Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Tra 2019

Nije zbog siromaštva. Napravljeno je opsežno istraživanje kod hrvatskih iseljenika u Njemačku

Izvor: slobodnadalmacija.hr · Autor: Jakov Žarko  

Nije zbog siromaštva. Napravljeno je opsežno istraživanje kod hrvatskih iseljenika u Njemačku

Komentari Hrvata koji već dulje vrijeme koricu kruha zarađuju izvan granica Lijepe naše, prvenstveno na području Njemačke, kao i crne prognoze o daljnjem iseljavanju ljudi iz Hrvatske, trebali bi upaliti alarm za uzbunu, jer svakim danom sve više nestajemo kao narod i većina onih koji su se s autobusnih kolodvora zaputili za boljim životom ne žele se vratiti. Od utemeljenja Hrvatske do danas nije se puno toga učinilo da se mlade zadrži, a razgovarajući s njima, nažalost, dobivate isti odgovor: "Ako ste mladi i živite u Hrvatskoj, onda imate veliki problem."

Kad se uzme u obzir tko bi sve mogao otići iz Hrvatske do 2026. godine, to bi bilo ukupno oko 800 tisuća ljudi, a već ih je 300 tisuća otišlo. Hrvatska će za sedam godina izgubiti cijeli potencijal ljudi koji se mogu iseliti i tada će zapravo iseljavanje stati. Te alarmantne brojke najavljuje dr. Tado Jurić predstavljajući knjigu "Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku?", u kojoj su prezentirani rezultati prvog znanstvenog istraživanja uzroka i posljedica te obilježja novijih iseljavanja Hrvata u Njemačku.

Istraživanje je provedeno u Njemačkoj među hrvatskim iseljenicima koji su se iselili u razdoblju od priključenja Hrvatske EU-u, i to na uzorku od 1200 ispitanika.
– Knjiga je glas iseljenika koji su se u zadnjih pet godina iselili iz Hrvatske i to je, zapravo, njihova poruka hrvatskoj Vladi. Iseljenici u Njemačku ispunjavali su čitav niz upitnika, počevši od toga koliko su zadovoljni životom u Njemačkoj, zašto se ne bi vratili u Hrvatsku, zašto su otišli. Knjiga donosi čitav niz odgovora koji tište naše iseljenike i nas koji razmišljamo o odlasku jer je nastala jedna vrsta društvene psihoze. Izgubit ćemo Hrvatsku kad izgubimo Hrvate – upozorava dr. Jurić.

– Ni jedna članica EU-a do sada nije imala iseljavanje od tisuću posto, s 5000 na 50 tisuća građana godišnje, samo u kratkom razdoblju od četiri godine. Masovno odlaze mladi ljudi u dobi između 20 i 40 godina s obitelji, koji su izgubili nadu i sigurnost. Kad uzmemo u obzir tko bi sve mogao otići iz Hrvatske do 2026. godine, to je ukupno oko 800 tisuća ljudi, a već ih je 300 tisuća otišlo.

Nažalost, ništa ne ukazuje na to da postoji neki ozbiljan impuls u društvu da će se stvari promijeniti – kazao je Jurić, te dodao da premijer Andrej Plenković tvrdi da se jedan broj ljudi vraća u Hrvatsku i da je to točno. No, riječ je o 15 tisuća ljudi godišnje koji se vraćaju, ali to su stari gastarbajteri koji se vraćaju u mirovinu, a ne mladi koji su otišli, istaknuo je Jurić.
Prema percepciji iseljenika koji su sudjelovali u ovom znanstvenom istraživanju, glavni motivi za iseljavanje nisu ekonomski.

Analiza stajališta Hrvata u Njemačkoj pokazala je kako hrvatski iseljenici imaju predodžbu da u Hrvatskoj nisu institucionalizirane vrijednosti radne etike i uopće poštenja, te smatraju da se hrvatsko društvo moralno slomilo.
Glavni čimbenici koji su doveli do iseljavanja svrstani su u osam kategorija.

– Prva je kategorija slabost institucija i nemoral političkih elita, pa bismo mogli reći da se Hrvati iseljavaju zbog nepravde, a ne zbog siromaštva, te korumpirano društvo, gdje su u upitniku kazali da se poštenje i rad ne isplate. S jedne strane ne nagrađujemo ispravno ponašanje, a s druge strane ne sankcioniramo neispravno ponašanje. Pravosuđe je veliki problem koje naši iseljenici ističu – kazao je Jurić, te je dodao da imamo i problem medija, koji nam zajedno s političkim elitama šalju poruku da u Hrvatskoj više ništa nije ostalo vrijedno i da se spašava tko može.

Istraživanja koja su objedinjena u knjizi dr. Tadića pokazuju jasnu vezu između političke etike, slabih institucija i iseljavanja, a u njima je sudjelovalo 53 posto žena i 47 muškaraca.
– Nemoral političkih elita, pravna nesigurnost, nepotizam i korupcija svakako su među glavnim razlozima za iseljavanje. Ako se otvori koje radno mjesto, tu većinom upadaju, slikovito kazano, ljudi s vezom ili pak oni koji imaju podobnu člansku iskaznicu – takvi su komentari većine iseljenih ispitanika – navodi autor istraživanja kakvo do sada uopće nije provedeno.

Iseljavanju su najskloniji ljudi u dobi između 25 i 40 godina i čine čak 58,33 ispitanika. Malo manje od 10 posto ispitanika prije iseljavanja nije tražilo posao, njih oko 39 posto bilo je nezaposleno i aktivno je tragalo za poslom, dok je njih čak 55 posto bilo zaposleno.

Oko 25 posto ispitanika ima potpuno negativan stav o Hrvatskoj, dok je njih 70 posto zadovoljno zaradom, smještajem i životom u Njemačkoj. Ostanak u Njemačkoj priželjkuje 51,2 posto ispitanika, njih oko 15 posto vratilo bi se u Hrvatsku, 40 posto ne namjerava povratak u svoju domovinu, pa bi iz Njemačke otišli u neku drugu zemlju, a njih 45 posto kazalo je – možda. Iako se spominje Irska, Njemačka je zemlja u koju, nažalost, odlazi većina Hrvata.
Korizma je, a ovo su brojke za promišljanje!


Komentari članka

Vezani članci

Mladen Vedriš: Hrvatska država ponaša se kao dr. Jekyll i MR. Hyde

04.06.2020.

Država se ponašala kao dr. Jekyll i Mr. Hyde. Po noći vam lomi rebra pogrešnom ekonomskom politikom i žestoko vas oporezuje gdje stigne, a onda vas preko dana liječi nefokusiranim socijalnim transferima koji su često između populizma i moralnog hazarda: o

Porezni prihodi u svibnju na polovini prošlogodišnjih

28.05.2020.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u srijedu da su s jučerašnjim danom porezni prihodi u svibnju bili na polovini prošlogodišnjih, dok je vrijednost fiskaliziranih računa oko 18 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdo

Izazovna jesen - Ekonomska bijeda gotovo je zajamčena

21.05.2020.

Mnogima se vjerojatno u nekom trenutku tijekom koronakrize drastično promijenila percepcija onih ‘nedovoljnih‘ 2,5 posto gospodarskog rasta prije nego je najveći show na svijetu počeo, a kako odmiču proljetni mjeseci ta se misao sve više vraća.

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

18.05.2020.

"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proiz

Velika analiza: Koliko je hrvatski javni sektor zapravo (ne)efikasan?

18.05.2020.

Hrvatska nažalost spada u države EU u kojima javne službe ne tretiraju sve građane jednako. Moglo bi se reći da su na papiru svi jednaki, ali postoje oni "nejednakiji". Tako su javne službe u Hrvatskoj jako pristrane i neprofesionalne. Po razini nepristra

Tag cloud

  1. 2005 članka imaju tag hrvatska
  2. 2055 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1287 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1041 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 708 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 948 članka imaju tag ict
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 993 članka imaju tag EU
  14. 890 članka imaju tag industrija
  15. 785 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 440 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 364 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 357 članka imaju tag eu fondovi
  26. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 305 članka imaju tag opg
  35. 385 članka imaju tag vlada
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija