Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Lis 2019

Neradnici u javnom sektoru koštaju 6 milijardi kuna godišnje

Izvor: www.index.hr · Autor: Hrvoje Zgombić  

Neradnici u javnom sektoru koštaju 6 milijardi kuna godišnje

HRVOJE Zgombić je ovlašteni porezni savjetnik, sudski vještak i ovlašteni revizor iz tvrtke Zgombić – društvo za porezno savjetovanje d.o.o. Zgombić. U tekstu za Index analizira efekte porezne reforme i mogućnosti povećanja plaća u javnom sektoru.

Neslaganje vlade i sindikata, najprije u zdravstvu, pa sada u prosvjeti, doista dovodi do pitanja ima li novca u proračunu za povećanje plaća.

Iako svote koje traže sindikati i nisu tako male i zanemarive, upravljanje proračunom možda i nije tako racionalno kako se čini. Naime, u razdoblju od 2008. do 2013., kad je privatni sektor izgubio najmanje 100.000 radnih mjesta, u sektoru državne uprave (bez javnih poduzeća) zaposleno je oko 11.000 osoba. Teško bi netko mogao tvrditi da su u uvjetima krize ti ljudi stvarno bilo kome trebali.

Šest milijardi kuna godišnje košta višak zaposlenih u javnom sektoru

Ako njihove prosječne plaće procijenimo na cca. 8000 bruto (s doprinosima poslodavca), onda ćemo doći do podatka da se iz proračuna samo za te osobe godišnje izdvaja oko milijarda kuna. Ako bismo uzeli u obzir da u ukupnom javnom sektoru ima još dodatno najmanje 50.000 viška zaposlenih, dakle onih koji imaju ugovor o radu, ali stvarno ne rade jer za njih nema posla, onda dođemo do dodatnog godišnjeg izdvajanja iz proračuna od ukupno cca. 6 milijardi kuna, odnosno cca. 30 milijardi kuna u zadnjih pet godina. A što se sve moglo napraviti s 30 milijardi kuna?! Ali mi smo odlučili taj novac baciti u vjetar.

Racionalno upravljanje proračunom značilo bi momentalno otpuštanje tih ljudi. Pri tome ne bi trebalo voditi računa o socijalnom sentimentu prema tim ljudima jer ako ćemo se tim načelom voditi, onda bi bilo pravedno da se sve osobe koje su u ovom trenutku nezaposlene zaposli u nekom od segmenata javnog sektora.

Čak ako bismo procijenili da prosječne plaće (zajedno s doprinosima poslodavca) tih 61.000 ljudi iznose samo 5000 kn, još uvijek smo na fantastičnih cca. 3,7 milijardi kuna godišnje, odnosno na više od 18 mlrd. kuna u zadnjih pet godina.

Pri tome se nije analiziralo kako su plaće raspoređene unutar javnog sektora, npr. kakav je odnos plaća osoba zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave (npr. gradova) i prosvjete. Nekako se čini da bi taj odnos trebao biti izjednačen ili u korist prosvjete. Tu će biti potrebno napraviti dodatne analize.

Porezno rasterećenje jest laž

Tvrdilo se da je poreznom reformom samo u godinama 2017. i 2018. ostvareno 6,6 milijardi kuna poreznog rasterećenja. Ako kao odgovarajuću i najbolju mjeru prosječnog poreznog rasterećenja uzmemo udio poreznih prihoda opće države u BDP-u, onda ćemo vidjeti da je taj odnos iznosio u:

2015. 20,0%

2016. 20,4%

2017. 20,6%

2018. 20,4% (izvori za sve godine: MF i HNB).

Lažno opravdanje vlade

Pri poreznom rasterećenju trebao bi padati udio poreznih prihoda u BDP-u. Već iz ove kratke analize vidljivo je da poreznog rasterećenja nije bilo praktički ni za jednu kunu pa se vladino odbijanje povećanja plaća npr. prosvjeti ne može pravdati time da je u 2017. i 2018. godini proračun već ‘olakšan’ za 6,6 milijardi kuna.

Proračun neke države visi u velikoj mjeri na privatnom sektoru te se iz privatnih investicija financiraju i državna uprava i javni sektor (npr. zdravstvo, prosvjeta), mirovine i sva ostala nužna javna davanja. Teško se oteti dojmu da kod nas država godinama na privatnim investicijama gotovo ništa ne radi. Prije godinu dana pitao sam što vlada kani napraviti u svezi s najavom Harley Davidsona da će dio proizvodnje preseliti u EU. Ili što vlada kani napraviti s današnjom najavom da je Volkswagen odgodio svoju investiciju u Turskoj od 1,4 milijarde američkih dolara?

Kad bismo se potrudili da privučemo investitore, pitanje rasta plaća u javnom sektoru bilo bi puno manje bolno. Ali pitanje investicija u RH je već godinama potpuno sporedno i nikom važno pitanje. Iz gore navedene kratke analize čini se jasnim da bi se za zdravstvo i prosvjetu lako našao potreban novac za povećanje plaća kad bi se to zaista htjelo i kad bi se bez sentimenta i racionalno upravljalo proračunom.


Komentari članka

Vezani članci

Nova vlada reže porez na dohodak. Izračunali smo koliko će porasti plaće

08.07.2020.

Osim izmjena u sustavu poreza na dohodak, u HDZ-u najavljuju i izmjene u sustavu poreza na dobit. Tvrtke s godišnjim prihodom većim od 7,5 milijuna kuna sada plaćaju porez na dobit po stopi od 18 posto i to se, kako sada stvari stoje, ne bi trebalo mijenj

Teror uhljeba: Inspektori bez upozorenja kaznili firmu zbog potpune gluposti

04.07.2020.

U zapadnim je zemljama, ističu poduzetnici, pristup dijametralno suprotan: poduzetnike se najprije upozorava na prekršaje i pomaže im se u njihovu otklanjanju, a tek potom, ako ne postupe kako im je sugerirano, pribjegava se kažnjavanju.

Ni pola tvrtki nije predalo godišnji financijski izvještaj, a rok je blizu!

24.06.2020.

Rok za predaju godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe za 2019. godinu je 30. lipnja 2020. Izvještaje je moguće predati putem interneta - 24 sata dnevno/7 dana u tjednu, poštom ili u Fininim poslovnicama.

Prošli tjedan izdano 28 posto manje računa nego lani, vrijednost pala za 23 posto

17.06.2020.

Ove godine u tom je razdoblju izdano 472,1 milijun računa, čija vrijednost doseže 43,9 milijardi kuna, a u istom lanjskom razdoblju bilo je 706,03 milijuna računa, ukupne vrijednosti 55,2 milijarde kuna.

Povrat poreza dobit će 569 tisuća građana

15.06.2020.

Porezna uprava u petak je započela s isplatom povrata poreza na dohodak za prošlu godinu, a više od 569 tisuća građana treba dobiti ukupno više od 1,1 milijardu kuna povrata poreza, doznaje se u Poreznoj upravi.

Tag cloud

  1. 2018 članka imaju tag hrvatska
  2. 2076 članka imaju tag turizam
  3. 1573 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1077 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 790 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 383 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 244 članka imaju tag koronavirus
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici