Neproduktivnost i neprofitabilnost ključni problemi

Za uspješno restrukturiranje javnih poduzeća u Hrvatskoj potrebno je poboljšati njihovu nisku produktivnost i profitabilnost, smanjiti broj zaposlenih te promijeniti u većini slučajeva naslijeđenu zastarjelu i neefikasnu upravljačku strukturu, istaknuto je na konferenciji "Korporativno restrukturiranje" u organizaciji tvrtke Infoarena.

Konferencija je okupila 50-ak predstavnika domaćih i stranih javnih, državnih i privatnih te konzultantskih tvrtki koji su istaknuli da gospodarsku krizu treba iskoristiti za restrukturiranje jer je to trend i u svjetskoj ekonomiji. Tvrtke koje su prije krize ili samim njenim početkom krenule u restrukturiranje imaju i više šanse pozitivno dovršiti taj proces, koji, kako se čulo, u zapadnoj Europi traje oko 18 mjeseci, dok je to u Hrvatskoj puno dulje, i po nekoliko godina.

Svima je zajednički cilj održivo restrukturiranje koje se postiže balansom između kratkoročnih i dugoročnih mjera za održanje/povećanje likvidnosti, profitabilnosti te definiranja strateškog zaokreta za rast, kazao je menadžer konzultantske kuće A.T. Kearney Tomislav Čorak.

Iznoseći primjere započetih procesa restrukturiranja hrvatskih javnih poduzeća predsjednik Uprave Hrvatske pošte Robert Jukić te članovi uprava FINA-e Krešimir Kvaternik i HŽ Infrastrukture Ivan Matasić složili su se da su zatečena stara organizacija, praktički nemogućnost upravljanja te nedostatak razvojne strategije bili najveći problemi koje su zatekli dolaskom u te tvrtke. To je, smatraju, najviše utjecalo i na loše poslovne rezultate, te je stoga bilo potrebno definirati potpuno novi okvir poslovanja, strategiju razvoja i socijalni dijalog sa sindikatima i zaposlenima.

Naznačili su da je restrukturiranje u tim tvrtkama sada proces koji se stvarno događa i koji već daje rezultate u poboljšanju poslovanja. Sve tri su pritom uz smanjenje rashoda i broja zaposlenih definirale i uvele novu, kako su kazali, stratešku i efikasniju upravljačku strukturu.

Ciljevi strategije Hrvatske pošte do 2013. su, po riječima Jukića, povećati operativnost, bolje se vezati za banke i osiguravajuće tvrtke, tržišnu poziciju HP Expressa sa sadašnjih 16 posto podići na lidersku te centralizirati podršku na jedno mjesto u središnji logistički centar za cijelu Hrvatsku. Kazao je i da su od kraja 2008. do lipnja 2010. smanjili broj zaposlenih s 12.272 na 10.570 odnosno trošak zaposlenih sa 72 na 62 posto.

Kazavši da njima nije cilj profit nego kako efikasno potrošiti sredstva iz državnog proračuna, član nove uprave HŽ Infrastrukture Ivan Matasić naglasio je da su zacrtali 13 grupa aktivnosti za bolje poslovanje i velike uštede, za što imaju i zeleno svjetlo Vlade. Uvođenjem portala javne nabave ove godine u svim su segmentima već postigli uštede od 20 i više posto.