Neto dobit tvrtki iz sastava Crobexa smanjena za 26 posto u odnosu na lani

U vrlo mirnom trgovanju na Zagrebačkoj burzi protekloga tjedna Crobex se uspio ponovno vratiti iznad važne psihološke razine od 1.900 bodova, no uz vrlo nisku likvidnost. Protekloga tjedna Crobex je ojačao 1,83 posto, na 1.913 bodova.

Redovni promet dionicama dosegnuo je svega 67,17 milijuna kuna, što je gotovo 48 milijuna manje nego u tjednu ranije, i posljedica je jednog trgovinskog dana manje zbog praznika, ali i izostanka velikog broja ulagača zbog sezone ljetnih godišnjih odmora.

"Na domaćem tržištu protekloga tjedna nastavljeno je razdoblje niske likvidnosti, prije svega zbog izostanka većeg broja ulagača s tržišta uslijed sezone ljetnih godišnjih odmora, ali i neizvjesne situacije u domaćem gospodarstvu. S nestrpljenjem se očekuje objava prvih okvira državnog proračuna za 2010. godinu, što bi ulagačima trebalo dati nove smjernice", kaže Dalibor Balgač, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Na živahniju aktivnost ulagače ne ohrabruju ni polugodišnja poslovna izvješća kompanija, jer većina ih ukazuje na pad dobiti i prihoda. Kako ističe Balgač, neto dobit kompanija iz sastava Crobexa smanjena je za 26 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine. Najlikvidnija, s prometom od 14,2 milijuna kuna, bila je dionica T-HT-a. Cijena joj je blago oslabila, za 0,39 posto, na 225,5 kuna. Promet iznad 10 milijuna kuna ostvarila je još samo dionica Atlantske plovidbe. U trgovini njome ostvareno je 11 milijuna kuna, a cijena joj je porasla 2,43 posto, na 1.137 kuna.

I dok sa svjetskih burzi stižu pozitivni impulsi zbog boljih od očekivanja poslovnih izvješća inozemnih kompanija i ohrabrujućih makroekonomskih pokazatelja, poput izvješća o zaposlenosti u SAD-u tijekom srpnja, domaće tržište teško pronalazi snage da prati taj trend. "U drugom dijelu ove godine možemo očekivati sve manje pozitivnih iznenađenja iz domaćih kompanija. Makroekonomska situacija i poslovno okruženje u zemlji prije bilo kakvog poboljšanja prvo će se pogoršati, pa će kompanije ponajprije u fokusu imati smanjivanje troškova da bi ostale profitabilne", ocjenjuje Balgač.

Na smjer u kojem trenutačno ide domaće gospodarstvo zorno ukazuje i podatak da pojedine banke u zemlji povećavaju rezervacije za loše zajmove i do 10 puta u odnosu na prošlu godinu. Primjerice, u PBZ-u su troškovi rezerviranja u prvom polugodištu uvećani sa 6 na 169 milijuna kuna, u RBA s 23 na 269 milijuna kuna a Zagrebačka banka s 53 na 235 milijuna kuna.

A u najvažnijim svjetskim gospodarstvima očekuje se do kraja godine uslijed oporavka početak isušivanja goleme likvidnosti koju su središnje monetarne i fiskalne vlasti ulile u financijske sustave u nastojanju da spriječe produbljivanje recesije, ionako najdublje od 1930-ih godina. "Kad se ta likvidnost počne isušivati, zasigurno će biti upitan nastavak snažnog trenda rasta cijena dionica na svjetskim burzama. Moguće je da nas na kraju godine čeka hladan tuš sa svjetskih burzi tuš", ocjenjuje Balgač.