Nitko ne želi državne poticaje za domaće turiste

Vole li Hrvati skijanje u inozemstvu više od ljetovanja na vlastitom moru? Vjerojatno ne, iako posljednji trendovi pokazuju drukčije. Dok se broj hrvatskih skijaša koji odlaze na zimovanje u inozemstvo ne smanjuje unatoč recesiji i usprkos tomu što moraju plaćati najskuplje aranžmane poslije Nove godine (u nekim su nam agencijama rekli da nikad nisu imali takvu navalu na ski-aranžmane kao ove sezone), iz godine u godinu pada broj domaćih interesenata za domaće plaže. Posebno krizna bila je 2009. godina kada je na domaćim plažama prebrojano 1.599.652 domaćih turista, 13 posto manje nego godinu ranije. Situacija se tek donekle počela popravljati prošle godine. Ipak, udio domaćih noćenja u ukupno ostvarenom broju noćenja jedva prelazi 10 posto. Uspjeh ovdašnjeg turizma isključivo ovisi o strancima.

S druge strane, višegodišnja je praksa da gotovo sve europske zemlje, raznim akcijama i pogodnostima, nastoje zadržati svoje državljane na odmoru u vlastitoj zemlji. Ministarstvo turizma i Glavni ured Hrvatske turističke zajednice za ovu su sezonu pripremili poseban paket mjera posredstvom kojih bi ovdašnje agencije, hotelijeri i destinacije dobile financijsku pomoć države ako bi osmislili ili ponudili jeftinije odmore domaćem stanovništvu. Odaziv potencijalnih organizatora bio je mizeran. Na nedavno održanom Turističkom vijeću HTZ-a ministar turizma Damir Bajs požalio se da je za program »Upoznaj Hrvatsku« pristiglo devet zahtjeva, za umirovljenički program osam, a za program »Ostani u Hrvatskoj« tek jedan zahtjev. Katastrofalan interes iako je riječ se o novim programima.

Dakle, radi poticanja građana na odmor u vlastitoj zemlji, odnosno povećanja domaćeg prometa u pred- i posezoni i stvaranja novih proizvoda cjenovno i interesno prilagođenih domaćem tržištu, Ministarstvo turizma pripremilo je nekoliko zanimljivih mjera. Za potporu takvim programima sačuvano je nešto više od pet milijuna proračunskih kuna. Programi su dobili zvučna imena. »Kod kuće je najljepše« trebao je biti jedan od takvih novih proizvoda namijenjenih domaćem tržištu. Program uključuje državno sponzoriranje aranžmana s najmanje četiri noćenja koji bi bili prilagođeni kupovnoj moći i interesu domaćih turista. »Zlatne godine« namijenjene su starijoj populaciji, odnosno organizatorima koji će osmisliti i ponuditi programe putovanja za hrvatske umirovljenike s četiri noćenja u pred- i posezoni, s autobusnim ili željezničkim prijevozom, naravno u našoj zemlji. Ministarstvo turizma bi organizatore takvih putovanja blagoslovilo s po 200 kuna po dovedenom gostu. Isto toliko novca, dakle milijun kuna, odnosno 200 kuna po dovedenom putniku u pred- i posezoni, pripremljeno je i za organizatore maturalaca u Hrvatskoj. S tim programom ima nešto više uspjeha, jer je program, kaže Bajs, nakon tri godine zaživio, pa će ove godine svaki treći maturant ludovati na našoj obali.

Pravi je fijasko, međutim, s tek jednom privatnom ponudom za udruživanje novca s državom doživio program »Upoznaj Hrvatsku«, možda i najplemenitije zamišljen od svih nabrojanih. Riječ je o promociji turistički nerazvijenih područja države, doduše ponovno samo u razdobljima pred- i posezone. Plan je bio da se potpomognu organizatori putovanja koji bi osmislili i realizirali autobusne ili željezničke programe prema takvim područjima. Za jednodnevne izlete država nudi subvenciju od 50 kuna po putniku, za programe s najmanje dva noćenja 100 kuna, a 200 kuna za programe s više od dva noćenja. Interes agencija za organizaciju takvih putovanja ne postoji. Vjerojatno im je jednostavnije prodavati uhodane programe (poput skijanja u inozemstvu ili city break-tura u susjedstvu ) na čemu imaju veće provizije, nego osmisliti nešto što bi moglo koristiti socijalno ugroženim skupinama hrvatskih građana, ali i zaboravljenim, uglavnom prekrasnim, područjima naše zemlje. Pitanje je samo što će nam onda tih 500 i kusur turističkih agencija?

Stranci probili planiranu kvotu
Akcijski plan potpore hrvatskom turizmu ove godine sadrži 12 modela, a za razliku od slabog interesa ovdašnjih organizatora putovanja, ali i hotelijera i (vječno uspavanih) destinacija za domaća putovanja, stranci su pokazali mnogo više entuzijazma za udruživanje novca s hrvatskom državom. Do 21. prosinca 2010. obrađeno je ukupno 374 zahtjeva pristiglih iz inozemstva, ukupne vrijednost 147 milijuna kuna, što je 10 milijuna kuna više u odnosu na 2009. Na natječaj su se, ističu u Ministarstvu turizma, javili svi vodeći svjetski organizatori putovanja.