Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Velj 2011

Nemoguća misija: uzgoj konoplje u Hrvatskoj

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Kruno Kartus  

Nemoguća misija: uzgoj konoplje u Hrvatskoj

Industrijska konoplja sirovina je za oko 25 tisuća različitih proizvoda, ali danas je nemoguće uzgojiti je u Hrvatskoj. Tekstil, odjeća, obuća, platna, užad, papir, građevinski materijali i brojni drugi proizvodi mogu se izraditi od njezinih vlakana, a iz sjemena dobiti odlično ulje. Prešanjem sjemena industrijske konoplje Ivo Bačlija dobiva vrlo ljekovito ulje i prodaje ga zapakirano u bočice. Osječki poljoprivrednik i poduzetnik ima vlastitu prešu, skladišni prostor, tržište, s partnerima iz zadruge 60 hektara poljoprivrednog zemljišta, ali sjeme ipak svake godine mora uvoziti iz Slovenije. U potrazi za jedinom sortom konoplje dopuštenom u Hrvatskoj, Bačlija je obišao susjedne zemlje i hrvatske institucije, ali tom određenom sjemenu ni traga. Sorte 'flajšman' nema ni na Institutu za ratarstvo i povrtlarstvo u Novom Sadu gdje je prvi put selekcionirana. Konoplja se može iskorištavati za vlakno od kojeg se izrađuje kvalitetno platno i drugi proizvodi ili za sjemenke od kojih se prešanjem dobiva ljekovito ulje bogato esencijalnim masnim kiselinama. Kada bi u Slavoniji uspio pokrenuti vlastitu proizvodnju sjemena, Bačlija bi smanjio troškove i pojeftinio cijenu svog proizvoda. Međutim, u Hrvatskoj je nemoguće ishoditi dozvolu za uzgoj ove korisne biljke.

U nemilosti zbog indijske konoplje
Industrijska konoplja (Canabis sativa) pripada istom rodu kao i njezina poznatija srodnica indijska konoplja (Canabis indica) od čijeg lista se dobiva hašiš. Između ostaloga, razlikuju se po koncentraciji psihoaktivne tvari tetrahidrokanabinola (THC), kojeg u suhoj tvari industrijske konoplje ne smije biti više od 0,2 posto. Konoplja se još 60-ih godina u Hrvatskoj sijala na oko devet tisuća hektara, ali u međuvremenu je započela međunarodna borba protiv narkotika pa je sada za njezin uzgoj potrebna posebna dozvola. Da sorte flajšman više nema, tportalu je potvrdio zamjenik ravnatelja državnog Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo (ZSR) Stanko Volenik. Ne postoji čak ni kao obavezni primjerak u ZSR-u. Svejedno, na državnoj sortnoj listi za ratarsko i povrtno bilje za 2010. u rubrici 'uljano i predivo bilje' navedena je isključivo konoplja 'flajšman'. 'Upozorili smo Ministarstvo poljoprivrede da je jedina sorta dopuštena u Hrvatskoj izumrla, ali bezuspješno. Preporučili su nam da samostalno pokrenemo testiranje sjemena neke druge sorte. Mi to ne možemo platiti, ali ni čekati dvogodišnju proceduru. Radije ćemo uzgajati u susjednoj Bosni', u očaju govori Bačlija. Prisiljen je, najavljuje, na proljeće zasijati na oranici svog poznanika u okolici Dervente u BiH.

Sirovina za 25 tisuća različitih proizvoda
Kod nas neizravno zabranjena, industrijska konoplja inače je višestruko iskoristiva biljka. Profesorica Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima Zvjezdana Augustinović proučavala je prinos i kvalitetu stabljike konoplje u ovisnosti o gustoći sjetve i gnojidbe i na tome doktorirala. 'Za očekivati je da će se konoplja u skoroj budućnosti ponovno naći na našim poljima kao važna sirovina ne samo za potrebe tekstilne industrije, već i za niz drugih namjena kao što su proizvodnja papira, biorazgradive plastike, dijelova u automobilskoj industriji, građevnih ploča, izolacijskih materijala i slično. Od konoplje se može dobiti preko 25 tisuća različitih proizvoda', upozorava Augustinović. Pored čvrstog, elastičnog i dugotrajnog platna otpornog na vodu te ulja iz sjemenki, iz stabljike konoplje iskoristiv je drvenasti materijal, takozvani pozder. U obliku sječke pozder može služiti kao ogrjev, za proizvodnju papira ili izolacijskog materijala u građevinarstvu. Nakon prešanja ulja ostaju uljane pogača koje su izvrsna koncentrirana hrana za domaće životinje.

Ovakvi proizvodi sve više se proizvode u Europi i svijetu. U Kanadi je pokrenuta proizvodnja biogoriva u okviru projekta Hempcar (engl. hemp, konoplja), u Portugalu je Sveučilište u Minhou osmislilo industrijsku proizvodnju građevnih blokova od drvenastog dijela stabljike, u Americi i Europi proizvodi se obuća i odjeća isključivo od konopljinih vlakana, a i u kombinaciji s drugim biljnim vlaknima, poput lanenog. Ovi materijali ekološki su prihvatljvi jer su biorazgradivi i ne djeluju negativno na ljudski organizam kao sintetički odjevni predmeti. Specijalizirana poduzeća nude kozmetičke, prehrambene i farmaceutske proizvode proizvedene od konopljinih sastojaka.

Do 2004. godine dopuštene bile 24 sorte
Konoplja je poljoprivrednicima zanimljiva jer u Hrvatskoj za sada nema bolesti i štetnika, a i inače su rijetki, pa su pesticidi uglavnom nepotrebni. Prinos suhe stabljike po hektaru jest oko deset tona, a sjemena od jedan i pol do dvije tone. Budući da je bujnog rasta, konoplja sljedećoj kulturi ostavlja tlo čisto od korova, pa je i po tome zanimljiva za uvrštavanje u plodored u Slavoniji ionako često sveden na kukuruz i pšenicu. Papirna industrija također u konoplji treba vidjeti velik potencijal. Gertjan van Roekel s nizozemskog Sveučilišta u Wageningenu navodi da se papir prije više od dvije tisuće godina proizvodio upravo od konopljinih vlakana. Danas samo pet posto papira u svijetu dobiva se od konoplje, a to je papir posebne kvalitete. Papir za cigarete, filter papir, filtri za kavu, papir nepropustan za ulje, razni umjetnički papiri u takve proizvode obavezno se dodaje određeni postotak konopljinih vlakana. Malobrojni prerađivači konoplje za papir, za svoj proizvod dobivaju i do četiri puta veću cijenu od papira proizvedenog od vlakana drveta.

Dokaz da rješenje postoji jest i podatak iz pravilnika u kojem su izlistane 24 sorte koje su bile dopuštene do 2004, ali od tada za Hrvatsku postoji samo tajanstveni flajšman. Do te godine mogli smo sijati ove sorte – Beniko, Bialobrzeskie, Cs, Carmagnola, Delta-Ilosa, Delta 405, Dioica 88, Epsilon 68, Fedora 17, Fedrina 74, Felina 32, Felina 34-Felina 34, Ferimon-Ferimon, Fibranova, Fibrimon 24, Fibrimon 56, Futura, Futura 75, Juso 14, Santhica 23, Uso 31, Fasamo, Fedora 19, Santhica 27.


Komentari članka

Vezani članci

Novi model izravnih plaćanja u poljoprivredi

24.07.2014.

Od iduće godine više će se isplatiti proizvodnja voća, povrća, šećerne repe, te ekološka i integrirana proizvodnja i ...

Novi model plaćanja u poljoprivredi - evo što se isplati uzgajati

24.07.2014.

Vlada je danas usvojila i na prihvaćanje u Europsku komisiju uputila hrvatski model izravnih plaćanja u poljoprivredi za ...

Osušeni cvijet lavande pakira u loptice i prodaje budućim mladencima

16.07.2014.

Lavanda je na vjenčanjima zamijenila rižu te se sad mladenci nakon izlaska iz crkve zasipaju lavandinim cvijetom

'Imamo najbolje sjeme i sadni materijal, uskoro idemo na tržište'

16.07.2014.

Centar kontinuirano promovira proizvodnju na većim površinama, a rezultate i profitabilnost poljoprivrednicima će predstaviti ...

AgroFructus grupa u Slatini otvorila pogon vrijedan 7 mil. eura

15.07.2014.

Investicija će omogućiti značajno povećanje kapaciteta te se ove godine planira prerada 15.000 tona voća i povrća

Tag cloud

  1. 817 članka imaju tag turizam
  2. 663 članka imaju tag EU
  3. 722 članka imaju tag kriza
  4. 487 članka imaju tag poljoprivreda
  5. 529 članka imaju tag financije
  6. 252 članka imaju tag poduzetništvo
  7. 456 članka imaju tag izvoz
  8. 429 članka imaju tag trgovina
  9. 300 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 432 članka imaju tag banke
  11. 350 članka imaju tag krediti
  12. 397 članka imaju tag industrija
  13. 373 članka imaju tag menadžment
  14. 265 članka imaju tag poduzetnici
  15. 332 članka imaju tag maloprodaja
  16. 255 članka imaju tag investicije
  17. 289 članka imaju tag marketing
  18. 316 članka imaju tag recesija
  19. 295 članka imaju tag hnb
  20. 262 članka imaju tag investicija
  21. 324 članka imaju tag dzs
  22. 156 članka imaju tag poticaji
  23. 281 članka imaju tag tehnologija
  24. 228 članka imaju tag projekt
  25. 309 članka imaju tag istraživanje
  26. 143 članka imaju tag potpore
  27. 305 članka imaju tag statistika
  28. 219 članka imaju tag proizvodnja
  29. 214 članka imaju tag projekti
  30. 251 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 206 članka imaju tag hgk
  32. 192 članka imaju tag osijek
  33. 96 članka imaju tag seminar
  34. 253 članka imaju tag rast
  35. 148 članka imaju tag edukacija
  36. 117 članka imaju tag ministarstvo poljoprivrede
  37. 256 članka imaju tag obrazovanje
  38. 137 članka imaju tag hbor
  39. 70 članka imaju tag centar za poduzetništvo
  40. 155 članka imaju tag uvoz