Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Lip 2024

Nikola Nikšić: Rimac je fokusiran na razvoj, a ne na dobit, visoke kapitalne rezerve jamče financijsku stabilnost

Izvor: lidermedia.hr · Autor: lider.hr  

Nikola Nikšić: Rimac je fokusiran na razvoj, a ne na dobit, visoke kapitalne rezerve jamče financijsku stabilnost

piše: Nikola Nikšić, Konter
Prema podacima InfoBiz-a Mate Rimac kao član društva, direktno ili kroz kontrolni položaj u upravljanju imovinom pravne osobe preko drugih sredstava ima udjele i financijske interese u Rimac Group (ranije Rimac automobili), Rimac Technology, Bugatti Rimac, Porsche eBike Performance i Project 3 Mobility. U suvlasničkoj mreži u tim poduzećima društvo mu pravi nekoliko velikih svjetskih korporacija kojima je proizvodnja vozila, bicikala i opreme za vozila temeljna djelatnost (Porsche, Kia) te veći broj raznih vrsta investitora.

Za pretpostaviti je da im je zajednička procjena da će 284 milijuna eura koliko je na dan 31.12.2023. zbirno za navedena poduzeća vrijednost izdataka za razvoj (31.12.2022. 170,7), te nematerijalne i materijalne imovine u pripremi u iznosu 138,8 milijuna eura (31.12.2022. 65,9), uz daljnja ulaganja u svrhu dovršenja razvojnih projekata u tijeku, u budućem srednjoročnom razdoblju ostvariti svoju dobru komercijalizaciju kroz prihode od prodaje proizvoda i usluga i tako ostvariti primjerene povrate i/ili prinose na uloženo. Ili da će se kroz razvoj stvorena materijalna i nematerijalna imovina moći u cijelosti ili djelomično prodati, ili da će za kupnju njihovih udjela u društvima i drugih oblika ulaganja postojati interes drugih ulagača, jedno i drugo uz dobru zaradu.

Iz zadnje dostupnih revizorskih izvješća za 2022. vidljivo je da je Rimac Group u 2022. u dvije transakcije prikupilo ukupno 550 milijuna eura koji su u bilanci stanja najvećim dijelom registrirani na poziciji ‘kapitalne pričuve‘. Time je vrijednost kapitalnih pričuva na dan 31.12.2022. dosegla 792,5 milijuna eura (31.12. 2022. 260,7), a kako u 2023. nije bilo dodatnih uplata kapitala, na toj se vrijednosti zadržana i na dan 31.12.2023. Kapitalne pričuve u ukupnoj pasivi (i kao izvor financiranja ukupne imovine od 899,9 milijuna eura) imaju dominantan udio od 88.1 posto, dok sve ostale pozicije kapitala i obveza zbirno imaju udio o 11.9 posto.

Fokus na razvoj
U bilanci društva Rimac Technology d.o.o., koje je s 1.1.2022. nastalo izdvajanjem gospodarske cjeline iz Rimac Group d.o.o., i u 100-postotnom je vlasništvu tog društva, na poziciji kapitalnih rezervi na dan 31.12.2023. (440.6 milijuna eura) došlo je do značajne promjene u odnosu na 267,6 milijuna eura koliko je iznosilo stanje na toj poziciji 31.12.2022. S obzirom da preneseni gubitak i gubitak tekuće godine iznose 126 milijuna eura i time umanjuju vrijednost pasive, interesantno je da je iznos kapitalnih rezervi gotovo identičan vrijednosti ukupne imovine (440,6 milijuna eura), i u potpunosti je financira kao ‘vlastiti izvor‘.

U bilanci društva Bugatti Rimac d.o.o., odnos imovine i izvora financiranja je nešto drugačiji. Kapitalne rezerve u iznosu 489,3 milijuna eura imaju udio 58,5 posto ukupne pasive (836,6 milijuna eura, što je također i vrijednost imovine), dok se 22,3 posto imovine financira iz kratkoročnih zajmova od poduzetnika unutar grupe (također se mogu tretirati indirektno kao vlastiti izvori), te 7,4 posto iz obveza prema dobavljačima.

Bilanca Porsche eBike kvantitativno je na značajno nižoj razini u odnosu na prethodna tri društva. Ukupna imovina na dan 31.12.2023. iznosila je 9,8 milijuna eura i financirana je 42,3 posto iz vlastitih izvora (ostatkom kapitalnih rezervi koje su na dan 31.12.2023. iznosile 26,3 milijuna eura i većim dijelom ‘pokrile‘ preneseni gubitak i gubitak tekuće godine u ukupnom iznosu 23,9 milijuna eura). Ostali dio imovine financiran je iz zajmova društava povezanih sudjelujućim interesom (isto kao i za Bugatti Rimac, tretirati kao financiranje iz vlastitih izvora), u ukupnom iznosu 3,2 milijuna eura.

Iz bilanci sva četiri promatrana društva razvidan je izuzetan udio kapitalnih rezervi i njihov značaj za stabilno i sigurno poslovanje društava. Amortiziraju negativni operativni novčani tijek i osiguravaju stabilno financiranje ulaganja. Kako je uvodno rečeno, prema vrijednostima dugotrajne imovine (pogotovo izdataka za razvoj) i promjenama tih vrijednosti u posljednjih nekoliko godina, u odnosu na vrijednosti prihoda i neto rezultata (kumuliranih gubitaka), a i u skladu s dostupnim podacima iz medija, nije teško zaključiti da je grupa povezanih poduzeća i dalje fokusirana na stvaranje vrijedne imovine i pravovremeno dovršenje razvojnih projekata (da zbog bržih konkurenata, a ima ih na globalnom tržištu, ne postanu manje vrijedni ili bezvrijedni), dok bi financijski efekti kojima se na "klasičan" mjeri uspjeh realizacije poduzetničke ideje, prihod, profit i novac, tek trebali uslijediti. Stoga, u razdoblju kada je fokus na razvoj, a financiranje dugotrajne imovine je iz kapitala, čime je zajamčena financijska stabilnost, podaci iz aktualnog i povijesnih računa i gubitaka su od vrlo malog značaja.

Kako vrijednosti bilančnih pozicija ukazuju da se radi o velikom i ambicioznom poduzetničkom projektu koji je kao dionike osim šire društvene i gospodarske zajednice privukao i uključio renomirane korporacije i raznovrsne investitore, bilo bi interesantno znati što sve piše u ugovorima na temelju kojih su realizirane transakcije ulaganja u kapitalne pričuve.

Vlastito financiranje
Prema Zakonu o trgovačkim društvima nazvane ‘rezerve kapitala‘, kapitalne su pričuve vlastiti izvor financiranja društva koji je nastao iz dodatnih uplata novčanih sredstava članova društva kako bi osigurali solventnost društva, odnosno omogućili ostvarenje planiranih razvojnih pothvata. Ne oblikuju se iz ostvarenih dobitaka trgovačkog društva. Nisu neuobičajene, u slučajevima kada članovi druš¬tva svjesni povećanih novčanih izdataka i tekućih gubitaka, u vjeri u uspjeh poduzetničkog poduhvata i opravdanost ulaganja, društvenim ugovorom se obvezuju na dodatne uplate ili ispunjenju drugih činidaba koje imaju imovinsku (novčanu) vri¬jednost, a da se ne povećava temeljni kapital.

Tim povećanjem kapitala (vlastitih izvora financiranja) u bitnome se mijenja kreditna spo¬sobnost društva. Umjesto povećanja zaduženosti raste komponenta vlastitog financiranja. Dodatne prednost ovakvog načina povećanja kapitala su da nema troškova upisa u sudski registar i troškova kamata, a svota uplata u ka¬pitalne pričuve može se vratiti članovima društva kad to omogućava financijsko stanje trgovačkog društva, odnosno kako je to ugovoreno.

I za kraj, nešto iz čega će se možda zaključiti da se prethodni dio analitičkog komentara nije ni trebao pisati. U vrednovanju poduzeća i pri dubinskim snimanjima značajan se dio vremena i resursa ulaže u analize financijskih podataka i izvedenih pokazatelja, njihovih strukture i trendova u duljim vremenskim povijesnim i željenim vrijednostima tih istih u budućim razdobljima. Radi se o pokazateljima, a koji ovise o pokretačima, resursima i aktivnostima ih stvaraju, o intelektualnom kapitalu.

Scandia Value Scheme (autor Laif Edvinsson) lijepo grafički prikazuje njegovu strukturu i sastavnice: ljudski kapital (3H hand – hart – head postojećih i zainteresiranih potencijalnih zaposlenika i vanjskih suradnika), kapital partnera (kupaca, dobavljača, investitora, kreditora, znanstvene zajednice, gospodarskih i drugih institucija iz društvenog okruženja), kapital inovacija (portfelj proizvoda i usluga koji se kontinuirano širi i razvija u skladu sa njihovim životnim vijekom, potrebama i potencijalima okruženja), kapitala procesa (sposobnosti da sve što se planira raditi, radi na optimalan način, kontinuirano mijenja i modernizira).

Tih podataka u financijskim i revizorskim izvješćima, te izvješćima uprava, drugim sadržajima iz medija, koja su javno dostupna ima vrlo malo. Zato je bez dubljeg uvida u organizaciju, njene ljude, resurse, poslovne knjige, evidencije i drugu dokumentaciju i informacije, potrebno iskazati primjeren oprez i analitičku skromnost pri davanju nekih decidiranih ocjena i komentara, bilo loših ili dobrih, o tome kako će neko poduzeće poslovati u budućim razdobljima.


Komentari članka

Vezani članci

MMF blago snizio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva, očekuje veću inflaciju

15.04.2026.

Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,6 posto, nešto slabije no što su pokazivale dosadašnje prognoze, objavio je u utorak Međunarodni monetarni fond (MMF), dok bi manjak u bilanci plaćanja trebao biti znatno veći.

Rimac i BMW razvili baterije za novi i7, proizvodnja u Zagrebu

13.04.2026.

U Rimčevom kampusu razvija se i proizvodi baterijski sustav za novi BMW i7, uz širenje kapaciteta i zapošljavanje više od 100 ljudi

JAVNI POZIV: Potpore za razvoj poduzetništva Grada Osijeka

13.04.2026.

Grad Osijek objavio je Javni poziv za dodjelu potpora iz Općeg programa razvoja poduzetništva za 2026. godinu (POT-OS-2026). Poziv je namijenjen poduzetnicima koji žele unaprijediti svoje poslovanje kroz dostupne gradske potpore.

UGP traži veću transparentnost i učinkovitost upravljanja javnim novcem

10.04.2026.

UGP naglašava kako je cilj doprinijeti razvoju učinkovitijeg i pravednijeg sustava te jačanju percepcije pravednosti i jednakih standarda

Nikad više milijunaša: 10 posto u Hrvatskoj drži pola imovine

07.04.2026.

Uz rekordno bogatstvo u svijetu i Hrvatskoj, razvija se cijeli ekosustav usluga za HNWI klijente, od investicijskih savjeta do pravnih i concierge usluga

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke