Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Stu 2010

Nisu nam potrebne tolike poduzetničke zone

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Nikola Vukadinović  

Nisu nam potrebne tolike poduzetničke zone

Redovna profesorica i voditeljica poslijediplomskog studija Poduzetništvo na Ekonomskom fakultetu u Osijeku dr. Slavica Singer bila je na čelu stručnog tima za izradu Strategije razvitka Osječko-baranjske županije, prihvaćene potkraj 2005. godine. Sada se to vidi, pretenciozno i možda i bez pravih osnova za to, prihvaćena Strategija označena je dokumentom koji daje smjernice za ostvarenje vizije Osječko-baranjske županije kao hrvatskog "regionalnog tigra" s najvišom stopom rasta BDP-a u Hrvatskoj, koji bi do 2010. godine trebao premašiti 10.000 USD po stanovniku, a stopa nezaposlenosti više nego prepolovljena. Strategija je ponudila i 28 preporuka kako do svega toga doći. Pet godina realizacije strategije prava je prilika za razgovor s nositeljicom toga projekta.

* Profesorice Singer, zašto su u Strategiji definirana četiri cilja: povećanje bruto domaćeg proizvoda, smanjenje nezaposlenosti, povećanje poduzetničke aktivnosti i povećanje efikasnosti korištenja intelektualnog kapitala, nisu ni izbliza ostvarena. Koliko je to razlog objektivne svjetske gospodarske krize, a koliko subjektivnih propusta i inercije "domaćih snaga"?
- To se ne može lagano kvantificirati, ali posrednom usporedbom s drugim dijelovima Hrvatske može se konstatirati da nema bitnih razlika u rangu razvijenosti županija u zadnjih nekoliko godina. One koje su bile razvijenije i sada su, one koje su bile na dnu, i sada su tamo. Osječko-baranjska županija je bila po mnogim indikatorima (BDP po stanovniku i nezaposlenosti) znatno lošija od najboljih, npr. Istarske županije (da se ne uspoređujemo s gradom Zagrebom jer ima niz lokacijskih prednosti u odnosu na bilo koju županiju u Hrvatskoj). Osječko-baranjska županija imala je gotovo pet puta manji BDP po stanovniku od Istarske županije, sada je on oko 1.5 puta manji. Nezaposlenost u Osječko-baranjskoj županiji je pokazivala dobru tendenciju smanjenja do 2008. godine, ali je onda naglo skočila i sada je opet iznad 23 posto (u Istarskoj je županiji oko 7 posto). U kojoj je to stanje odgovornost lokalne sredine (od poslovnog sektora, lokalne uprave, sveučilišta, građana...) teško je reći, ali u svakom slučaju svi mi smo suodgovorni za stanje u kojem se nalazimo.

Strategija nije receptura
Strategija je opredjeljenje za ostvarenje neke zajednički identificirane vizije i ciljeva, koji su izazov jer znače promjenu u odnosu na neko početno stanje. Strategiju smo radili zajedno s gradskim i županijskim poglavarstvima, s predstavnicima poslovnog sektora, s mladima (anketirali smo mlade ljude u svim gradovima Osječko-baranjske županije) i dobili očekivanja koja smo pretočili u viziju, ciljeve i 28 preporuka, što sve zajedno čini strategiju. Obično se smatra da vizija mora biti takva da se morate istegnuti i napregnuti da ju ostvarite. Prema tome, ciljevi moraju biti postavljeni tako da pretpostavljaju nešto drukčiji način ponašanja, nego što se ponašamo svakodnevno. I drugo, strategija je uvijek veza između vizije i aktivnosti, a ne receptura ili instrukcije. Onog trenutka kada je Županijska skupština prihvatila strategiju, onda to postaje dokument koji obvezuje sve, od institucija do građana - svatko od nas koji živi i djeluje u ovoj županiji treba vidjeti i naći svoju ulogu u realizaciji zajednički identificirane vizije i ciljeva.

I treće, Strategija se ne može realizirati ako se shvati kao da je to jedna lista ponuđenih "jela" na nekom jelovniku te da možete izabrati po volji jedno ili nekoliko i zadovoljiti svoje potrebe. Dali smo i 28 međusobno povezanih preporuka za ostvarenje Strategije. Kada smo u ciljevima pretpostavili da će doći do povećanja BDP-a po stanovniku, smanjiti se nezaposlenost, ostvariti bolje korištenje intelektualnog kapitala i jača poduzetnička aktivnost, to je pretpostavka da se svih 28 preporuka gotovo istovremeno i dobro usklađeno počnu primjenjivati. A, po mome mišljenju, to se nije dogodilo.

Bez praćenja realizacija Strategije
* Kakve su komunikacije Vas, kao autora Strategije, i njezina naručitelja - Osječko-baranjske županije? Je li to čvrst dokument ili dokument koji valja mijenjati, inovirati, dopunjavati, odnosno o njegovoj realizaciji povremeno se i očitati? Tko treba davati znakove za uzbunu zbog njezina neostvarenja?.
- Naravno, za praćenje realizacije Strategije, kao dokumenta koji je usvojila Skupština Osječko-baranjske županije, obvezna je upravo ona, sa svojim odgovarajućim tijelima. Oni mogu angažirati i surađivati s brojnim institucijama od kojih bi dobili bolju informaciju što se događa. Jedna je od preporuka bila da se Agencija za razvoj spoji s Informatičkim centrom i da bude mjesto na kojemu će se pratiti razvojni procesi u Županiji. To se spajanje i dogodilo, ali ne znam u kojoj je mjeri postalo mjesto s kojega će se signalizirati, a na temelju praćenja određenih indikatora, u kojoj se mjeri ostvaruju vizija i ciljevi, odnosno preporuke koje su sastavni dio strategije.

* Kako povećati zaposlenost u novim uvjetima svjetske ekonomije? Može li razvoj malih poduzeća, kako sugerira Strategija, za to biti odgovor u uvjetima kad nemamo matičnih velikih poduzeća, jezgri njihova postojanja i razvitka?
- Sva velika poduzeća nekada su bila mala. Generatori novih radnih mjesta rastuća su mala poduzeća - i to ne ovisi o tome postoje li velika poduzeća ili ne. Naravno, dobro je ako postoje velika poduzeća koja oko sebe okupljaju grozdove i lance malih poduzeća, ali moguće je graditi dobru gospodarsku infrastrukturu i s malim poduzećima. Rastuća poduzeća elitistička su manjina uvijek, i u najrazvijenijim gospodarstvima (ne više od 10 posto), ali u Hrvatskoj ih imamo daleko premalo (svega oko 2 posto). Stvoriti dobre uvjete za razvoj malih poduzeća zajednička je odgovornost centralne države, područne uprave (županija) i lokalne uprave (regulatorni okvir, jednostavnost i transparentnost procedura, niski troškovi pokretanja poslovnih pothvata, dobra infrastruktura - telekomunikacijska, prometna...). To ovisi o stvaranju ulagačke klime na državnoj i lokalnoj razini koja omogućava jače poduzetničko djelovanje. U kvaliteti poslovne okoline Hrvatska je napravila promjene, ali puno sporije nego mnoge druge zemlje.

Zračna luka atraktor inoulaganja
* Zašto, po Vašem mišljenju, u Osječko-baranjskoj županiji, a općenito i Hrvatskoj, nema značajnih inozemnih ulagača, poglavito u realni sektor, odnosno greenfield investicije, koje bi donijele veliko zapošljavanje. Što tu uopće mogu učiniti lokalne i regionalne zajednice?
- Ograničeno je ono što tu mogu učiniti lokalne zajednice, ali mogu omogućiti da određene procedure oko različitih dozvola budu kraće i da se poštuju rokovi. Ipak, naglasila bih jedan resurs koji nikako ne uspijevamo ugraditi u konkurentsku prednost ne samo Osječko-baranjske županije nego i istočne Hrvatske, a to je cargo kapacitet osječke zračne luke, koja može biti jako veliki atraktor za inozemna ulaganja. Bez te zračne luke ovaj dio Hrvatske u međunarodnim je relacijama slijepo crijevo. To je i jedna od preporuka u Strategiji, ali ništa ozbiljnije nije napravljeno u vezi s tim važnim infrastrukturnim kapacitetom. Sporadični događaji koji su medijski zanimljivi, kao što je avionski prijevoz krava iz Kanade u tvrtku Žito ili dolazak ribe iz Afrike na putu u EU preko naše zračne luke, samo su mrvice. Zračna luka treba biti u funkciji povezivanja naših malih poduzeća s međunarodnim tržištima - to rade Bugari, Izraelci, Norvežani...

* Što pak čini osječko Sveučilište u poticanju regionalnog/županijskog razvoja? Ulaže se u zgrade, a koliko u ljude? Za koga se uopće proizvodi visokoškolski kadar?
- Mislim da je Sveučilište još i dalje nedovoljno angažirano na rješavanju problema sredine u kojoj djeluje. Naravno, postoje i dobri primjeri vezani uz Poljoprivredni, Ekonomski, Elektrotehnički, možda i neke druge fakultete, u suradnji s poduzećima, no sve je to nedovoljno. Nekoliko preporuka iz Strategije apostrofiralo je Sveučilište da mora preuzeti odgovornost za rješavanje problema u sredini u kojoj djeluje. Jedan dio problema proizlazi i zbog toga što Sveučilište nema dobru komunikaciju s gospodarstvom oko profiliranja kompetencija za koje osposobljava mlade ljude. Suradnja s OBŽ, pa i svim ostalim županijama u istočnoj Hrvatskoj, kao i izravno s gospodarstvom, morala bi biti proaktivnija.

Prazna priča
* Što mislite o velikom broju poduzetničkih zona, čija je gradnja započela u Županiji? Ima ih svako selo, a zapravo ni jedna nije dovršena, nema potrebnu infrastrukturnu opremljenost te u ni jednoj nema strateški važnih investitora.
- Mislim da je u mnogim slučajevima to rezultat jeftine političke promocije. Hvaliti se brojem poduzetničkih zona, a ne reći koliko je radnih mjesta otvoreno u tim zonama je prazna priča, naravno izuzetno štetna. Mi smo mala županija i ne vidim potrebe da bude toliko poduzetničkih zona. Bolje je imati nekoliko njih dobro strateški pozicioniranih, tako da omogući razvoj Županije na ravnomjeran način. Naša je ideja i u strategiji bila da se to jako koncentrira i veže uz zračnu luku u Osijeku, zbog niza razloga - od stvaranja clusterskih mogućnosti koje bi bile također atraktor za strane investicije. A ne da ledinu proglasimo poduzetničkom zonom.


Komentari članka

Vezani članci

Iskustvo bivše poduzetnice: Privatni biznis nije uvijek sloboda – ja sam je pronašla u korporaciji

19.02.2026.

Zagrebačka ekonomistica Petra Bilić od malih nogu navikla je raditi i razvijati poslovne vještine u obiteljskoj tvrtki. Kaže kako je počela s 14 godina, a radeći različite poslove razvila je disciplinu, otpornost i razumijevanje ljudske prirode. Pprije sl

Laurent Sessa pokrenuo višemilijunski projekt i oduševio zajednicu

30.01.2026.

Izgradio je postrojenje vrijedno 34 milijuna eura koje prkosi svim stereotipima o hrvatskom poduzetništvu, stavljajući ekologiju, sigurnost i kraljevski komfor radnika na prvo mjesto

Damjan Geber: Zašto su arhitekti često loši poduzetnici?

21.01.2026.

U novoj epizodi Liderova podcasta gost je Damjan Geber, osnivač i izvršni direktor arhitektonskog studija Brigada, jedan od rijetkih arhitekata u Hrvatskoj koji otvoreno govori o arhitekturi kao poslu, a ne samo kao estetskoj ili umjetničkoj disciplini.

Kako je bilo freelanceati u 2025. godini? Evo što su rekli sami freelanceri

19.01.2026.

Najnovije izvješće o mentalnom zdravlju freelancera i samozaposlenih za 2025. godinu dolazi iz Leapersa, međunarodne platforme koja se već godinama bavi zagovaranjem boljih radnih uvjeta za nezavisne profesionalce, istraživanjem freelancing tržišta i utje

Zašto je vaša nevidljivost vaša najveća karijerna samosabotaža?

16.01.2026.

Vidljivost se često pogrešno doživljava kao hvalisanje. No razlika je u namjeri

Tag cloud

  1. 2830 članka imaju tag turizam
  2. 2679 članka imaju tag hrvatska
  3. 1794 članka imaju tag svijet
  4. 1475 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1990 članka imaju tag financije
  6. 1551 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1643 članka imaju tag izvoz
  8. 1316 članka imaju tag trgovina
  9. 1382 članka imaju tag ict
  10. 1318 članka imaju tag industrija
  11. 1232 članka imaju tag investicije
  12. 1074 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1069 članka imaju tag menadžment
  14. 1179 članka imaju tag EU
  15. 866 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 672 članka imaju tag opg
  17. 791 članka imaju tag maloprodaja
  18. 551 članka imaju tag poticaji
  19. 684 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 400 članka imaju tag potpore
  22. 458 članka imaju tag koronavirus
  23. 515 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 534 članka imaju tag porezi
  27. 489 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 527 članka imaju tag obrazovanje
  29. 496 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 434 članka imaju tag osijek
  31. 540 članka imaju tag krediti
  32. 442 članka imaju tag start up
  33. 508 članka imaju tag dzs
  34. 450 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 343 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor