Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Velj 2011

Nemoguća misija: uzgoj konoplje u Hrvatskoj

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Kruno Kartus  

Nemoguća misija: uzgoj konoplje u Hrvatskoj

Industrijska konoplja sirovina je za oko 25 tisuća različitih proizvoda, ali danas je nemoguće uzgojiti je u Hrvatskoj. Tekstil, odjeća, obuća, platna, užad, papir, građevinski materijali i brojni drugi proizvodi mogu se izraditi od njezinih vlakana, a iz sjemena dobiti odlično ulje. Prešanjem sjemena industrijske konoplje Ivo Bačlija dobiva vrlo ljekovito ulje i prodaje ga zapakirano u bočice. Osječki poljoprivrednik i poduzetnik ima vlastitu prešu, skladišni prostor, tržište, s partnerima iz zadruge 60 hektara poljoprivrednog zemljišta, ali sjeme ipak svake godine mora uvoziti iz Slovenije. U potrazi za jedinom sortom konoplje dopuštenom u Hrvatskoj, Bačlija je obišao susjedne zemlje i hrvatske institucije, ali tom određenom sjemenu ni traga. Sorte 'flajšman' nema ni na Institutu za ratarstvo i povrtlarstvo u Novom Sadu gdje je prvi put selekcionirana. Konoplja se može iskorištavati za vlakno od kojeg se izrađuje kvalitetno platno i drugi proizvodi ili za sjemenke od kojih se prešanjem dobiva ljekovito ulje bogato esencijalnim masnim kiselinama. Kada bi u Slavoniji uspio pokrenuti vlastitu proizvodnju sjemena, Bačlija bi smanjio troškove i pojeftinio cijenu svog proizvoda. Međutim, u Hrvatskoj je nemoguće ishoditi dozvolu za uzgoj ove korisne biljke.

U nemilosti zbog indijske konoplje
Industrijska konoplja (Canabis sativa) pripada istom rodu kao i njezina poznatija srodnica indijska konoplja (Canabis indica) od čijeg lista se dobiva hašiš. Između ostaloga, razlikuju se po koncentraciji psihoaktivne tvari tetrahidrokanabinola (THC), kojeg u suhoj tvari industrijske konoplje ne smije biti više od 0,2 posto. Konoplja se još 60-ih godina u Hrvatskoj sijala na oko devet tisuća hektara, ali u međuvremenu je započela međunarodna borba protiv narkotika pa je sada za njezin uzgoj potrebna posebna dozvola. Da sorte flajšman više nema, tportalu je potvrdio zamjenik ravnatelja državnog Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo (ZSR) Stanko Volenik. Ne postoji čak ni kao obavezni primjerak u ZSR-u. Svejedno, na državnoj sortnoj listi za ratarsko i povrtno bilje za 2010. u rubrici 'uljano i predivo bilje' navedena je isključivo konoplja 'flajšman'. 'Upozorili smo Ministarstvo poljoprivrede da je jedina sorta dopuštena u Hrvatskoj izumrla, ali bezuspješno. Preporučili su nam da samostalno pokrenemo testiranje sjemena neke druge sorte. Mi to ne možemo platiti, ali ni čekati dvogodišnju proceduru. Radije ćemo uzgajati u susjednoj Bosni', u očaju govori Bačlija. Prisiljen je, najavljuje, na proljeće zasijati na oranici svog poznanika u okolici Dervente u BiH.

Sirovina za 25 tisuća različitih proizvoda
Kod nas neizravno zabranjena, industrijska konoplja inače je višestruko iskoristiva biljka. Profesorica Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima Zvjezdana Augustinović proučavala je prinos i kvalitetu stabljike konoplje u ovisnosti o gustoći sjetve i gnojidbe i na tome doktorirala. 'Za očekivati je da će se konoplja u skoroj budućnosti ponovno naći na našim poljima kao važna sirovina ne samo za potrebe tekstilne industrije, već i za niz drugih namjena kao što su proizvodnja papira, biorazgradive plastike, dijelova u automobilskoj industriji, građevnih ploča, izolacijskih materijala i slično. Od konoplje se može dobiti preko 25 tisuća različitih proizvoda', upozorava Augustinović. Pored čvrstog, elastičnog i dugotrajnog platna otpornog na vodu te ulja iz sjemenki, iz stabljike konoplje iskoristiv je drvenasti materijal, takozvani pozder. U obliku sječke pozder može služiti kao ogrjev, za proizvodnju papira ili izolacijskog materijala u građevinarstvu. Nakon prešanja ulja ostaju uljane pogača koje su izvrsna koncentrirana hrana za domaće životinje.

Ovakvi proizvodi sve više se proizvode u Europi i svijetu. U Kanadi je pokrenuta proizvodnja biogoriva u okviru projekta Hempcar (engl. hemp, konoplja), u Portugalu je Sveučilište u Minhou osmislilo industrijsku proizvodnju građevnih blokova od drvenastog dijela stabljike, u Americi i Europi proizvodi se obuća i odjeća isključivo od konopljinih vlakana, a i u kombinaciji s drugim biljnim vlaknima, poput lanenog. Ovi materijali ekološki su prihvatljvi jer su biorazgradivi i ne djeluju negativno na ljudski organizam kao sintetički odjevni predmeti. Specijalizirana poduzeća nude kozmetičke, prehrambene i farmaceutske proizvode proizvedene od konopljinih sastojaka.

Do 2004. godine dopuštene bile 24 sorte
Konoplja je poljoprivrednicima zanimljiva jer u Hrvatskoj za sada nema bolesti i štetnika, a i inače su rijetki, pa su pesticidi uglavnom nepotrebni. Prinos suhe stabljike po hektaru jest oko deset tona, a sjemena od jedan i pol do dvije tone. Budući da je bujnog rasta, konoplja sljedećoj kulturi ostavlja tlo čisto od korova, pa je i po tome zanimljiva za uvrštavanje u plodored u Slavoniji ionako često sveden na kukuruz i pšenicu. Papirna industrija također u konoplji treba vidjeti velik potencijal. Gertjan van Roekel s nizozemskog Sveučilišta u Wageningenu navodi da se papir prije više od dvije tisuće godina proizvodio upravo od konopljinih vlakana. Danas samo pet posto papira u svijetu dobiva se od konoplje, a to je papir posebne kvalitete. Papir za cigarete, filter papir, filtri za kavu, papir nepropustan za ulje, razni umjetnički papiri u takve proizvode obavezno se dodaje određeni postotak konopljinih vlakana. Malobrojni prerađivači konoplje za papir, za svoj proizvod dobivaju i do četiri puta veću cijenu od papira proizvedenog od vlakana drveta.

Dokaz da rješenje postoji jest i podatak iz pravilnika u kojem su izlistane 24 sorte koje su bile dopuštene do 2004, ali od tada za Hrvatsku postoji samo tajanstveni flajšman. Do te godine mogli smo sijati ove sorte – Beniko, Bialobrzeskie, Cs, Carmagnola, Delta-Ilosa, Delta 405, Dioica 88, Epsilon 68, Fedora 17, Fedrina 74, Felina 32, Felina 34-Felina 34, Ferimon-Ferimon, Fibranova, Fibrimon 24, Fibrimon 56, Futura, Futura 75, Juso 14, Santhica 23, Uso 31, Fasamo, Fedora 19, Santhica 27.


Komentari članka

Vezani članci

Izvozimo domaće prvoklasno sjeme jeftino, a uvozimo preskupo slabije kakvoće od navedene u certifikatu

18.12.2014.

SJEMENARI NA VJETROMETINI U Hrvatskoj godišnje bude certificirano sjeme stotinjak biljnih vrsta

Matija Žulj: Cilj nam je doći do 20.000 korisnika u 2015.

18.12.2014.

Matija Žulj, osnivač tvtke Agrivi, održao zanimljivo predavanje uglavnom posvećeno ovom startupu te prvom mjestu osvojenom na ...

HBOR uveo novi program kreditiranja poljoprivrednih EU projekata

17.12.2014.

Potencijalni korisnici kredita mogu podnijeti zahtjev za kredit HBOR-a odmah nakon predaje natječajne dokumentacije Agenciji za ...

Potražnja za ekološkim proizvodima u Europskoj uniji veća je od ponude

11.12.2014.

EUROPSKA KOMISIJA O ZNAČAJU EKOLOŠKE POLJOPRIVREDE

Hrvatske poduzetnike najviše muči teška naplata i neučinkovita birokracija

03.12.2014.

Hrvatska udruga poslodavaca predstavila je rezultate godišnjeg istraživanja „Poslovna očekivanja HUP-a“ za 2015. godinu ...

Tag cloud

  1. 942 članka imaju tag turizam
  2. 713 članka imaju tag EU
  3. 771 članka imaju tag financije
  4. 752 članka imaju tag kriza
  5. 554 članka imaju tag poljoprivreda
  6. 511 članka imaju tag trgovina
  7. 288 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 507 članka imaju tag izvoz
  9. 317 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 481 članka imaju tag industrija
  11. 437 članka imaju tag banke
  12. 445 članka imaju tag menadžment
  13. 368 članka imaju tag krediti
  14. 364 članka imaju tag maloprodaja
  15. 344 članka imaju tag marketing
  16. 265 članka imaju tag poduzetnici
  17. 279 članka imaju tag investicije
  18. 320 članka imaju tag recesija
  19. 301 članka imaju tag hnb
  20. 337 članka imaju tag dzs
  21. 262 članka imaju tag investicija
  22. 167 članka imaju tag poticaji
  23. 292 članka imaju tag tehnologija
  24. 150 članka imaju tag potpore
  25. 228 članka imaju tag projekt
  26. 309 članka imaju tag istraživanje
  27. 218 članka imaju tag hgk
  28. 259 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 305 članka imaju tag statistika
  30. 201 članka imaju tag osijek
  31. 220 članka imaju tag proizvodnja
  32. 214 članka imaju tag projekti
  33. 253 članka imaju tag rast
  34. 96 članka imaju tag seminar
  35. 152 članka imaju tag edukacija
  36. 340 članka imaju tag ict
  37. 272 članka imaju tag obrazovanje
  38. 117 članka imaju tag ministarstvo poljoprivrede
  39. 142 članka imaju tag hbor
  40. 71 članka imaju tag centar za poduzetništvo