Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Stu 2019

Nije turizam, ni građevina: Evo kojim poslom se bavi najviše Hrvata u 'zlatnim godinama'

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Sanja Stapić/Slobodna Dalmacija  

Nije turizam, ni građevina: Evo kojim poslom se bavi najviše Hrvata u 'zlatnim godinama'

Da vas u nekom kvizu pogodi pitanje o djelatnosti u kojoj najviše rade stariji Europljani, oni iznad pedeset pete, ne biste pogriješili ako biste odabrali poljoprivredu, budući da je u agraru gotovo trećina zaposlenih u dobi od 55 do 74 godine.

Kad biste to rekli za Hrvatsku, ispali biste iz daljnjeg natjecanja, jer je točan odgovor da su radnici starije dobi najviše zastupljeni u - proizvodnji pića.

Česi su u tim godinama najzastupljeniji radnici u rudarenju metala: svaki drugi rudar je stariji radnik, Poljaci i Slovaci u zrelim godinama bave se zaštitarstvom i istražnim djelatnostima, Danci, Talijani i Finci u tim godinama najviše rade kao šumari i drvosječe. Stariji radnici u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji najviše rade u kućanstvima, a ti ih poslodavci zapošljavaju na poslovima pomoćnika, kuhara, sobara, sluga, pralja, vrtlara, vratara, konjušara, vozača, čuvara, odgojitelja, osobe koje čuvaju djecu, učitelja, tajnika, prenosi Slobodna Dalmacija.

Hrvatska je treća najlošija članica Europske unije po ukupnoj zaposlenosti, prema podacima Eurostata, pa ne čudi da joj isto mjesto pripada po zaposlenosti radnika od 55 do 64 godine. No, stvari se mijenjaju jer se zaposlenost starijih povećala znatno više nego ukupna zaposlenost u posljednjih desetljeće i pol, s 28 posto, koliko je iznosila 2003., zaposlenost u dobi od 55 do 64 godine porasla je na 42,8 posto lani. Dok je stopa zaposlenosti starijih u Hrvatskoj porasla gotovo za 53 posto, istovremeno je znatno manje porasla ukupna zaposlenost stanovništva od 20 do 64 godine – svega 11,6 posto, s 58,4 na 65,2 posto, po čemu su lošiji samo Talijani i Grci.

Mirovinska prava
Po zaposlenosti starijih Hrvatska je bolja samo od dvije zemlje, i to od Grčke, koja jedina u cijeloj Uniji nije povećala zaposlenost u dobi od 55 do 64 godina, i od bogatog Luksemburga. Jer, u proteklih 15 godina, dijelom vjerojatno i zbog krize, Europljani - s izuzetkom Grka - nastoje sve dulje raditi, objavio je Eurostat.

Jedan je to od načina da ljudi pokušaju povećati financijsku sigurnost u starosti, a ljudi koji odgađaju mirovinu zarađuju više novca, gomilaju dodatna mirovinska prava i možda će moći uštedjeti dio zarade ili je preusmjeriti na privatnu mirovinsku štednju. Europski statistički ured ne govori kakve su im mirovine, no činjenica da nastoje raditi sve dulje, dok ih zdravlje služi, kako bi stekli novce za crnje dane, govori nešto i o tome da se nastoje dodatno osigurati ili popraviti tanke mirovine.

U Sloveniji i Bugarskoj stopa zaposlenosti za osobe od 55 do 64 godine udvostručena je od 2003., do lani, na 47 posto, odnosno 60,7 posto, navode europski statističari i dodaju da je u Slovačkoj taj rast bio veći i stopa se povećala 2,2 puta, na 54 posto. Stope zaposlenosti među ljudima u dobi od 55 do 64 godine lani su bile više od 70 posto u Švedskoj, Njemačkoj i Danskoj, a niže od 50 posto u sedam članica Unije i bilježe ih Malta, Poljska, Slovenija, Rumunjska, Hrvatska, Grčka i Luksemburg.

Poljoprivreda
Iako je nizak, rastući udio Europljana u dobi od 65 do 74 godine nastavio je raditi. Lani je tako bilo zaposleno više od jedne četvrtine (26 posto) ove dobne skupine u Estoniji, dok su stope iznad 15 posto zabilježene u Rumunjskoj, Litvi, Portugalu, Velikoj Britaniji, Irskoj, Švedskoj i Letoniji. Hrvatska je u društvu nekoliko zemalja koje nisu u toj skupini jer je u njima zaposlenost tog stanovništva niža, pa je zaposlenost starijih od 65 godina pala u Hrvatskoj sa sedam posto u 2003. na 2,9 posto, a onih u dobi od 70 do 74 godine sa 7,3 posto na 2,1 posto.

Iz Eurostata navode da su lani ljudi u dobi od 55 do 74 godine činili gotovo petinu (19,4 posto) ukupnog broja zaposlenih u cijeloj Uniji. Taj je udio dosegao vrhunac u poljoprivredi, u kojoj je 30,3 posto svih radnika imalo između 55 i 74 godine. U sedam država članica EU-a poljoprivreda je bila vodeća djelatnost koja pruža rad ljudima u dobi od 55 do 74 godine, a u Portugalu je gotovo polovica ukupne radne snage u poljoprivredi u toj dobnoj skupini.

Radnici u dobi od 55 do 74 godine činili su 47,6 posto zaposlenih u usluzi građevinskih i krajobraznih djelatnosti u Litvi; 48,9 posto zaposlenih u stambenom zbrinjavanju u Estoniji; 50 posto zaposlenih u Češkoj imalo je od 55 do 74 godine u rudarstvu metalnih ruda, na Cipru je u toj dobi 60 posto zaposlenih u sanaciji i drugim uslugama gospodarenja otpadom; a 60 posto starijih radnika radi u kućanstvima u Belgiji.


Komentari članka

Vezani članci

Drugi mjesec zaredom raste broj zaposlenih, na godišnjoj razini pad

08.07.2020.

Do kraja godine, a osobito od rujna nadalje kada isteknu Vladine mjere i dio sezonskih radnika se vrati na Zavod za zapošljavanje, prema njihovu mišljenju moguće je očekivati snažan rast nezaposlenosti i pad zaposlenosti.

Svaki treći radnik u Hrvatskoj plaću prima iz proračuna, a država utječe na čak polovicu radnih mjesta: stručnjak objašnjava zašto je to opasno

12.03.2020.

Gotovo svaki treći zaposleni čovjek u Hrvatskoj prima plaću iz državnog ili jednog od županijskih, gradskih i općinskih proračuna ili od korisnika tih proračuna. Svi ti poslodavci zapošljavaju 27,7 posto svih zaposlenih u zemlji ili 369.781 osobu.

'Kuhari postavljaju nemoguće uvjete, a perač suđa traži 7.000 kn!'

05.03.2020.

Vlasnici restorana krenuli su s pripremama za predstojeću sezonu, a jedna od mukotrpnijih svakako je pronalaženje adekvatnog kadra, ponajprije kuhara.

Njemačka ukinula barijeru po kojoj su u traženju posla prednost imali građani EU-a

03.03.2020.

Novi zakon za useljavanje je ustupak njemačke vlade poslodavcima, kako bi se u Njemačku brzo i bez birokracije mogla dovoditi kvalificirana radna snaga i to ne samo iz zemalja Europske unije. U mnogim branšama bilježi se manjak stručnog kadra. Mnoge tvrtk

Prosječna plaća u posljednje četiri godine porasla 16,1%

24.02.2020.

d siječnja 2016. do prosinca 2019. najviše su relativno rasle plaće radnika s najmanjim primanjima (do 4536 kuna), oko 23 posto. Ako, pak, imate neto plaću preko 10.240 kuna, ušli ste u krug 10 posto zaposlenih s najvećim plaćama. To pokazuju novi podaci

Tag cloud

  1. 2028 članka imaju tag hrvatska
  2. 2097 članka imaju tag turizam
  3. 1578 članka imaju tag financije
  4. 1306 članka imaju tag izvoz
  5. 1086 članka imaju tag svijet
  6. 874 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1024 članka imaju tag trgovina
  8. 1049 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 740 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 864 članka imaju tag investicije
  11. 956 članka imaju tag ict
  12. 1007 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 896 članka imaju tag industrija
  15. 792 članka imaju tag menadžment
  16. 934 članka imaju tag kriza
  17. 615 članka imaju tag maloprodaja
  18. 573 članka imaju tag marketing
  19. 400 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 442 članka imaju tag obrazovanje
  23. 284 članka imaju tag potpore
  24. 269 članka imaju tag koronavirus
  25. 368 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 361 članka imaju tag eu fondovi
  27. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 386 članka imaju tag porezi
  29. 363 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 386 članka imaju tag hnb
  31. 439 članka imaju tag banke
  32. 428 članka imaju tag dzs
  33. 314 članka imaju tag osijek
  34. 314 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 305 članka imaju tag hgk
  38. 350 članka imaju tag energetika
  39. 397 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici