Nitko ne želi biti šef: Zašto generacija Z ne želi napredovati?

Sve manje mladih zaposlenika teži menadžerskim pozicijama, a ako tvrtke ne uspiju razviti nove vođe, moglo bi im biti sve teže održati organizacijsku učinkovitost.

Za generaciju Z, uspjeh u karijeri više nije definiran napredovanjem, a mnogi daju prednost ravnoteži između poslovnog i privatnog života nad većom odgovornošću i duljim radnim vremenom.

Ovaj trend postaje sve veći izazov za tvrtke, od kojih se mnoge već bore s razvojem sljedeće generacije lidera.

“Prema globalnim istraživanjima, samo oko 6% generacije Z želi preuzeti više rukovodeće uloge i postati šefovima, što je prije svega uzrokovano rastućim odgovornostima koje dolaze s poslom. Za organizacije i njihove strukture to je vrlo velik problem“, rekao je za Euronews Tomasz Szklarski, izvršni direktor tvrtke Enpulse i stručnjak za angažman na radnom mjestu.

Posljednjih godina broj zaposlenika koji odgovaraju jednom menadžeru značajno se povećao, a prosječna veličina tima udvostručila se s oko šest na dvanaest ljudi.

To stavlja menadžere pod sve veći pritisak. S jedne strane, odgovoraraju upravnim odborima i višim rukovoditeljima za ispunjavanje poslovnih ciljeva. S druge strane, od njih se očekuje da podrže razvoj, motivaciju i dobrobit sve većih timova.

“Generacija Z pažljivo je odvagnula što znači ravnoteža između poslovnog i privatnog života u odnosu na žrtve potrebne da bi se postalo šefom. Mladi ljudi jasno vide teret koji dolazi s upravljanjem. Menadžer je odgovoran i svojim nadređenima i za sve veće timove kojima je potrebna stalna podrška“, rekao je Szklarski.