Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Lis 2019

Neradnici u javnom sektoru koštaju 6 milijardi kuna godišnje

Izvor: www.index.hr · Autor: Hrvoje Zgombić  

Neradnici u javnom sektoru koštaju 6 milijardi kuna godišnje

HRVOJE Zgombić je ovlašteni porezni savjetnik, sudski vještak i ovlašteni revizor iz tvrtke Zgombić – društvo za porezno savjetovanje d.o.o. Zgombić. U tekstu za Index analizira efekte porezne reforme i mogućnosti povećanja plaća u javnom sektoru.

Neslaganje vlade i sindikata, najprije u zdravstvu, pa sada u prosvjeti, doista dovodi do pitanja ima li novca u proračunu za povećanje plaća.

Iako svote koje traže sindikati i nisu tako male i zanemarive, upravljanje proračunom možda i nije tako racionalno kako se čini. Naime, u razdoblju od 2008. do 2013., kad je privatni sektor izgubio najmanje 100.000 radnih mjesta, u sektoru državne uprave (bez javnih poduzeća) zaposleno je oko 11.000 osoba. Teško bi netko mogao tvrditi da su u uvjetima krize ti ljudi stvarno bilo kome trebali.

Šest milijardi kuna godišnje košta višak zaposlenih u javnom sektoru

Ako njihove prosječne plaće procijenimo na cca. 8000 bruto (s doprinosima poslodavca), onda ćemo doći do podatka da se iz proračuna samo za te osobe godišnje izdvaja oko milijarda kuna. Ako bismo uzeli u obzir da u ukupnom javnom sektoru ima još dodatno najmanje 50.000 viška zaposlenih, dakle onih koji imaju ugovor o radu, ali stvarno ne rade jer za njih nema posla, onda dođemo do dodatnog godišnjeg izdvajanja iz proračuna od ukupno cca. 6 milijardi kuna, odnosno cca. 30 milijardi kuna u zadnjih pet godina. A što se sve moglo napraviti s 30 milijardi kuna?! Ali mi smo odlučili taj novac baciti u vjetar.

Racionalno upravljanje proračunom značilo bi momentalno otpuštanje tih ljudi. Pri tome ne bi trebalo voditi računa o socijalnom sentimentu prema tim ljudima jer ako ćemo se tim načelom voditi, onda bi bilo pravedno da se sve osobe koje su u ovom trenutku nezaposlene zaposli u nekom od segmenata javnog sektora.

Čak ako bismo procijenili da prosječne plaće (zajedno s doprinosima poslodavca) tih 61.000 ljudi iznose samo 5000 kn, još uvijek smo na fantastičnih cca. 3,7 milijardi kuna godišnje, odnosno na više od 18 mlrd. kuna u zadnjih pet godina.

Pri tome se nije analiziralo kako su plaće raspoređene unutar javnog sektora, npr. kakav je odnos plaća osoba zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave (npr. gradova) i prosvjete. Nekako se čini da bi taj odnos trebao biti izjednačen ili u korist prosvjete. Tu će biti potrebno napraviti dodatne analize.

Porezno rasterećenje jest laž

Tvrdilo se da je poreznom reformom samo u godinama 2017. i 2018. ostvareno 6,6 milijardi kuna poreznog rasterećenja. Ako kao odgovarajuću i najbolju mjeru prosječnog poreznog rasterećenja uzmemo udio poreznih prihoda opće države u BDP-u, onda ćemo vidjeti da je taj odnos iznosio u:

2015. 20,0%

2016. 20,4%

2017. 20,6%

2018. 20,4% (izvori za sve godine: MF i HNB).

Lažno opravdanje vlade

Pri poreznom rasterećenju trebao bi padati udio poreznih prihoda u BDP-u. Već iz ove kratke analize vidljivo je da poreznog rasterećenja nije bilo praktički ni za jednu kunu pa se vladino odbijanje povećanja plaća npr. prosvjeti ne može pravdati time da je u 2017. i 2018. godini proračun već ‘olakšan’ za 6,6 milijardi kuna.

Proračun neke države visi u velikoj mjeri na privatnom sektoru te se iz privatnih investicija financiraju i državna uprava i javni sektor (npr. zdravstvo, prosvjeta), mirovine i sva ostala nužna javna davanja. Teško se oteti dojmu da kod nas država godinama na privatnim investicijama gotovo ništa ne radi. Prije godinu dana pitao sam što vlada kani napraviti u svezi s najavom Harley Davidsona da će dio proizvodnje preseliti u EU. Ili što vlada kani napraviti s današnjom najavom da je Volkswagen odgodio svoju investiciju u Turskoj od 1,4 milijarde američkih dolara?

Kad bismo se potrudili da privučemo investitore, pitanje rasta plaća u javnom sektoru bilo bi puno manje bolno. Ali pitanje investicija u RH je već godinama potpuno sporedno i nikom važno pitanje. Iz gore navedene kratke analize čini se jasnim da bi se za zdravstvo i prosvjetu lako našao potreban novac za povećanje plaća kad bi se to zaista htjelo i kad bi se bez sentimenta i racionalno upravljalo proračunom.


Komentari članka

Vezani članci

Pogledajte koje (za sada) izmjene poreznih zakona stupaju na snagu od 1. siječnja 2020.

14.11.2019.

Ne bi bilo pošteno priznati da Vlada nije napravila značajnije pomake kod donošenja novih zakonskih izmjena i uvažila (barem djelomično) glas javnosti i ono što je najvažnije od svega glas gospodarstva

Devet članica EU-a traži uvođenje europskog poreza zrakoplovnim kompanijama

08.11.2019.

Porezi na industrije koje onečišćuju okoliš top je tema među zemljama članicama EU-a u kojoj se odluke u pitanjima poput oporezivanja moraju donijeti jednoglasno.

Novi porezni tretman: Mladima u Hrvatskoj moglo bi u džepu ostati oko 700 milijuna kuna godišnje

06.11.2019.

Država je i sada široke ruke prema tvrtkama i poslodavcima koji zapošljavaju mlade ljude

Hoće li "porez na šećer" dovesti do vala otkaza?

29.10.2019.

Dok jedni hvale najavu hrvatske Vlade o uvođenju poreza na bezalkoholna pića s dodatnim šećerima, drugi je drže štetnom i neefikasnom jer smatraju da će njegovim uvođenjem biti izgubljena mnoga radna mjesta. Pobornici tih novih trošarina koje u svijetu jo

Italija uvodi 'internetski' porez

10.10.2019.

Italija će u 2020. godini uvesti porez od tri posto na određene internetske transakcije velikih digitalnih kompanija, izjavio ministar gospodarstva Roberto Gualtieri.

Tag cloud

  1. 1952 članka imaju tag hrvatska
  2. 1983 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1255 članka imaju tag izvoz
  5. 854 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag svijet
  7. 981 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 587 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 771 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 553 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 369 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 263 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 424 članka imaju tag dzs
  30. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija