulje, razni umjetnički papiri u takve proizvode obavezno se dodaje određeni postotak konopljinih vlakana. Malobrojni prerađivači konoplje za papir, za svoj proizvod dobivaju i do četiri puta veću cijenu od papira proizvedenog od vlakana drveta.

Dokaz da rješenje postoji jest i podatak iz pravilnika u kojem su izlistane 24 sorte koje su bile dopuštene do 2004, ali od tada za Hrvatsku postoji samo tajanstveni flajšman. Do te godine mogli smo sijati ove sorte – Beniko, Bialobrzeskie, Cs, Carmagnola, Delta-Ilosa, Delta 405, Dioica 88, Epsilon 68, Fedora 17, Fedrina 74, Felina 32, Felina 34-Felina 34, Ferimon-Ferimon, Fibranova, Fibrimon 24, Fibrimon 56, Futura, Futura 75, Juso 14, Santhica 23, Uso 31, Fasamo, Fedora 19, Santhica 27.


Komentari članka

Vezani članci

Deficit robne razmjene za 11 mjeseci 49,1 mlrd kuna

09.02.2016.

Po najnovijim podacima DZS-a, u razdoblju od siječnja do kraja studenog 2015. Hrvatska je izvezla roba u vrijednosti 80,4 ...

Od danas novi portal Agrobiz.hr: Pokazati da poljoprivreda nije kuknjava i potaknuti bavljenje njome naša je misija

09.02.2016.

Objavljivat ćemo priče o OPG-ovima, vijesti o poljoprivredi i agrobiznisu, a posebnu rubriku posvetit ćemo hrvatskim selima.Od ...

Evo kako je u Hrvatskoj izgrađena najveća tvornica baklava u Europi

09.02.2016.

Da je u zemlji veća zaposlenost i bolji standard, manje bismo se osvrtali na prošlost, a više gledali u budućnost. No da bi se ...

Kada država zapošljava, prednost nema struka, već stranačke i rodbinske veze

04.02.2016.

U Agenciji za plaćanja u poljoprivredi posao su dobili pojedinci s prometnom, ugostiteljskom i sličnim diplomama, ali i bez ...

aWEB - jednim klikom do kupaca

03.02.2016.

Informacijski sustav Agroklub® predstavio je novu uslugu za sve proizvode iz domene poljoprivrede pod nazivom aWEB, na internet-adresi www.aweb.hr.

Tag cloud

  1. 1270 članka imaju tag turizam
  2. 1008 članka imaju tag hrvatska
  3. 1202 članka imaju tag financije
  4. 763 članka imaju tag izvoz
  5. 804 članka imaju tag EU
  6. 714 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 675 članka imaju tag trgovina
  8. 479 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 865 članka imaju tag kriza
  10. 409 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 639 članka imaju tag menadžment
  12. 642 članka imaju tag industrija
  13. 434 članka imaju tag investicije
  14. 561 članka imaju tag ict
  15. 473 članka imaju tag svijet
  16. 453 članka imaju tag maloprodaja
  17. 419 članka imaju tag krediti
  18. 413 članka imaju tag marketing
  19. 438 članka imaju tag banke
  20. 395 članka imaju tag dzs
  21. 214 članka imaju tag poticaji
  22. 339 članka imaju tag hnb
  23. 333 članka imaju tag tehnologija
  24. 265 članka imaju tag poduzetnici
  25. 302 članka imaju tag gospodarstvo
  26. 337 članka imaju tag recesija
  27. 328 članka imaju tag obrazovanje
  28. 176 članka imaju tag potpore
  29. 256 članka imaju tag hgk
  30. 263 članka imaju tag investicija
  31. 231 članka imaju tag osijek
  32. 229 članka imaju tag projekt
  33. 310 članka imaju tag istraživanje
  34. 226 članka imaju tag proizvodnja
  35. 262 članka imaju tag rast
  36. 258 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 166 članka imaju tag edukacija
  38. 306 članka imaju tag statistika
  39. 215 članka imaju tag projekti
  40. 302 članka imaju tag vlada