Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Stu 2012

Njemački i austrijski investitori bježe iz Hrvatske

Izvor: www.profitiraj.hr · Autor: Profitiraj.hr  

Njemački i austrijski investitori bježe iz Hrvatske

Razlozi za smanjenje investicija su pogoršanje investicijske klime, administrativna kašnjenja/prepreke, zakonodavstvo/pravosuđe, različito tumačenje zakona u različitim dijelovima Hrvatske... Austrijanci i Nijemci sve češće negoduju, jer ne žele još jednu državu u EU u koju je teško ulagati, piše Objektiv.

Kad su austrijski investitori u Prelogu – gradiću s manje od osam tisuća stanovnika – odlučili izgraditi tvornicu obuće vrijednu sedam milijuna eura – nisu se dali obeshrabriti. „Stvarno nikakvih teškoća nismo imali prilikom dobivanja administracije, od čega smo imali strah u kostima, jer su nam svi rekli u Hrvatskoj nemojte ulagati – administracija će vas ubiti“, izjavio je Bojan Režonja iz Paul Greena. Građevinsku dozvolu dobili su za samo 16 dana. Međutim, ti što su Režonji i ekipi govorili da ne ulažu u Hrvatsku imali su potpuno pravo. Pojedine laste, naime, na čine proljeće. Iako ovakvih primjera ima (zato smo ih i spomenuli), više je onih koji utjeruju strah u kosti investitorima. Kriza je i to ne treba ponavljati. Investitori sada kao nikada prije traže zemlje u kojima će se investicije isplatiti. Hrvatska tu zasigurno ne spada. Čak i najveći dosadašnji ulagači u našu zemlju, a to su Austrija i Njemačka (uz Nizozemsku), odustaju od daljnjih investicija. Prema službenim podacima HNB-a, Austrija je u Hrvatsku 2008., znači godinu prije prelijevanja krize u Hrvatsku, uložila nešto malo više od milijardu eura. Već sljedeće godine ta je brojka pala više nego dvostruko (uložen 431 milijun eura), da bi 2011. iznos austrijskih investicija u Hrvatsku bio svega 221 milijun eura što je manja brojka od slovenskih ulaganja 2007. godine koja su tada iznosila 228 milijuna eura. S Nijemcima je slična situacija. Prije početka izbijanja krize, dakle, 2008., Nijemci su u Hrvatsku uložili 426 milijuna eura. Sljedeće godine taj iznos pada na 160 milijuna eura, 2010. na malenih 86 milijuna eura, dok 2011. njemačka ulaganja nešto rastu i iznose 229 milijuna eura. Pitali smo Ured za vanjsku trgovinu pri veleposlanstvu Austrije u Hrvatskoj zbog čega austrijski investitori sve više zaobilaze Lijepu našu.

Stanje u Hrvatskoj za 2011. godinu tek je 2,4% direktora austrijskih tvrtki ocijenilo vrlo dobrim. Tek 6% dalo mu je prolaznu ocjenu (dobar), dok ga je preko 90% ispitanika ocijenilo tek dovoljnim ili nedovoljnim Austrijanci i Nijemci slomili zube na sta dionu u Dubrovniku Evo jedan primjer na koji su se do sada zajedno opekli i Austrijanci i Nijemci. Naime i jedni i drugi željeli su ulagati u nogometni stadion u Dubrovniku, ali od toga se do danas ništa nije dogodilo. Iako je stadion ucrtan u GUP i realno ne bi trebalo biti većih problema, umjesto novog stadiona koji bi mogao produžiti turističku sezonu na ovom dijelu Jadrana još uvijek stoji stari koji je u toliko lošem stanju da se na njemu ne može saditi ni krumpir, a kamoli da se tu pripremaju vazne svjetske momčadi koje bi sa sobom dovele mnoštvo novinara i pravile nam besplatnu reklamu. Osim toga, na stadionu u Dubrovniku mogli bi se održavati koncerti i razne druge priredbe koje bi zasigurno sezonu učinile dužom što bi odgovaralo i državi i lokalnoj samoupravi i građanima. Bivši dubrovačko-neretvanski župan Vinko Brnadić svojedobno je objasnio autoru ovog teksta kazao da je Dubrovnik moderni stadion mogao imati i prije desetak godina. „Tada sam prvi put doveo zainteresirane investitore. Vlasnik Red Bulla Dietrich Mateschitz želio je ulagati u lapadski stadion, ali godinama ga sustavno koče“, kazao je Brnadić. I ne samo on, nego su za stadion u Lapadu, prema Brnadićevim riječima, bili zainteresirani i predsjednik austrijskog kluba Rapid, Sturm iz Graza, ali i njemački Freiburg. Željeli su ulagati po modelu javno-privatnog partnerstva (ulaganje i dobivanje stadiona u koncesiju)” piše Objektiv.

„Kroz poslovne i garažne prostore investicija bi im se isplatila“, veli Brnadić koji je dodao da za neizgradnju stadiona najveću odgovornost nosi dubrovački dogradonačelnik Pero Vićan, koji je ujedno alfa i omega dubrovačkog (raspadajućeg) nogometa. Vićan, naime, za razliku od države, građana i lokalne samouprave od gradnje stadiona po transparentnim uvjetima ne bi imao nikakve koristi. Sada se ponovno špekulira da su neki novi njemački investitori (tvrtke AMA, Arena i Ficon) zainteresirani za gradnju stadiona. Živi bili, pa vidjeli. Tek je prošlo prvih deset godina. Rekao bi jedan student: Prvih deset godina (za studiranje) je najteže.


Komentari članka

Vezani članci

Razlike u plaćama više neće biti tajna

26.08.2026.

Više informacija za radnike, ali i nove obveze za poslodavce dio je izmjena i dopuna Zakona o radu. Najveća novost je usklađivanje s europskim pravilima o transparentnosti plaća. Poslodavci upozoravaju na dodatnu administraciju i troškove, dok u Ministars

Mlinar ulaže 12 milijuna eura u tvornicu bureka i udvostručuje kapacitet

31.07.2026.

Investicija u Osijeku omogućit će veći izvoz i prati snažan rast potražnje, nakon nedavne dokapitalizacije od 80 milijuna eura.

Zagorje čuva svoje najveće vinsko blago - i pretvara ga u turističku atrakciju

27.07.2026.

U Zagorju je otvoren vinski hotel s 11 soba, modernom kušaonicom, podrumom i prostorom za sastanke, a cijela je priča utemeljena na autohtonim vinskim sortama ove regije kojima je donedavno prijetilo izumiranje. Iza ovog važnog poduzetničkog pothvata, ali

Podravska tvrtka gradi novi pogon i planira nova zapošljavanja

23.07.2026.

Riječ je o tvrtki Dergez iz Podravskih Sesveta kod Đurđevca koja se bavi maloprodajom i pekarstvom. Imaju lanac od 26 trgovina u Podravini te pogon s pekarskim proizvodima.

Končar otvorio novi laboratorij vrijedan više od 20 milijuna eura

16.07.2026.

Riječ je o najsuvremenijem tehnološkom objektu za velike električne strojeve i pogone u Bedekovčini kakvih ima svega nekoliko u Europi

Tag cloud

  1. 2905 članka imaju tag turizam
  2. 2735 članka imaju tag hrvatska
  3. 1526 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1836 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1588 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2016 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1324 članka imaju tag trgovina
  11. 1365 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1093 članka imaju tag menadžment
  15. 711 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 547 članka imaju tag porezi
  21. 379 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 713 članka imaju tag marketing
  25. 527 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 411 članka imaju tag potpore
  27. 464 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 377 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 517 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 517 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk