Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Velj 2011

Nemoguća misija: uzgoj konoplje u Hrvatskoj

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Kruno Kartus  

Nemoguća misija: uzgoj konoplje u Hrvatskoj

Industrijska konoplja sirovina je za oko 25 tisuća različitih proizvoda, ali danas je nemoguće uzgojiti je u Hrvatskoj. Tekstil, odjeća, obuća, platna, užad, papir, građevinski materijali i brojni drugi proizvodi mogu se izraditi od njezinih vlakana, a iz sjemena dobiti odlično ulje. Prešanjem sjemena industrijske konoplje Ivo Bačlija dobiva vrlo ljekovito ulje i prodaje ga zapakirano u bočice. Osječki poljoprivrednik i poduzetnik ima vlastitu prešu, skladišni prostor, tržište, s partnerima iz zadruge 60 hektara poljoprivrednog zemljišta, ali sjeme ipak svake godine mora uvoziti iz Slovenije. U potrazi za jedinom sortom konoplje dopuštenom u Hrvatskoj, Bačlija je obišao susjedne zemlje i hrvatske institucije, ali tom određenom sjemenu ni traga. Sorte 'flajšman' nema ni na Institutu za ratarstvo i povrtlarstvo u Novom Sadu gdje je prvi put selekcionirana. Konoplja se može iskorištavati za vlakno od kojeg se izrađuje kvalitetno platno i drugi proizvodi ili za sjemenke od kojih se prešanjem dobiva ljekovito ulje bogato esencijalnim masnim kiselinama. Kada bi u Slavoniji uspio pokrenuti vlastitu proizvodnju sjemena, Bačlija bi smanjio troškove i pojeftinio cijenu svog proizvoda. Međutim, u Hrvatskoj je nemoguće ishoditi dozvolu za uzgoj ove korisne biljke.

U nemilosti zbog indijske konoplje
Industrijska konoplja (Canabis sativa) pripada istom rodu kao i njezina poznatija srodnica indijska konoplja (Canabis indica) od čijeg lista se dobiva hašiš. Između ostaloga, razlikuju se po koncentraciji psihoaktivne tvari tetrahidrokanabinola (THC), kojeg u suhoj tvari industrijske konoplje ne smije biti više od 0,2 posto. Konoplja se još 60-ih godina u Hrvatskoj sijala na oko devet tisuća hektara, ali u međuvremenu je započela međunarodna borba protiv narkotika pa je sada za njezin uzgoj potrebna posebna dozvola. Da sorte flajšman više nema, tportalu je potvrdio zamjenik ravnatelja državnog Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo (ZSR) Stanko Volenik. Ne postoji čak ni kao obavezni primjerak u ZSR-u. Svejedno, na državnoj sortnoj listi za ratarsko i povrtno bilje za 2010. u rubrici 'uljano i predivo bilje' navedena je isključivo konoplja 'flajšman'. 'Upozorili smo Ministarstvo poljoprivrede da je jedina sorta dopuštena u Hrvatskoj izumrla, ali bezuspješno. Preporučili su nam da samostalno pokrenemo testiranje sjemena neke druge sorte. Mi to ne možemo platiti, ali ni čekati dvogodišnju proceduru. Radije ćemo uzgajati u susjednoj Bosni', u očaju govori Bačlija. Prisiljen je, najavljuje, na proljeće zasijati na oranici svog poznanika u okolici Dervente u BiH.

Sirovina za 25 tisuća različitih proizvoda
Kod nas neizravno zabranjena, industrijska konoplja inače je višestruko iskoristiva biljka. Profesorica Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima Zvjezdana Augustinović proučavala je prinos i kvalitetu stabljike konoplje u ovisnosti o gustoći sjetve i gnojidbe i na tome doktorirala. 'Za očekivati je da će se konoplja u skoroj budućnosti ponovno naći na našim poljima kao važna sirovina ne samo za potrebe tekstilne industrije, već i za niz drugih namjena kao što su proizvodnja papira, biorazgradive plastike, dijelova u automobilskoj industriji, građevnih ploča, izolacijskih materijala i slično. Od konoplje se može dobiti preko 25 tisuća različitih proizvoda', upozorava Augustinović. Pored čvrstog, elastičnog i dugotrajnog platna otpornog na vodu te ulja iz sjemenki, iz stabljike konoplje iskoristiv je drvenasti materijal, takozvani pozder. U obliku sječke pozder može služiti kao ogrjev, za proizvodnju papira ili izolacijskog materijala u građevinarstvu. Nakon prešanja ulja ostaju uljane pogača koje su izvrsna koncentrirana hrana za domaće životinje.

Ovakvi proizvodi sve više se proizvode u Europi i svijetu. U Kanadi je pokrenuta proizvodnja biogoriva u okviru projekta Hempcar (engl. hemp, konoplja), u Portugalu je Sveučilište u Minhou osmislilo industrijsku proizvodnju građevnih blokova od drvenastog dijela stabljike, u Americi i Europi proizvodi se obuća i odjeća isključivo od konopljinih vlakana, a i u kombinaciji s drugim biljnim vlaknima, poput lanenog. Ovi materijali ekološki su prihvatljvi jer su biorazgradivi i ne djeluju negativno na ljudski organizam kao sintetički odjevni predmeti. Specijalizirana poduzeća nude kozmetičke, prehrambene i farmaceutske proizvode proizvedene od konopljinih sastojaka.

Do 2004. godine dopuštene bile 24 sorte
Konoplja je poljoprivrednicima zanimljiva jer u Hrvatskoj za sada nema bolesti i štetnika, a i inače su rijetki, pa su pesticidi uglavnom nepotrebni. Prinos suhe stabljike po hektaru jest oko deset tona, a sjemena od jedan i pol do dvije tone. Budući da je bujnog rasta, konoplja sljedećoj kulturi ostavlja tlo čisto od korova, pa je i po tome zanimljiva za uvrštavanje u plodored u Slavoniji ionako često sveden na kukuruz i pšenicu. Papirna industrija također u konoplji treba vidjeti velik potencijal. Gertjan van Roekel s nizozemskog Sveučilišta u Wageningenu navodi da se papir prije više od dvije tisuće godina proizvodio upravo od konopljinih vlakana. Danas samo pet posto papira u svijetu dobiva se od konoplje, a to je papir posebne kvalitete. Papir za cigarete, filter papir, filtri za kavu, papir nepropustan za ulje, razni umjetnički papiri u takve proizvode obavezno se dodaje određeni postotak konopljinih vlakana. Malobrojni prerađivači konoplje za papir, za svoj proizvod dobivaju i do četiri puta veću cijenu od papira proizvedenog od vlakana drveta.

Dokaz da rješenje postoji jest i podatak iz pravilnika u kojem su izlistane 24 sorte koje su bile dopuštene do 2004, ali od tada za Hrvatsku postoji samo tajanstveni flajšman. Do te godine mogli smo sijati ove sorte – Beniko, Bialobrzeskie, Cs, Carmagnola, Delta-Ilosa, Delta 405, Dioica 88, Epsilon 68, Fedora 17, Fedrina 74, Felina 32, Felina 34-Felina 34, Ferimon-Ferimon, Fibranova, Fibrimon 24, Fibrimon 56, Futura, Futura 75, Juso 14, Santhica 23, Uso 31, Fasamo, Fedora 19, Santhica 27.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatski izvoz raste treću godinu zaredom, lani porastao 5,7 posto

29.05.2017.

Hrvatski robni izvoz porastao je u 2016. godini za 5,7 posto u odnosu na prethodnu godinu što je treća godina zaredom kako raste, ali sporije nego u prethodnim godinama, dok je uvoz lani ojačao za 5,5 posto

U Hrvatskoj nikad više proizvedenih jagoda i uljane repice

26.05.2017.

Uljana repica i jagode prošle godine zabilježili rekordnu proizvodnju u zadnjih 26 godina, šećerna repa bilježi najveći prirod po hektaru u zadnjih 26 godina, dok orah bilježi najmanju proizvodnju

Revizija pokazala da u Narodnim novinama ne znaju što je javna nabava

12.05.2017.

Revizijom provedenom 2015. godine utvrđeno je da je javna nabava u Narodnim novinama daleko od učinkovite te da su potrebna značajna poboljšanja

Veliki poljoprivrednici osiguravaju usjeve, a mali se pouzdaju u Boga

11.05.2017.

Osigurati usjeve, voćnjake i vinograde od tuče, ili se pouzdati u Svevišnjeg i protugradnu obranu, pitanje je koje muči mnoge ratare, voćare i vinogradare

O budućnosti poljoprivrede ponovno odlučuju oni koji se njome uopće ne bave

09.05.2017.

Od ukupno 312.880 zaprimljenih prijedloga privatnih osoba čak 93 posto pristiglo od onih koje se poljoprivredom uopće ne bave

Tag cloud

  1. 1590 članka imaju tag hrvatska
  2. 1616 članka imaju tag turizam
  3. 1447 članka imaju tag financije
  4. 1056 članka imaju tag izvoz
  5. 672 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 868 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 835 članka imaju tag trgovina
  8. 585 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 867 članka imaju tag EU
  10. 804 članka imaju tag industrija
  11. 660 članka imaju tag investicije
  12. 762 članka imaju tag ict
  13. 716 članka imaju tag menadžment
  14. 903 članka imaju tag kriza
  15. 677 članka imaju tag svijet
  16. 519 članka imaju tag maloprodaja
  17. 485 članka imaju tag marketing
  18. 455 članka imaju tag krediti
  19. 439 članka imaju tag tehnologija
  20. 277 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 413 članka imaju tag dzs
  23. 360 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 360 članka imaju tag hnb
  25. 370 članka imaju tag obrazovanje
  26. 327 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 207 članka imaju tag potpore
  28. 289 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 265 članka imaju tag osijek
  31. 325 članka imaju tag energetika
  32. 338 članka imaju tag recesija
  33. 352 članka imaju tag vlada
  34. 264 članka imaju tag investicija
  35. 254 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  36. 272 članka imaju tag rast
  37. 252 članka imaju tag eu fondovi
  38. 174 članka imaju tag edukacija
  39. 243 članka imaju tag agrokor
  40. 230 članka imaju tag proizvodnja